Recenzije vina

Recenzije vina - arhiva

Ukratko o vinu

Ukratko o vinu - arhiva

Sorte i stilovi

Sorte i stilovi - arhiva

Zanimljivosti

Zanimljivosti - arhiva
početna -> vina -> sorte i stilovi
  • Smanji veličinu slova
  • Normalna veličina slova
  • Povećaj veličinu slova

Sorte i stilovi

Jutro s pjenušcima, večer s pošipom

Datum objave: 26.07.2007
Piše: Ivo Kozarčanin
Izvor: Lider

Ljetnih vina, laganih, osvježavajućih, blago aromatičnih i s više kiselina u Hrvatskoj gotovo da i nema, pa nije lako preporučiti u kojim vinima u Hrvatskoj uživati tijekom vrućih sunčanih dana. Zanimljiv može biti i izbor različitih vina za različito doba dana. Čaša vina svakog sata mnogima će biti previše pa, iako je priča ispričana kroz jedan dan, može se rastegnuti na cijeli odmor i svaki dan uživati u drugom vinu primjerenom tome satu.
Jutro treba svakako uljepšati pjenušavim vinom. Jedna čaša "otvara" raspoloženje, jača i krijepi živce, uzburkava maštu i razvija dosjetljivost, rekao je Winston Churchill o pjenušcu i odmah dodao da cijela boca pjenušca proizvodi sasvim suprotne efekte. Zato neki proizvođači pjenušava vina i prodaju u bočicama od 0,2 litre primjerene jednom čovjeku, a dosta njih i boce od 0,375 litara za par. Takve bočice pjenušaca kod nas nudi Freixenet, čiji je Cordon Negro Brut pjenušac sa sigurno najboljim omjerom kvalitete i cijene, pa će i čaša njihova pjenušca biti izvrsno otvaranje zamišljenoga idealnog vinskog dana. Ako se oko devet sati razbudimo 'mjehurićima', čašom laganoga slatkog i mirisavog vina bit će lijepo popratiti lagani doručak, primjerice s pekmezom od smokava. Uz tako zaslađenu krišku kruha, fritulu ili palačinku, oko 10 sati će odgovarati čaša bijelog muškata koji istarska obitelj Sinković puni pod imenom Vino prijateljstva ili crvenog muškata koji Laguna prodaje kao Muškat ružu.

Uz lešo ribu - rajnski rizling
Već u 11, uz breskvu, marelicu ili dinju dobro će pristajati čaša svježeg i cvjetnog sauvignona kakve, primjerice, radi Vinarija Daruvar, ili zelinska obitelj Puhelek-Pure. Podne se može obilježiti čašom ružičastog vina. Kod nas je izbor rosea slab, a rijetko takvo šire dostupno lagano vino od crnoga grožđa je Benkovački rose napravljen od sorte grenache. Oko 13 sati aperitiv prije laganoga ljetnog ručka može biti neka lagana graševina. Prvi će izbor biti suhe graševine iz kutjevačke Zlatne doline, ali više nimalo za njima ne zaostaju baranjske, ali ni Križevačka graševina, primjerice.
Uz ručak, posebice ako je to lešo riba, odlično će u 14 pristajati rajnski rizling Velimira Koraka, a sat vremena kasnije, uz sladoled, pokoja izborna berba bobica iz Međimurja ili Slavonije. Tijekom priprema za poslijepodnevno kupanje, oko 16 sati bit će lijepo popiti čašu mlade malvazije, primjerice one obitelji Benvenuti iz okolice Motovuna, koja je bila i najbolje ocijenjena na ovogodišnjoj Vinistri. Na plaži, između dva skoka u more, bit će grijeh ne rashladiti se žlahtinom, posebice ako se odmor provodi na Kvarneru, a za skupljanje snage prije odlaska s plaže, oko 18 sati, pristajat će i rukatac ili maraština. Već u 19 sati neki će hladni traminac svojim bogatim aromama dobro 'zatvoriti' poslijepodne.

Razgovor je zabavniji uz malvaziju
Večer, iako je u 20 sati još dan, može početi nekim također mirisima bogatim sauvignonom, ali ovaj put ne svježim i cvjetnim, nego moćnijim, kakve radi Vlado Krauthaker, primjerice. Bit će to i dobar ulaz u večeru koja će, ako u 21 sat počne s ribom s gradela, tražiti dobar pošip, a kad se nastavi s mesom, oko 22 sata će odgovarati i moćni sivi pinot poput Enjingijevog ili, zašto ne, i Enjingijevo Venje, koje je u svijetu najbolje ocijenjeno hrvatsko vino. Razgovor nakon večere bit će zabavniji uz čašu Santa Lucije, jedne od najboljih ozbiljnih i odležanih hrvatskih malvazija majstora Gianfranca Kozlovića, ili nekog chardonnaya proizvedenog tehnologijom odležavanja na kvascima koji uglavnom nose oznaku 'sur lie'.
A s obzirom na to da je i Napoleon Buonaparte rekao da nakon pobjede pije šampanjac da proslavi, a nakon poraza da se razveseli, i ljetni se dan može u ponoć završiti kao što je počeo. Ovaj puta sa suhim bijelim pjenušcem Tomac Classic, trenutačno jednim od najozbiljnijih hrvatskih vina prekrasnoga 'putrastog' okusa i lijepoga pravilnog i dugotrajnog perlanja. Lijepa kapljica prije sna bila bi i Tomčev Rose pjenušac, posebice na nekoj terasi uz svijeću, ali njega je mnogo teže nabaviti.


Jutro s pjenušcima, večer s pošipom
26.srpnja 2007 - Iako u Hrvatskoj gotovo nema laganih, osvježavajućih ljetnih vina blage arome i s više kiselina, ipak se može pronaći sjajnih vina za užitak i osvježenje
Aromatično crno vino
28.lipnja 2007 - Miješa se portugizac, frankovka, kavčina i zweigelt. Od svake se sorte posebno napravi vino i onda se dodaje pelin, karamelizirani šećer, smokva, ali i rogač i južno voće, menta
Legende nisu dovoljne da se napune butelje
20.travnja 2007 - Od kraljevine je još 1999. stvorena robna marka, no pitanje je hoćemo li ljetos piti to lagano, osvježavajuće vino. Na tržište će, naime, stići manje od 5.000 boca
Spremna malvazija za proslavu ulaska u EU
10.svibnja 2007 - Istarske malvazije i ove su godine pokazale na prošlog tjedna završenoj 14. Vinistri u Poreču da je riječ o vrhunskim vinima koja proizvode ozbiljni uzgajivači
Hercegovina "prijeti" vinarima iz Hrvatske
17.svibnja 2007 - Osim vina iz velikih vinarija najsnažniji su dojam na ovogodišnjoj, pomalo tmurnoj i skromnoj, Vinoviti ostavila vina iz Vinarije Čitluk
Neobična vina neobičnih vinara
24.svibnja 2007 - Čotarovi svoja vina ne prodaju u "običnim" trgovinama, nego samo u biranim vinotekama i restoranima, iako njihova vina ne nose oznaku vrhunska
Pinotage I
6.rujna 2006 - Pinotage je najpoznatija autohtona južnoafrička sorta (ako vam treba za kviz Milijunaš, nastao je 1925. kao križanac pinot noira i cinsaulta)
Sylvaner
26.rujna 2006 - Bijeli kultivar, popularan u Austriji, kao i kod nas u kontinentalnom dijelu gdje se naziva Silvanac. Još se uzgaja i Švicarskoj, i ponegdje u Francuskoj.
Tocai Friuliano
6.listopada 2006 - Bijela sorta svojstvena talijanskoj regiji Friuli-Venezia Gulia i slovenskim Goriškim brdima gdje od nje nastaju donekle pikantna, punokrvna vina
Rebula je sorta koja uspijeva samo u Goriškim brdima
2.travnja 2007 - Simčičevu Leonardu Wine Spectator dao je 92 od 100 bodova. To slatko vino radi se od grozdova rebule, koji se beru u listopadu i na vjetru suše do travnja. Rebula i sauvignonasse imaju veliku perspektivu i na njima ću u budućnosti najviše raditi", kaže Marjan Simčič
str.: 1 od 13. Ukupno: 126 zapisa.