Rebula je sorta koja uspijeva samo u Goriškim brdima

Piše: Ivo Kozarčanin

Veliko vino rađa se u glavi, a stvara najprije u vinogradu pa u podrumu, rekao je Marjan Simčič, vinar iz Goriških brda predstavljajući svoja vina u Wine&gastro akademiji u zagrebačkom Centru Kaptol. Veliko vino mora zrcaliti sve posebnosti sorte, tla i podneblja iz kojega potječe, dodaje Marjan Simčič, čiju obitelj ne treba miješati sa susjedima Edijem i Aleksom Simčičem, također dobrim vinarima iz Goriških brda. Marjan Simčič posebno je ponosan na rebulu, sortu koja uspijeva samo u Goriškim brdima, a u njegovu više od pola stoljeća starom vinogradu korijenje rebulinih trsova seže i do 12 metara dubine.

"Zato i vino miriše na našu zemlju i tako se izdvaja između oceana vina koja postoje na svijetu. Vino je to koje može odležati 10 do 15 godina. Rebula i sauvignonasse, kako moramo nazivati Tocai Friuliano otkad su Mađari zaštitili svoj Tokajac, imaju veliku perspektivu i na njima ću u budućnosti najviše raditi", veli Marjan Simčič.

"Sastavljanje" nakon berbe
Rebula selekcija 2004. i danas je vino kojem je posvetio punu pozornost. Šest je mjeseci macerirala zajedno s bobicama jer su u kožicama, tvrdi Simčič, prave arome koje polagana fermentacija treba izvući. Nakon toga je mjesecima dozrijevala u velikim hrastovim bačvama i tek ju je dvije godine nakon berbe punio u boce. Takvo bijelo vino služi se na visokih 15 stupnjeva da mu niska temperatura ne bi sputala zrele i kompleksne arome.

Rebula je, uz sauvignonasse i sivi pinot, sirovina za Teodor belo selekcija, elegantno vino koje se dvije i pol godine nakon berbe "sastavlja" od tri posebno pripremljena sortna vina. U čaši se vino tromo vrti, kao da je gušće od običnog vina, i relativno se brzo zaustavi. A treba ga više puta dobro zavrtjeti da bi se otvorilo i pustilo mirise koje su rebula i sauvignonasse 28 mjeseci izvlačili iz velikih hrastovih bačava, a sivi pinot iz barriquea.

Rebula je i sirovina za Leonardo, slatko vino koje nosi ime Marjanova sina. To je živahni slatkiš od probranih grozdova koji se beru u listopadu i na vjetru suše do travnja, kad se prešaju pa 30 mjeseci sazrijevaju u hrastovim bačvicama od 130 litara. Uz takvu proizvodnju nije čudno da boca od pola litre u podrumu stoji 45 eura. To je u svijetu najbolje ocijenjeno slovensko vino, kojem je Wine Spectator dao 92 od 100 bodova. Od pet tona grožđa dobije se oko 480 litara vina koje uz 12,5 do 12,7 posto alkohola ima i 128 grama neprovrela šećera, ali i izvanredne kiseline.

Poput malinova soka
Simčič proizvodi i vina od internacionalnih sorti. Primjer je moćni crnjak Teodor rdeče selekcija od 85 posto merlota i 15 posto cabernet sauvignona, kao i izvrstan Modri pinot selekcija 2004. Vino je to u čijem se mirisu i okusu odmah prepoznaje zrelo voće, štoviše, iznimno podsjeća na "himbersaft", sok od malina koji je pripremala moja baka. Maceriralo je 14 dana u inoksu, a 22 mjeseca sazrijevalo u francuskim barriqueima. Od internacionalnih sorti Simčič proizvodi vina i od sivog pinota, chardonnaya i sauvignona.   

"Svaki vinar treba proizvoditi chardonnay jer se samo sa sortom koju svi znaju može probiti u svijetu. Da sam se pojavio s rebulom, nitko se na mene ne bi obazirao. Kad su kušali moj chardonnay i uspoređivali ga s drugima, mogli su zaključiti kakav sam vinar. Sad ih zanima i moja rebula", kaže Simčič.

Vino iz dobre godine ne prodaje se
Marjan Simčič 2006. smatra najboljom u proteklih stotinu godina. Sredinom kolovoza noću je bilo 10 stupnjeva, što je osiguralo dovoljno kiselina u moštu, a tijekom dana je temperatura skakala na 25 pa je bilo i dovoljno sunca i sladora.

"Veliki vinari ne prodaju vina iz dobrih godina, nego ih čuvaju da bi njima poboljšali berbe koje nisu dosegle vrhunac", objašnjava Marjan Simčič.

Izvor: Lider