Knjige
Knjige - arhiva
Odsjaj dubrovačkih srebrnjaka
Datum objave:
20.03.2007
Naslov: Odsjaj dubrovačkih srebrnjaka
Autor: Dragutin Horkić
Izdavač: Izvori, Zagreb, 2006.
Podaci o knjizi: tvrdi uvez, 126 stranica
Dragutin Horkić donosi pogled na povijest Dubrovnika iz perspektive numizmatičara, kojemu je novac polazište i pokazatelj (dokaz) brojnih drugih povijesnih okolnosti i zbivanja. Knjiga Odsjaj dubrovačkih srebrnjaka sastoji se od šesnaest eseja koji svi proizlaze iz činjenice da je novac što ga je kovala Dubrovačka Republika u razdoblju od 1294. pa do 1803. godine predstavljao odraz njezine društveno-ekonomske snage i društveno-političke moći.
Taj je novac jedan od najuvjerljivijih dokaza da je Dubrovačka Republika za cijelo višestoljetno trajanje svog postojanja (od donošenja Statuta 1272. godine) bila važan subjekt međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa. I drugi povijesni izvori potvrđuju takav položaj i ugled: primjerice, podatak da je u doba velikog razvoja i uspona dubrovačkog pomorstva u prvoj polovici 16. stoljeća, Dubrovačka Republika imala 44 konzulata na Ponentu te šest na Levantu. Uostalom, iako početkom 19. stoljeća gubi samostalnost, ugled i slava preživjeli su, između ostalog, i u daljnjem kovanju dubrovačkog novca.
Autor vrlo pristupačnim izrazom na temelju kovanica prati, tumači i analizira širi kontekst razdoblja kovanja novca, odnosno kovanica koje su u nekim razdobljima imale i ulogu svjetske valute. Pogled iz perspektive numizmatičke znanosti svojom širinom može otkriti i detalje koje na prvi pogled previđamo.
Izvor: LeMonde Diplomatique
Autor: Dragutin Horkić
Izdavač: Izvori, Zagreb, 2006.
Podaci o knjizi: tvrdi uvez, 126 stranica
Dragutin Horkić donosi pogled na povijest Dubrovnika iz perspektive numizmatičara, kojemu je novac polazište i pokazatelj (dokaz) brojnih drugih povijesnih okolnosti i zbivanja. Knjiga Odsjaj dubrovačkih srebrnjaka sastoji se od šesnaest eseja koji svi proizlaze iz činjenice da je novac što ga je kovala Dubrovačka Republika u razdoblju od 1294. pa do 1803. godine predstavljao odraz njezine društveno-ekonomske snage i društveno-političke moći.
Taj je novac jedan od najuvjerljivijih dokaza da je Dubrovačka Republika za cijelo višestoljetno trajanje svog postojanja (od donošenja Statuta 1272. godine) bila važan subjekt međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa. I drugi povijesni izvori potvrđuju takav položaj i ugled: primjerice, podatak da je u doba velikog razvoja i uspona dubrovačkog pomorstva u prvoj polovici 16. stoljeća, Dubrovačka Republika imala 44 konzulata na Ponentu te šest na Levantu. Uostalom, iako početkom 19. stoljeća gubi samostalnost, ugled i slava preživjeli su, između ostalog, i u daljnjem kovanju dubrovačkog novca.
Autor vrlo pristupačnim izrazom na temelju kovanica prati, tumači i analizira širi kontekst razdoblja kovanja novca, odnosno kovanica koje su u nekim razdobljima imale i ulogu svjetske valute. Pogled iz perspektive numizmatičke znanosti svojom širinom može otkriti i detalje koje na prvi pogled previđamo.
Izvor: LeMonde Diplomatique
