Destinacije
Destinacije - arhiva
Rovinj
Datum objave:
14.06.2006
Rovinj je grad i luka na zapadnoj obali Istre, 36 km sjeverno od Pule; 12 910 stan. Geografski položaj je izuzetno povoljan; u zaleđu je ravničarski dio južne Istre; pred obalom su brojni otočići i ribom bogati plićaci. Jezgra Rovinja nastala je na poluotoku, koji je u prirodnim uvjetima bio priobalni otok, a u XVIII. st. je nasipanjem spojen s kopnom.
Klima je mediteranska; prosječna temperatura zraka tijekom siječnja iznosi 4,5 °C, a u srpnju 20,9 °C; prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 12,1 °C. Vegetacija je suptropska.
Rovinj ima dvije luke: otvoreniju, sjevernu, i manju, južnu, mnogo zaštićeniju. Sjeverno do stare gradske jezgre nalazi se uvala Valdibora (Sjeverna luka), a južno uvale Južna luka i Veštar; luke su dobro zaštićene od bure i juga, ali su izložene zapadnom i jugozapadnom vjetru. Ispred obale mnogobrojni su otoci, otočići i hridi: Figarola (Figarola vela), Figarolica (Figarola mala), Sveta katarina, Banjole, dvojni Crveni otok (Sveti Andrija i Maškin), Samer, Sveti Ivan, Sveti Ivan na pučini, Šturag, Pulari, Piruzi, Dvije sestrice, Montauro, Školj magaraca i dr.
Sidrišta za veće brodove: 500 m sjeverozapadno i 300 m jugoistočno od otoka Sveta Katarina te 600 m jugozapadno od otočića Banjole. Uza zidanu obalu Sjeverne luke mogu pristati brodovi do 5 m gaza (opskrba gorivom); jedna plutača ispred zidane obale namijenjena je za vez velikih brodova (dubina mora 20–24 m). U Južnoj luci je koljenasti lukobran. Brodovi do 5,5 m gaza vežu se s vanjske, a oni do 3 m gaza s unutrašnje strane lukobrana; uz zidanu obalu vezovi su za čamce i manje jahte.
Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo (malvazija), ribarstvo, prehrambena (tvornica ribljih konzervi, proizvodnja alkoholnih i bezalkoholnih pića) i duhanska industrija te turizam.
U Rovinju se nalazi Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković.
Regionalnim prometnicama Rovinj–Rovinjsko Selo i Rovinj–Bale povezan je s magistralnom cestom (M2, E751) slovenska granica–Buje–Pula.
Rovinj se prvi put spominje pod nazivom Ruvignio (Ruigno) u VII. st. Od VI. st. pripadao je Ravenskom egzarhatu, 788. ušao u sastav franačke države; kasnije ga kroz nekoliko stoljeća drže razni feudalci, od 1209. je pod vlašću akvilejskog patrijarha, a od 1283. Venecije. Statut dobiva 1531. Poslije pada Venecije 1797. pripao Austriji, 1918. Italiji. God. 1945. pripojen matičnoj Hrvatskoj.
Rovinj je karakterističan primjer gradskog naselja mediteranskog tipa. Već je u ranom srednjem vijeku utvrđen dvostrukim pojasom zidova, s trojim gradskim vratima (Venecija ih je u XV. st. obnovila i pojačala), kasnije porušenima ili uklopljenima u novije građevine. Od XVII. st. gradić se širi i izvan gradskih zidova, a 1763. otočić je spojen s kopnom.
Gradom dominira barokna trobrodna crkva sv. Eufemije (Fume), podignuta 1736. na mjestu starijih crkava; pročelje je iz 1883. Uz bočna je vrata mramorni reljef sv. Eufemije iz XIV. st. U unutrašnjosti crkve kasnoantički sarkofag sv. Eufemije iz VI. st. (adaptiran u XV. st.), gotička plastika iz XV. st., slike Posljednja večera i Krist u Getsemanskom vrtu iz XVI. i XVII. st. Zvonik visok 60 m, građen 1654.–1680. po nacrtima Antonija Manopole, ima na vrhu kip sv. Eufemije. – Blizu luke je satni toranj, barokni Balbijev luk (1680.) na mjestu gradskih vrata i nekadašnja gradska vijećnica iz XVII. st. (sada muzej). U gradu je nekoliko renesansnih i baroknih palača. Na trgu Valdibora je zgrada gradskoga kazališta. U istočnom dijelu grada kompleks je franjevačkog samostana (bogata samostanska knjižnica) s crkvom sv. Franje iz 1810.; a u južnom (Trg na lokvi) najstariji spomenik Rovinja, romanička sedmerokutna kapela Sv. Trojstva iz XIII. st.
Na poluotoku Muntrav, južno od Rovinja, prostrani je park s rijetkim primjercima mediteranske vegetacije. Tu su i stari kamenolomi iz kojih se vadio kamen za gradnju Duždeve palače i drugih reprezentativnih zgrada u Veneciji.
Zavičajni muzej Rovinja ima vrijednu zbirku slika iz razdoblja XVI.–XVIII. st. i zbirku suvremene umjetnosti. – Umjetnici koji žive i djeluju u Rovinju priređuju svakoga ljeta slikovitu jednodnevnu izložbu na otvorenome u Grisiji.
Turistička zajednica: Obala P. Budičina 12
Rovinj je jedno od najrazvijenijih turističkih mjesta u Hrvatskoj, s bogatom turističkom ponudom uklopljenom u slikoviti ambijent staroga grada te u bogate borove šume (Zlatni rt kategoriziran je kao park šuma, dok su rovinjski otoci i obala proglašeni zaštićenim krajolikom) grada i bliže okolice. Početke turizma nagovješćuju parobrodska linija s Trstom (od 1845.) i željeznička pruga do Beča (1876.). God. 1896. mjesto je imalo uređeno morsko kupalište Val di Lone i nekoliko svratišta (Alla città di Trieste, Al Miramar, Alla porta antica i Al vecchio albergo). Ta službeni početak turizma u Rovinju može se uzeti 1888., kada je u gradu otvoreno morsko klimatsko lječilište Maria Theresia. Ovu najstariju ustanovu te vrste na hrvatskoj obali izgradilo je Društvo iz Beča za podizanje i razvoj morskih bolnica i azila za siromašnu djecu i za bolesne od skrofuloze i rahitisa, a lječilište su posjećivala djeca iz cijele Austro-Ugarske i drugih zemalja. Uslijedila je izgradnja hotela Jadran (danas Centar), koji je pred I. svjetski rat sagradilo Društvo za podizanje prvog hotela u Rovinju zbog sve većih dolazaka turista i istaknutih ličnosti na odmor. Poljski grof Ignac-Karol Korwin Milewsky kupuje 1905. otočić Svetu Katarinu, pošumljava ga i ondje gradi dva dvorca. God. 1890. barun Georg von Hüterodt otkupljuje otok Sveti Andrija i zgradu bivšega samostana preuređuje u hotel; otok postaje omiljeno ljetovalište austrougarske klijentele (spomen-knjiga Cissa-Insel). Između dva svjetska rata turistička izgradnja stagnira. Nakon rata mnoge napuštene zgrade preuređuju se u sindikalna odmarališta, a na Svetu Katarinu već od 1947. dolaze na ljetovanje djeca iz Zagreba. Do prekretnice u rovinjskom turizmu dolazi 1959., kada je riješen problem pitke vode priključkom na Istarski vodovod iz Buzeta. Većinu postojećih smještajnih objekata i turističke infrastrukture izgradilo je poduzeće Jadranturist.
Na rovinjskoj rivijeri postoje brojni hoteli, turistička naselja, kampovi te marina, kao i različite vrste ugostiteljskih objekata i Zabavni centar "Monvi". Za goste Rovinja postoji dnevna organizirana animacija (u objektima Jadranturista), u koju spadaju jutarnja gimnastika, aerobika, dječja zabava, stolni tenis, društvene igre, šetnje s upoznavanjem grada, muzeja, akvarija, park šume Zlatni rt – Punta Corrente, šah, škola plesa, igre na bazenu i dr., te večernja animacija, tombola, slatke večeri, gdje se uz ples nude kolači i šampanjac, izbori miss i mistera, te plasne večeri.
Manifestacije: Grand prix Rovinja – međunarodna biciklistička utrka (u veljači), Istarska rivijera – ATP Tennis tournaments (u travnju), Regata Rovinj–Pesaro–Rovinj (u svibnju), Modri biser – međunarodni festival mladih pop pjevača (u srpnju), Grisia – izložba slika na otvorenom (u kolovozu) – duž najpoznatije starogradske ulice svoje radove izlažu mnogi europski i hrvatski umjetnici. Rovinjska fešta (u kolovozu), Sv. Eufemija (16. rujna), dan zaštitnice grada Rovinja popraćen bogatom gastronomskom i zabavnom ponudom te vatrometom.
U turističkoj ponudi Rovinja značajno mjesto imaju sport i rekreacija. Organiziraju se natjecanja, turniri, sportske škole (tenisa, ronjenja, jedrenja na dasci i dr.) i pripreme sportaša. Iznajmljuju se sportski tereni i rekviziti te servisira sportska oprema. Od sportskih kapaciteta valja spomenuti nogometna igrališta, igrališta za košarku, rukomet i odbojku, polivalentnu sportsku dvoranu, osmostaznu kuglanu, otvoreni bazen (olimpijskih dimenzija) te zimski namijenjen plivanju i vaterpolu, trim-kabinete, trim-staze, vožnju biciklima. Od ostalih sportova na vodi najbolje su mogućnosti za jedrenje, veslanje, surfing, skijanje.
Smještaj: hoteli Eden (A), Park (A), Istra (A), Montauro (B), Adriatic (B), Katarina (B), Monte Mulin (B), Rovinj (B), Valdaliso (B); depadanse Park (B), Katarina (B), Valdaliso (B); bungalovi Valalta (B) – FKK, Monsena (II) – FKK; apartmani Villas Rubin (B), Monsena (B) – FKK, Valalta (II); sobe i apartmani; kampovi Valalta (II) – FKK, Porton Biondi (III), Monsena (II) – FKK, Polari (II) – FKK, Veštar (II) – FKK, Valdaliso (II).
Marina ACI Rovinj ima 420 vezova u moru i 100 mjesta na kopnu za plovila dužine 4–13 m.
* Bale (15 km) * Limska draga (17 km) * Poreč (35 km) * Fažana (30 km), pa morem Brijuni * Kanfanar (19 km) – Dvigrad * Žminj (24 km) * Pula (42 km).
Crveni otok je otočić u rovinjskoj otočnoj skupini. Sastoji se od dva otoka, Svetoga Andrije i Maškina, koji su povezani prevlakom. Na otoku je mala lučica i hotelsko naselje. U lučicu se može ući samo sa zapada. Jahte se mogu vezati s unutrašnje strane pristana. Od VI. st. na Svetom Andriji nalazio se samostan benediktinaca, a 1556.–1820. držali su ga franjevci. Dijelovi samostana i predromaničke crkve uklopljeni su u XIX. st. u privatnu vilu Hütterott (danas u sklopu hotelskog kompleksa Dvorac). Od crkve je očuvan kvadratični srednji dio, nadvišen kupolom. U plitkoj je polukružnoj niši na južnom zidu kasnogotička zidna slika (Raspeće), a u samom prostoru nekadašnje crkve zbirka kamenih spomenika. Na Svetom Andriji je 1969. izgrađen hotel Istra, a na Maškinu je naturistički kamp.
Rovinjsko selo je naselje 11 km sjeveroistočno od Rovinja. Župna crkva sv. Antuna Opata, sagrađena 1593.–95. na mjestu starije crkve, ima tri kvalitetna mramorna oltara. Crkva Blažene Djevice Marije od snijega sagrađena je u XIV. st. Na pročelju je crkve preslica i zvono, a na zidovima su freske. Danas je u privatnom vlasništvu. Atelje i izložbeni prostor slikara Marčela Brajnovića. – U selu je moguć smještaj u bungalovima Country club (I).
Izvor: Turistički vodič
Izdavač: Masmedia
Klima je mediteranska; prosječna temperatura zraka tijekom siječnja iznosi 4,5 °C, a u srpnju 20,9 °C; prosječna godišnja temperatura zraka iznosi 12,1 °C. Vegetacija je suptropska.
Rovinj ima dvije luke: otvoreniju, sjevernu, i manju, južnu, mnogo zaštićeniju. Sjeverno do stare gradske jezgre nalazi se uvala Valdibora (Sjeverna luka), a južno uvale Južna luka i Veštar; luke su dobro zaštićene od bure i juga, ali su izložene zapadnom i jugozapadnom vjetru. Ispred obale mnogobrojni su otoci, otočići i hridi: Figarola (Figarola vela), Figarolica (Figarola mala), Sveta katarina, Banjole, dvojni Crveni otok (Sveti Andrija i Maškin), Samer, Sveti Ivan, Sveti Ivan na pučini, Šturag, Pulari, Piruzi, Dvije sestrice, Montauro, Školj magaraca i dr.
Sidrišta za veće brodove: 500 m sjeverozapadno i 300 m jugoistočno od otoka Sveta Katarina te 600 m jugozapadno od otočića Banjole. Uza zidanu obalu Sjeverne luke mogu pristati brodovi do 5 m gaza (opskrba gorivom); jedna plutača ispred zidane obale namijenjena je za vez velikih brodova (dubina mora 20–24 m). U Južnoj luci je koljenasti lukobran. Brodovi do 5,5 m gaza vežu se s vanjske, a oni do 3 m gaza s unutrašnje strane lukobrana; uz zidanu obalu vezovi su za čamce i manje jahte.
Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo (malvazija), ribarstvo, prehrambena (tvornica ribljih konzervi, proizvodnja alkoholnih i bezalkoholnih pića) i duhanska industrija te turizam.
U Rovinju se nalazi Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković.
Regionalnim prometnicama Rovinj–Rovinjsko Selo i Rovinj–Bale povezan je s magistralnom cestom (M2, E751) slovenska granica–Buje–Pula.
Rovinj se prvi put spominje pod nazivom Ruvignio (Ruigno) u VII. st. Od VI. st. pripadao je Ravenskom egzarhatu, 788. ušao u sastav franačke države; kasnije ga kroz nekoliko stoljeća drže razni feudalci, od 1209. je pod vlašću akvilejskog patrijarha, a od 1283. Venecije. Statut dobiva 1531. Poslije pada Venecije 1797. pripao Austriji, 1918. Italiji. God. 1945. pripojen matičnoj Hrvatskoj.
Rovinj je karakterističan primjer gradskog naselja mediteranskog tipa. Već je u ranom srednjem vijeku utvrđen dvostrukim pojasom zidova, s trojim gradskim vratima (Venecija ih je u XV. st. obnovila i pojačala), kasnije porušenima ili uklopljenima u novije građevine. Od XVII. st. gradić se širi i izvan gradskih zidova, a 1763. otočić je spojen s kopnom.
Gradom dominira barokna trobrodna crkva sv. Eufemije (Fume), podignuta 1736. na mjestu starijih crkava; pročelje je iz 1883. Uz bočna je vrata mramorni reljef sv. Eufemije iz XIV. st. U unutrašnjosti crkve kasnoantički sarkofag sv. Eufemije iz VI. st. (adaptiran u XV. st.), gotička plastika iz XV. st., slike Posljednja večera i Krist u Getsemanskom vrtu iz XVI. i XVII. st. Zvonik visok 60 m, građen 1654.–1680. po nacrtima Antonija Manopole, ima na vrhu kip sv. Eufemije. – Blizu luke je satni toranj, barokni Balbijev luk (1680.) na mjestu gradskih vrata i nekadašnja gradska vijećnica iz XVII. st. (sada muzej). U gradu je nekoliko renesansnih i baroknih palača. Na trgu Valdibora je zgrada gradskoga kazališta. U istočnom dijelu grada kompleks je franjevačkog samostana (bogata samostanska knjižnica) s crkvom sv. Franje iz 1810.; a u južnom (Trg na lokvi) najstariji spomenik Rovinja, romanička sedmerokutna kapela Sv. Trojstva iz XIII. st.
Na poluotoku Muntrav, južno od Rovinja, prostrani je park s rijetkim primjercima mediteranske vegetacije. Tu su i stari kamenolomi iz kojih se vadio kamen za gradnju Duždeve palače i drugih reprezentativnih zgrada u Veneciji.
Zavičajni muzej Rovinja ima vrijednu zbirku slika iz razdoblja XVI.–XVIII. st. i zbirku suvremene umjetnosti. – Umjetnici koji žive i djeluju u Rovinju priređuju svakoga ljeta slikovitu jednodnevnu izložbu na otvorenome u Grisiji.
Turistička zajednica: Obala P. Budičina 12
Rovinj je jedno od najrazvijenijih turističkih mjesta u Hrvatskoj, s bogatom turističkom ponudom uklopljenom u slikoviti ambijent staroga grada te u bogate borove šume (Zlatni rt kategoriziran je kao park šuma, dok su rovinjski otoci i obala proglašeni zaštićenim krajolikom) grada i bliže okolice. Početke turizma nagovješćuju parobrodska linija s Trstom (od 1845.) i željeznička pruga do Beča (1876.). God. 1896. mjesto je imalo uređeno morsko kupalište Val di Lone i nekoliko svratišta (Alla città di Trieste, Al Miramar, Alla porta antica i Al vecchio albergo). Ta službeni početak turizma u Rovinju može se uzeti 1888., kada je u gradu otvoreno morsko klimatsko lječilište Maria Theresia. Ovu najstariju ustanovu te vrste na hrvatskoj obali izgradilo je Društvo iz Beča za podizanje i razvoj morskih bolnica i azila za siromašnu djecu i za bolesne od skrofuloze i rahitisa, a lječilište su posjećivala djeca iz cijele Austro-Ugarske i drugih zemalja. Uslijedila je izgradnja hotela Jadran (danas Centar), koji je pred I. svjetski rat sagradilo Društvo za podizanje prvog hotela u Rovinju zbog sve većih dolazaka turista i istaknutih ličnosti na odmor. Poljski grof Ignac-Karol Korwin Milewsky kupuje 1905. otočić Svetu Katarinu, pošumljava ga i ondje gradi dva dvorca. God. 1890. barun Georg von Hüterodt otkupljuje otok Sveti Andrija i zgradu bivšega samostana preuređuje u hotel; otok postaje omiljeno ljetovalište austrougarske klijentele (spomen-knjiga Cissa-Insel). Između dva svjetska rata turistička izgradnja stagnira. Nakon rata mnoge napuštene zgrade preuređuju se u sindikalna odmarališta, a na Svetu Katarinu već od 1947. dolaze na ljetovanje djeca iz Zagreba. Do prekretnice u rovinjskom turizmu dolazi 1959., kada je riješen problem pitke vode priključkom na Istarski vodovod iz Buzeta. Većinu postojećih smještajnih objekata i turističke infrastrukture izgradilo je poduzeće Jadranturist.
Na rovinjskoj rivijeri postoje brojni hoteli, turistička naselja, kampovi te marina, kao i različite vrste ugostiteljskih objekata i Zabavni centar "Monvi". Za goste Rovinja postoji dnevna organizirana animacija (u objektima Jadranturista), u koju spadaju jutarnja gimnastika, aerobika, dječja zabava, stolni tenis, društvene igre, šetnje s upoznavanjem grada, muzeja, akvarija, park šume Zlatni rt – Punta Corrente, šah, škola plesa, igre na bazenu i dr., te večernja animacija, tombola, slatke večeri, gdje se uz ples nude kolači i šampanjac, izbori miss i mistera, te plasne večeri.
Manifestacije: Grand prix Rovinja – međunarodna biciklistička utrka (u veljači), Istarska rivijera – ATP Tennis tournaments (u travnju), Regata Rovinj–Pesaro–Rovinj (u svibnju), Modri biser – međunarodni festival mladih pop pjevača (u srpnju), Grisia – izložba slika na otvorenom (u kolovozu) – duž najpoznatije starogradske ulice svoje radove izlažu mnogi europski i hrvatski umjetnici. Rovinjska fešta (u kolovozu), Sv. Eufemija (16. rujna), dan zaštitnice grada Rovinja popraćen bogatom gastronomskom i zabavnom ponudom te vatrometom.
U turističkoj ponudi Rovinja značajno mjesto imaju sport i rekreacija. Organiziraju se natjecanja, turniri, sportske škole (tenisa, ronjenja, jedrenja na dasci i dr.) i pripreme sportaša. Iznajmljuju se sportski tereni i rekviziti te servisira sportska oprema. Od sportskih kapaciteta valja spomenuti nogometna igrališta, igrališta za košarku, rukomet i odbojku, polivalentnu sportsku dvoranu, osmostaznu kuglanu, otvoreni bazen (olimpijskih dimenzija) te zimski namijenjen plivanju i vaterpolu, trim-kabinete, trim-staze, vožnju biciklima. Od ostalih sportova na vodi najbolje su mogućnosti za jedrenje, veslanje, surfing, skijanje.
Smještaj: hoteli Eden (A), Park (A), Istra (A), Montauro (B), Adriatic (B), Katarina (B), Monte Mulin (B), Rovinj (B), Valdaliso (B); depadanse Park (B), Katarina (B), Valdaliso (B); bungalovi Valalta (B) – FKK, Monsena (II) – FKK; apartmani Villas Rubin (B), Monsena (B) – FKK, Valalta (II); sobe i apartmani; kampovi Valalta (II) – FKK, Porton Biondi (III), Monsena (II) – FKK, Polari (II) – FKK, Veštar (II) – FKK, Valdaliso (II).
Marina ACI Rovinj ima 420 vezova u moru i 100 mjesta na kopnu za plovila dužine 4–13 m.
* Bale (15 km) * Limska draga (17 km) * Poreč (35 km) * Fažana (30 km), pa morem Brijuni * Kanfanar (19 km) – Dvigrad * Žminj (24 km) * Pula (42 km).
Crveni otok je otočić u rovinjskoj otočnoj skupini. Sastoji se od dva otoka, Svetoga Andrije i Maškina, koji su povezani prevlakom. Na otoku je mala lučica i hotelsko naselje. U lučicu se može ući samo sa zapada. Jahte se mogu vezati s unutrašnje strane pristana. Od VI. st. na Svetom Andriji nalazio se samostan benediktinaca, a 1556.–1820. držali su ga franjevci. Dijelovi samostana i predromaničke crkve uklopljeni su u XIX. st. u privatnu vilu Hütterott (danas u sklopu hotelskog kompleksa Dvorac). Od crkve je očuvan kvadratični srednji dio, nadvišen kupolom. U plitkoj je polukružnoj niši na južnom zidu kasnogotička zidna slika (Raspeće), a u samom prostoru nekadašnje crkve zbirka kamenih spomenika. Na Svetom Andriji je 1969. izgrađen hotel Istra, a na Maškinu je naturistički kamp.
Rovinjsko selo je naselje 11 km sjeveroistočno od Rovinja. Župna crkva sv. Antuna Opata, sagrađena 1593.–95. na mjestu starije crkve, ima tri kvalitetna mramorna oltara. Crkva Blažene Djevice Marije od snijega sagrađena je u XIV. st. Na pročelju je crkve preslica i zvono, a na zidovima su freske. Danas je u privatnom vlasništvu. Atelje i izložbeni prostor slikara Marčela Brajnovića. – U selu je moguć smještaj u bungalovima Country club (I).
Izvor: Turistički vodič
Izdavač: Masmedia
