Prehrana za očuvanje zdravlja srca žene
Datum objave:
11.06.2008
1. Smanjite unos zasićenih masti
Na listi prehrambenih promjena smanjenje unosa zasićenih masnoća i kolesterola prehranom zauzimaju najvažnije mjesto. Visoka razina triglicerida i kolesterola u krvi vodi stvaranju plakova koji mogu začepiti arterije što za posljedicu može imati aterosklerozu, a u kritičnijim slučajevima i srčani te moždani udar.
• Količina kalorija koje se dnevno unesu mastima ne smije prekoračiti 20 do maksimalno 30% ukupno unesenih kalorija
• Količina kalorija koje se dnevno unesu zasićenim mastima ne smije prekoračiti 10% ukupno unesenih kalorija
• Dnevni unos kolesterola ne smije biti viši od 300 mg
2. Smanjite unos soli
Postoji pretpostavka da povišen unos soli kod nekih osoba (posebice kod onih kojima je krvni tlak kao posljedica genetičkoga nasljeđa osjetljiv na povišenu razinu soli) može rezultirati povišenim krvnim tlakom.
3. Hranite se prema principima mediteranske prehrane
Mediteranska prehrana odlikuje se bogatstvom voća i povrća te cjelovitih žitarica, namirnicama koje predstavljaju odlične izvore prehrambenih vlakana, fitokemikalija te vitamina i minerala. Riba ima posebno mjesto u prehrani mediteranskih krajeva, a osigurava najbolji izvor omega-3 nezasićenih masnih kiselina koje imaju izuzetno povoljan utjecaj na zdravlje srca i krvnih žila. Ekstra djevičansko maslinovo ulje (koje čini okosnicu mediteranske prehrane) izvor je tvari koje imaju povoljan učinak na kardiovaskularni sustav. Brojne studije pokazale su da umjerena konzumacija crnoga vina smanjuje rizik od srčanog udara kod osoba srednje dobi i to od 30 do 50%.
4. Povećajte unos soje
Izoflavoni, fitoestrogeni koji se nalaze u soji, mogu na organizam polučiti djelovanje slično povoljnom djelovanju estrogena. Prema nekim studijama dnevni unos 25 do 80 grama sojinih proteina može rezultirati smanjenjem razine ukupnoga kolesterola, LDL (''lošega'') i triglicerida za 8%. Visoka razina ukupnoga LDL kolesterola i triglicerida povećava rizik za razvoj bolesti srca i krvožilja. S druge strane, unos soje povezuje se s povišenom razinom HDL (''dobroga'') kolesterola. Visoka razina HDL kolesterola ima zaštitno djelovanje na srce i krvožilje.
Zasada nije u potpunosti jasno kako soja utječe na poboljšanje profila kolesterola u krvi, ali je sigurno da je konzumacija soje posebno preporučljiva ženama.
5. Jedite češnjak
Stoljećima se ljudi oslanjaju na blagotvorno djelovanje češnjaka na zdravlje. Smatralo se da je najvažnije djelovanje češnjaka preventivno djelovanje na zdravlje kardiovaskularnoga sustava. Ova vjerovanja su potvrđena i brojnim znanstvenim studijama čiji rezultati sugeriraju da češnjak štiti srce i krvne žile:
• smanjenjem razine ukupnoga kolesterola,
• smanjenjem razine LDL (''lošega'') kolesterola,
• snižavanjem krvnoga tlaka,
• sprečavajući stvaranje ugrušaka,
• djelujući kao antioksidans.
Izvor: Zaposlena
Na listi prehrambenih promjena smanjenje unosa zasićenih masnoća i kolesterola prehranom zauzimaju najvažnije mjesto. Visoka razina triglicerida i kolesterola u krvi vodi stvaranju plakova koji mogu začepiti arterije što za posljedicu može imati aterosklerozu, a u kritičnijim slučajevima i srčani te moždani udar.
• Količina kalorija koje se dnevno unesu mastima ne smije prekoračiti 20 do maksimalno 30% ukupno unesenih kalorija
• Količina kalorija koje se dnevno unesu zasićenim mastima ne smije prekoračiti 10% ukupno unesenih kalorija
• Dnevni unos kolesterola ne smije biti viši od 300 mg
2. Smanjite unos soli
Postoji pretpostavka da povišen unos soli kod nekih osoba (posebice kod onih kojima je krvni tlak kao posljedica genetičkoga nasljeđa osjetljiv na povišenu razinu soli) može rezultirati povišenim krvnim tlakom.
3. Hranite se prema principima mediteranske prehrane
Mediteranska prehrana odlikuje se bogatstvom voća i povrća te cjelovitih žitarica, namirnicama koje predstavljaju odlične izvore prehrambenih vlakana, fitokemikalija te vitamina i minerala. Riba ima posebno mjesto u prehrani mediteranskih krajeva, a osigurava najbolji izvor omega-3 nezasićenih masnih kiselina koje imaju izuzetno povoljan utjecaj na zdravlje srca i krvnih žila. Ekstra djevičansko maslinovo ulje (koje čini okosnicu mediteranske prehrane) izvor je tvari koje imaju povoljan učinak na kardiovaskularni sustav. Brojne studije pokazale su da umjerena konzumacija crnoga vina smanjuje rizik od srčanog udara kod osoba srednje dobi i to od 30 do 50%.
4. Povećajte unos soje
Izoflavoni, fitoestrogeni koji se nalaze u soji, mogu na organizam polučiti djelovanje slično povoljnom djelovanju estrogena. Prema nekim studijama dnevni unos 25 do 80 grama sojinih proteina može rezultirati smanjenjem razine ukupnoga kolesterola, LDL (''lošega'') i triglicerida za 8%. Visoka razina ukupnoga LDL kolesterola i triglicerida povećava rizik za razvoj bolesti srca i krvožilja. S druge strane, unos soje povezuje se s povišenom razinom HDL (''dobroga'') kolesterola. Visoka razina HDL kolesterola ima zaštitno djelovanje na srce i krvožilje.
Zasada nije u potpunosti jasno kako soja utječe na poboljšanje profila kolesterola u krvi, ali je sigurno da je konzumacija soje posebno preporučljiva ženama.
5. Jedite češnjak
Stoljećima se ljudi oslanjaju na blagotvorno djelovanje češnjaka na zdravlje. Smatralo se da je najvažnije djelovanje češnjaka preventivno djelovanje na zdravlje kardiovaskularnoga sustava. Ova vjerovanja su potvrđena i brojnim znanstvenim studijama čiji rezultati sugeriraju da češnjak štiti srce i krvne žile:
• smanjenjem razine ukupnoga kolesterola,
• smanjenjem razine LDL (''lošega'') kolesterola,
• snižavanjem krvnoga tlaka,
• sprečavajući stvaranje ugrušaka,
• djelujući kao antioksidans.
Izvor: Zaposlena
