Recenzije vina

Recenzije vina - arhiva

Ukratko o vinu

Ukratko o vinu - arhiva

Sorte i stilovi

Sorte i stilovi - arhiva

Zanimljivosti

Zanimljivosti - arhiva
početna -> vina -> zanimljivosti -> i najbolja vina je bolje piti nego čuvati
  • Smanji veličinu slova
  • Normalna veličina slova
  • Povećaj veličinu slova

I najbolja vina je bolje piti nego čuvati

Datum objave: 04.09.2008
Piše: Ivo Kozarčanin
Izvor: Lider
 
Imam tridesetak boca dobrih vina. Gdje da ih čuvam, upitao me kolega s posla. U trbuhu, odgovorio sam bez razmišljanja. Popij ih što prije, dodao sam. Još nisam požalio što sam popio butelju vina, ali nekoliko mi je puta bilo žao kad sam prolio vino jer se pokvarilo. Što starije to bolje, jedna je od najvećih zabluda, moglo bi se reći i besmislica, u vinskome svijetu. Više od 95 posto svjetskih vina napravljeno je da se potroši do sljedeće berbe. O njihovom skladištenju i čuvanju doista ne treba previše razmišljati jer se neće stići pokvariti osim ako ne stoji izravno na suncu, pokraj peći ili radijatora. Još tri do četiri posto vina mogu izdržati dvije do tri godine. Njih se može čuvati u mračnoj prostoriji u kojoj nema velikih temperaturnih skokova, ali ne smije biti ni krumpira, kupusa i sličnih namirnica neugodna mirisa.

Vinski kabineti
Preostalih jedan do dva posto vina koja su namijenjena duljem odležavanju u boci zahtijevaju de luxe smještaj. Najbolje ih je čuvati u zidanom i neožbukanom podrumu ukopanom u zemlju koji ima debela vrata i rijetko se otvara. Takvu priliku ima malo koji vlasnik kuće, a vlasnici stanova u zgradama o skladištenju vina u podrumima ne trebaju ni razmišljati zbog instalacija koje tamo prolaze i griju. Njima su namijenjeni klimatizirani regali za vina, tzv. vinski kabineti.

Najbolji mogu uskladištiti od 400 pa do čak 1.000 boca različitih vina jer imaju mogućnost hlađenja na tri različite temperature: do sedam stupnjeva za pjenušce, do 13 za bijela te do 18 stupnjeva za crvena vina. Najveći klimatizirani vinski regali mogu skladištiti i cijele sanduke vina, a jedino što ne mogu, a lijepo je vidjeti na starome vinu, jest omogućiti slijeganje prašine i paučine na boce. Takvi regali stoje i do nekoliko desetaka tisuća kuna.

Hladnjak za vina
Jeftinije se može proći kupnjom nekoliko manjih vinskih hladnjaka. U jednog se može smjestiti tridesetak boca pjenušca i slatkih, predikatnih vina koja traže najnižu temperaturu. Drugi će biti namijenjen bijelima, a treći crvenim vinima. S takva tri hladnjaka, čija je cijena već od 1.600 kuna, spremit će se stotinjak boca dovoljno različitih vina za svaku priliku i redovito ih se može popunjavati.

Četvrti hladnjak, ako za njega ima mjesta u stanu ili kući, može poslužiti za pravu arhivu, odnosno za vina koja se godinama neće dirati. Poput bordoških crnjaka iz 1961. godine, berbe kojoj još nije vrijeme za 'odstrjel'. U boci su skoro 50 godina, a stručnjaci britanskog magazina Decanter kažu kako ih treba piti - uskoro. l

Najbolje su magnum boce
Ako doista želite stvoriti vlastitu arhivu vina, birajte ona punjena u magnum boce od litre i pol. U njima je srazmjerno manje zraka nego u običnim buteljama pa će vino sporije stariti. Osim toga, i staklo je deblje pa bolje 'čuva' vino od lošeg utjecaja svjetla i topline.

W&GA savjetuje

• Vina od plavca malog prikladna su za starenje, no ne predugo. Neka kušanja vina starih 15-ak godina pokazala su da je već bilo prekasno za pravi užitak. Plavci ulaze u najbolju formu otprilike tri godine nakon berbe, a najbolji su do osme godine.
• Slatka predikatna vina mogu dugo stajati jer ih 'konzervira' neprovreli grožđani šećer. Ipak, vina iz vrelih godina kao što je u Slavoniji bila 2003. sada treba popiti. 'Slatkiši' iz berbe 2006. imaju više kiselina i sigurno će još desetak godina biti dobri.
• Vina s navojnim čepom ne treba čuvati jer neće postati bolja. Navojni čep se i koristi baš da bi se smanjio utjecaj okoline na vino i njime se uglavnom zatvaraju butelje koje su namijenjene trošenju u prvoj ili najkasnije drugoj godini nakon berbe.
• Prije arhiviranja vina s plutenim čepom treba provjeriti je li i dalje duboko zabijen u grlić boce. Ukoliko je čep i malo 'provirio', to znači da su u boci počeli neželjeni procesi. Takvu butelju treba što prije otvoriti i popiti. Naravno, ako već nije prekasno.
• Vino treba čuvati u prostoru gdje je vlaga oko 85 posto, a temperatura od 6 do16 stupnjeva i bez naglih promjena. Boce treba položiti tako da se čepovi ne osuše i ne propuste zrak. Pjenušci mogu stajati i uspravno jer tlak u boci neće dopustiti ulaz zraka.
• Na internetskoj stranici www.decanter.com, u rubrici Vintage Guides, kvaliteta berbi najvažnijih vinskih zemalja svijeta od 1960. do 2006. godine opisana je ocjenama od jedan do pet, a uz vina su i opaske piti sada, piti uskoro ili čuvati.