Gastronomski lungo mare
U Opatiju se vratio car Franjo Josip! Neobično, ali istinito. Do 15. prosinca u 20-tak opatijskih ugostiteljskih objekata nudit će se jela spravljena prema recepturama iz 19. st. koje su nekada jeli naši stari, ali i plemstvo s ovoga područja. Od početka listopada opatijska je gastronomija bogatija za nove stare delicije. Projekt predstavljanja gastronomije 19. st. organizirala je Turistička zajednica Opatije u suradnji s poduzećem Abisal i Klubom Gastronaut. Šetajući opatijskim lungomarem, od Ičića do Voloskog, gosti se mogu upoznati s kuhinjom 19. st. koja se njegovala u tamošnjim hotelima i restoranima. U više od dvadesetak opatijskih ugostiteljskih objekata - Amfora, Commodore, Dolfi, Donald, Evergreen, Ivka, Kamelija, Laurus, Le mandrać, Mali raj, Sveti Jakov, Madonina, Zelengaj, Yacht club, hotel Ambasador, Milija, Taverna Admiral, Nimfa, Villa Ariston, hotel Kvarner, Istranka i hotel Milenijum, turisti, ali i Opatijci, mogu uživati u ukusnim jelima koja su nekada jeli naši stari.
Inače, povratak u gastronomsku prošlost održan je već u lipnju ove godine manifestacijom Pozdrav iz Opatije, na kojoj su bila predstavljena starinska jela. I u taj su projekt bili uključeni opatijski restorani, s ciljem oplemenjivanja ugostiteljske ponude.
Prilagođeni stari recepti
U sklopu Opatijske gastronomije 19. stoljeća, gosti će moći izabrati neko od 90 ponuđenih autohtonih jela, primjerice buzaru od školjki s domaćim rezancima, ribu špikovanu tartufima, kozicama i cvjetačom, savijaču od svinjetine, biftek s maslacem od slanih srdela, nadjevena teleća prsa, domaće njoke s jastogom, teleće odreske u parmezanu ili pak puding od suhih višanja, tortu od maruna s bademima i palačinke s domaćim džemom od grožđa i dunja. U 19. st. ljudi su uživali u dobrom jelu i kapljici i s pravom se može reći da su bili preteča današnjih Gastronauta. Upotrebljavale su se svježe namirnice, puno povrća, a gastronomija se temeljila na kombinaciji austrijske i francuske kuhinje. Oni koji su uživali u tim jelima davali su smjernice kako napraviti što bolje delicije.
Opatijska gastronomija 19. st. temeljit će se na starim receptima prilagođenim ukusima današnjih potrošača i stoga naići na velik odaziv novih poklonika.
Užitak za oko i nepce
Za "start“ gastronomije 19. st., carsku večeru Franje Josipa u organizaciji Kluba Gastronaut, izabran je restoran Amfora u Voloskom, u vlasništvu doajena hrvatskog ugostiteljstva, Josipa Taribe. Kao i uvijek, sponzori tekućih pitanja bili su Badel 1862 i Mladina. Uz brojna domaća i inozemna priznanja restoran je stekao dovoljno preporuka gostiju i kolega iz struke, pa stoga spada u sam vrh hrvatskog ugostiteljstva. Poseban imidž daje mu i vlasnik, autor brojnih radio- emisija u kojima je pokazao vrhunsko poznavanje hrvatskog kulinarstva i brojnih svjetskih kuhinja. Užitku za nepce pridružio se i užitak za oko, budući se restoran nalazi nad samim morem, pa su gosti carske večere Franje Josipa mogli uživati u pogledu na Kvarnerski zaljev. Ugodni trenuci započeli su na champagne partiju na terasi restorana smještenoj desetak metara iznad mora. Osim romantičnog pogleda na more, gostima je pogled plijenila i bogata ponuda ukusnih delicija na tanjuru. Članovima Kluba i njihovim gostima željelo se prikazati kako su se gostili carevi koji su nekada vladali na ovim prostorima. U sklopu večere poslužena je carska zakuska s jastogom, dimljenim lososom, blinji s kavijarom, krem juha od rakova i riba, galantina od kopuna, tuna s krunom te potpuri od kolačića.
Kako se nekada konzumiralo više slijedova jela, tako je bilo i na našoj carskoj večeri. Da bi što bolje probavili hranu, između nekoliko slijedova jela pio se sorbet koji je bio prepun C vitamina, limunske kiseline i malo vode i šećera. Ta je galantina uz dodatak votke i sladoleda od limuna poslužena i na carskoj večeri Franje Josipa.
Puding od suhih višanja
Sedam dag mrvica od raženog kruha poškropiti crvenim vinom u kojem su prokuhane suhe višnje. Potom višnje treba sitno narezati, pomiješati s mrvicama, naribanom limunovom koricom i cimetom. Pomiješati pet dag maslaca, sedam dag šećera, četiri žumanjca, pet dag sitno narezanih badema i snijeg od dva bjelanca. Sve to ponovno pomiješati s gore navedenom smjesom i staviti u namašćeni kalup. Kuhati na pari. Poslužiti hladno s ocaklinom od višnjinog soka.
Izvor: National Express
Inače, povratak u gastronomsku prošlost održan je već u lipnju ove godine manifestacijom Pozdrav iz Opatije, na kojoj su bila predstavljena starinska jela. I u taj su projekt bili uključeni opatijski restorani, s ciljem oplemenjivanja ugostiteljske ponude.
Prilagođeni stari recepti
U sklopu Opatijske gastronomije 19. stoljeća, gosti će moći izabrati neko od 90 ponuđenih autohtonih jela, primjerice buzaru od školjki s domaćim rezancima, ribu špikovanu tartufima, kozicama i cvjetačom, savijaču od svinjetine, biftek s maslacem od slanih srdela, nadjevena teleća prsa, domaće njoke s jastogom, teleće odreske u parmezanu ili pak puding od suhih višanja, tortu od maruna s bademima i palačinke s domaćim džemom od grožđa i dunja. U 19. st. ljudi su uživali u dobrom jelu i kapljici i s pravom se može reći da su bili preteča današnjih Gastronauta. Upotrebljavale su se svježe namirnice, puno povrća, a gastronomija se temeljila na kombinaciji austrijske i francuske kuhinje. Oni koji su uživali u tim jelima davali su smjernice kako napraviti što bolje delicije.
Opatijska gastronomija 19. st. temeljit će se na starim receptima prilagođenim ukusima današnjih potrošača i stoga naići na velik odaziv novih poklonika.
Užitak za oko i nepce
Za "start“ gastronomije 19. st., carsku večeru Franje Josipa u organizaciji Kluba Gastronaut, izabran je restoran Amfora u Voloskom, u vlasništvu doajena hrvatskog ugostiteljstva, Josipa Taribe. Kao i uvijek, sponzori tekućih pitanja bili su Badel 1862 i Mladina. Uz brojna domaća i inozemna priznanja restoran je stekao dovoljno preporuka gostiju i kolega iz struke, pa stoga spada u sam vrh hrvatskog ugostiteljstva. Poseban imidž daje mu i vlasnik, autor brojnih radio- emisija u kojima je pokazao vrhunsko poznavanje hrvatskog kulinarstva i brojnih svjetskih kuhinja. Užitku za nepce pridružio se i užitak za oko, budući se restoran nalazi nad samim morem, pa su gosti carske večere Franje Josipa mogli uživati u pogledu na Kvarnerski zaljev. Ugodni trenuci započeli su na champagne partiju na terasi restorana smještenoj desetak metara iznad mora. Osim romantičnog pogleda na more, gostima je pogled plijenila i bogata ponuda ukusnih delicija na tanjuru. Članovima Kluba i njihovim gostima željelo se prikazati kako su se gostili carevi koji su nekada vladali na ovim prostorima. U sklopu večere poslužena je carska zakuska s jastogom, dimljenim lososom, blinji s kavijarom, krem juha od rakova i riba, galantina od kopuna, tuna s krunom te potpuri od kolačića.
Kako se nekada konzumiralo više slijedova jela, tako je bilo i na našoj carskoj večeri. Da bi što bolje probavili hranu, između nekoliko slijedova jela pio se sorbet koji je bio prepun C vitamina, limunske kiseline i malo vode i šećera. Ta je galantina uz dodatak votke i sladoleda od limuna poslužena i na carskoj večeri Franje Josipa.
Puding od suhih višanja
Sedam dag mrvica od raženog kruha poškropiti crvenim vinom u kojem su prokuhane suhe višnje. Potom višnje treba sitno narezati, pomiješati s mrvicama, naribanom limunovom koricom i cimetom. Pomiješati pet dag maslaca, sedam dag šećera, četiri žumanjca, pet dag sitno narezanih badema i snijeg od dva bjelanca. Sve to ponovno pomiješati s gore navedenom smjesom i staviti u namašćeni kalup. Kuhati na pari. Poslužiti hladno s ocaklinom od višnjinog soka.
Izvor: National Express
