Destinacije
Destinacije - arhiva
Monako - Milijarde teški snovi
Datum objave:
06.09.2007
Monako je grad-država na obali Sredozemnog mora, koja je ujedno i najgušće naseljena i druga po veličini najmanja država na svijetu. Kneževina je 18 km udaljena od Nice i 12 km od talijanske granice, a u potpunosti je okružena Francuskom.
Za porijeklo naziva Monako postoji nekoliko teorija. Jedna od njih kaže da naziv potječe od obližnje grčke kolonije Monoikos, koju su u 6. stoljeću prije Krista osnovali Feničani. Po nekim drugim teorijama, naziv Monako dolazi od Grka. U antičko je doba luka Monako bila povezana s kultom heroja Herakla (grčka verzija), odnosno Herkula (rimska verzija). Njegovo se ime često povezivalo s izrazom "usamljeni Heraklo". Krajem 12. st. Rimljani su okupirali tu regiju. No, povijest današnjeg Monaka počinje u 13. st. kada je izgrađen dvorac koji se još i danas tamo nalazi, s nazivom "Princezina palača". Dinastija Grimaldi zavladala je Monakom 8. siječnja 1297. godine, kada je François Grimaldi zauzeo tvrđavu. Jedino razdoblje kada Grimaldijevi nisu vladali Monakom je između 1793. i 1814., kada su tim teritorijem upravljali Francuzi.
Monako je bio protektorat Kraljevine Sardinije od 1815. do 1860. godine kada je Bečkim kongresom odlučena samostalnost Monaka Francusko-monegaškim ugovorom.
Francuske općine Menton i Roquebrune bili su dijelovi kneževine sve do 1848. godine kada su proglašeni slobodnim gradovima. Godine 1861. ti su gradovi priključeni Francuskoj.
Do donošenja ustava 1911. godine, Monako je bio apsolutna monarhija. U lipnju 1918. godine donesen je dogovor s Francuskom kojim se ustupljuje ograničena kontrola Francuskoj nad Monakom. Odlučeno je da će monegaška politika biti usklađena s francuskim političkim, vojnim i gospodarskim interesima.
Godine 1949. Princ Rainier III. naslijedio je prijestolje kneževine od svog djeda princa Louisa II., a 1962. je donesen novi ustav kojim je ukinuta smrtna kazna i dodijeljeno pravo glasa ženama. Godine 1993. Monako je postao član UN-a. Novi ugovor s Francuskom, u kojem je dogovoreno da kneževina ostane nezavisna država čak i u slučaju ako nema nasljednika dinastije, potpisan je 2002. Godine 2004. kneževina je postala član Vijeća Europe.
Poslije smrti princa Rainiera, koji je umro 6. travnja 2005., prijestolje je naslijedio njegov sin Albert II..
Od ustava donesenog 1911. godine, Monako je parlamentarna monarhija s knezom na čelu države. Izvršna vlast se sastoji od ministra države (Ministre d'État) koji predsjeda vladom sastavljenom od šest članova. Ministar države je francuski građanin kojeg odabire knez između kandidata koje predloži francuska vlada. Od 1962. godine, uz kneza državom vlada i parlament koji se sastoji od 24 zastupnika. Zastupnici se biraju na mandat od pet godina. Za lokalna pitanja se brine Conseil communal koji se satoji od 15 članova.
Odredište visokog turizma
Monako je podijeljen na šest četvrti:
1.Monaco-Ville - stari grad,
2.La Condamine - lučka zona i tržnica,
3.Monte-Carlo - stambena zona i casino,
4.Fontvieille - nova četvrt uz more,
5.Le Larvotto - plaže,
6.Les Moneghetti - sjeverozapadna stambena zona.
Njegova posebna lokacija između planine i mora, prekrasni parkovi, sportski i kulturni događaji, određuju Monako idealnim odredištem za romantičan odmor ili nezaboravne poslovne susrete. I gospodarstvo Monaka orijentirano je prema budućnosti. Ta nezavisna država u srcu Europe, Kneževina, mami mnogobrojne investitore i poslovne ljude.
Glavni izvor prihoda Monaka je turizam, a svake godine veliki broj turista privlači tamošnja ugodna klima i mnogobrojne turističke atrakcije te kasino u Monte Carlu. Građanima kneževine država ne ubire porez, zbog čega u državi živi veliki broj ljudi koji nastoje izbjeći oporezivanje. Monako nije član Europske Unije, ali je vrlo povezan s EU carinskom unijom s Francuskom. Kneževina je izborila pravo izdavanja svojih vlastitih kovanica eura. Među mnogobrojnim kulturnim i sportskim događanjima izdvaja se Velika Nagrada Monaka Formule 1 i teniski turnir.
Svake godine 19. studenoga obilježava se nacionalni blagdan. Prema posljednjem popisu stanovništva, u Kneževini Monako živi 29.972 stanovnika, od čega su 5.070 starosjedioci, 12.047 Francuzi i 50.000 Talijani. Kako se nalazi na gotovo idealnom geografskom položaju, Kneževina Monako ima vrlo blage zime i sunčana ljeta u kojima ne prevladavaju previsoke temperature. S više od 300 sunčanih dana, stanovnici Monaka mogu uživati u svim prednostima mediteranske klime. Monako se nalazi u neposrednoj blizini Južnih Alpa, na samo sat vožnje automobilom do skijališnih destinacija. Na stadionu Louis II, sagrađenom 1985., održavaju se međunarodni atletski mitinzi. Stadion je namijenjen raznim sportskim natjecanjima, primjerice stolnom tenisu, boksu, skvošu, košarci, odbojci i dr.
Izvor: www.nationalexpress.hr
Za porijeklo naziva Monako postoji nekoliko teorija. Jedna od njih kaže da naziv potječe od obližnje grčke kolonije Monoikos, koju su u 6. stoljeću prije Krista osnovali Feničani. Po nekim drugim teorijama, naziv Monako dolazi od Grka. U antičko je doba luka Monako bila povezana s kultom heroja Herakla (grčka verzija), odnosno Herkula (rimska verzija). Njegovo se ime često povezivalo s izrazom "usamljeni Heraklo". Krajem 12. st. Rimljani su okupirali tu regiju. No, povijest današnjeg Monaka počinje u 13. st. kada je izgrađen dvorac koji se još i danas tamo nalazi, s nazivom "Princezina palača". Dinastija Grimaldi zavladala je Monakom 8. siječnja 1297. godine, kada je François Grimaldi zauzeo tvrđavu. Jedino razdoblje kada Grimaldijevi nisu vladali Monakom je između 1793. i 1814., kada su tim teritorijem upravljali Francuzi.
Monako je bio protektorat Kraljevine Sardinije od 1815. do 1860. godine kada je Bečkim kongresom odlučena samostalnost Monaka Francusko-monegaškim ugovorom.
Francuske općine Menton i Roquebrune bili su dijelovi kneževine sve do 1848. godine kada su proglašeni slobodnim gradovima. Godine 1861. ti su gradovi priključeni Francuskoj.
Do donošenja ustava 1911. godine, Monako je bio apsolutna monarhija. U lipnju 1918. godine donesen je dogovor s Francuskom kojim se ustupljuje ograničena kontrola Francuskoj nad Monakom. Odlučeno je da će monegaška politika biti usklađena s francuskim političkim, vojnim i gospodarskim interesima.
Godine 1949. Princ Rainier III. naslijedio je prijestolje kneževine od svog djeda princa Louisa II., a 1962. je donesen novi ustav kojim je ukinuta smrtna kazna i dodijeljeno pravo glasa ženama. Godine 1993. Monako je postao član UN-a. Novi ugovor s Francuskom, u kojem je dogovoreno da kneževina ostane nezavisna država čak i u slučaju ako nema nasljednika dinastije, potpisan je 2002. Godine 2004. kneževina je postala član Vijeća Europe.
Poslije smrti princa Rainiera, koji je umro 6. travnja 2005., prijestolje je naslijedio njegov sin Albert II..
Od ustava donesenog 1911. godine, Monako je parlamentarna monarhija s knezom na čelu države. Izvršna vlast se sastoji od ministra države (Ministre d'État) koji predsjeda vladom sastavljenom od šest članova. Ministar države je francuski građanin kojeg odabire knez između kandidata koje predloži francuska vlada. Od 1962. godine, uz kneza državom vlada i parlament koji se sastoji od 24 zastupnika. Zastupnici se biraju na mandat od pet godina. Za lokalna pitanja se brine Conseil communal koji se satoji od 15 članova.
Odredište visokog turizma
Monako je podijeljen na šest četvrti:
1.Monaco-Ville - stari grad,
2.La Condamine - lučka zona i tržnica,
3.Monte-Carlo - stambena zona i casino,
4.Fontvieille - nova četvrt uz more,
5.Le Larvotto - plaže,
6.Les Moneghetti - sjeverozapadna stambena zona.
Njegova posebna lokacija između planine i mora, prekrasni parkovi, sportski i kulturni događaji, određuju Monako idealnim odredištem za romantičan odmor ili nezaboravne poslovne susrete. I gospodarstvo Monaka orijentirano je prema budućnosti. Ta nezavisna država u srcu Europe, Kneževina, mami mnogobrojne investitore i poslovne ljude.
Glavni izvor prihoda Monaka je turizam, a svake godine veliki broj turista privlači tamošnja ugodna klima i mnogobrojne turističke atrakcije te kasino u Monte Carlu. Građanima kneževine država ne ubire porez, zbog čega u državi živi veliki broj ljudi koji nastoje izbjeći oporezivanje. Monako nije član Europske Unije, ali je vrlo povezan s EU carinskom unijom s Francuskom. Kneževina je izborila pravo izdavanja svojih vlastitih kovanica eura. Među mnogobrojnim kulturnim i sportskim događanjima izdvaja se Velika Nagrada Monaka Formule 1 i teniski turnir.
Svake godine 19. studenoga obilježava se nacionalni blagdan. Prema posljednjem popisu stanovništva, u Kneževini Monako živi 29.972 stanovnika, od čega su 5.070 starosjedioci, 12.047 Francuzi i 50.000 Talijani. Kako se nalazi na gotovo idealnom geografskom položaju, Kneževina Monako ima vrlo blage zime i sunčana ljeta u kojima ne prevladavaju previsoke temperature. S više od 300 sunčanih dana, stanovnici Monaka mogu uživati u svim prednostima mediteranske klime. Monako se nalazi u neposrednoj blizini Južnih Alpa, na samo sat vožnje automobilom do skijališnih destinacija. Na stadionu Louis II, sagrađenom 1985., održavaju se međunarodni atletski mitinzi. Stadion je namijenjen raznim sportskim natjecanjima, primjerice stolnom tenisu, boksu, skvošu, košarci, odbojci i dr.
Izvor: www.nationalexpress.hr
