Što je vino?

Riječ vino je nastala iz latinske riječi vinum te se integrirala u mnoge europske jezike. Na pitanje što je vino, odgovora svaki vinski zakon radi identifikacije proizvoda i pravilne primjene propisa, dok važeći Zakon o vinu u Republici Hrvatskoj definira vino kao poljoprivredni prehrambeni proizvod, dobiven potpunim ili djelomičnim alkoholnim vrenjem masulja ili mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa. Vina u užem smislu riječ dijelimo na mirna vina, pjenušava (još i biser, gazirana) i specijalna vina (desertna, aromatizirana i likerska). Postoje još brojne podjele vina počev od one najjednostavnije koja vina dijeli po boji (bijela, rose i crvena (crna) vina), pa sve do podjela po složenijim elementima poput podjele u ovisnosti o kakvoći prerađenog grožđa, prirodu po hektaru, stupnju zrelosti grožđa, prerade i njege, radmanu, količini prirodnog alkohola i drugih sastojaka, te organoleptičkim (senzornim) svojstvima.

No da ne dužim spomenimo tek podjelu sadržaju neprovrelog šećera, koja vina dijeli kod mirnih vina na suha, polusuha, poluslatka i slatka, a kod pjenušavavih, biser i gaziranih vina na vrlo suha, suha, polusuha, poluslatka i slatka.

Prema kakvoći mirna se vina dijele na:
Stolna vina, (stolno vino bez oznake zemljopisnog podrijetla i stolno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom), zatim
kvalitetna vina (kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom), te vrhunska vina (vrhunsko vino s kontroliranih i ograničenih vinorodnih područja, vrhunsko vino s kontroliranih i ograničenih specifičnih vinorodnih područja i predikatna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom

Kvalitetna i vrhunska vina koja su u podrumskim uvjetima čuvana pet ili više godina, od toga najmanje tri godine u boci, mogu nositi oznaku "arhivsko vino".

Sastav vina nije potpuno poznat iako je kvantitativno i kvalitativno dokazano preko šest stotina njegovih sastojaka. Pojedini sastojci se nalaze u relativno većem postotku u vinu, ali vrlo malo ili nimalo ne utječu na njegove organoleptičke osobine dok su mnogi drugi sastojci, iako egzistiraju u iznimno malom postotku u vinu, odgovorni za njegov izgled, okus i miris.

I mada ne niste brali grožđe po pljusku, Vaše vino ipak sadržava od 84 do 94% vode. Ostalih 6% podjeljeno je između 5 do 15% etanola, 0,3 do 1,2% organskih i anorganskih kiselina, te ostalih organskih i anorganskih spojeva koji su u vino dospjeli iz grožđa ili su nastali tijekom alkoholnog vrenja i drugih složenih biokemijskih procesa

No na sastav vina i njegovu kvalitetu, koristeći prirodne čimbenike (sorta, tlo i podneblje), najviše utječe čovjek:

•  vinogradar: izborom uzgojnog oblika, opterećenja, obrade,  zaštite, gnojidbe, trenutka i načina berbe
• vinar: izborom postupka prerade grožđa i njege vina.