Knjige
Knjige - arhiva
Otkrivači
Datum objave:
04.09.2008
Naslov: Otkrivači
Autor: Daniel J. Boorstin
Izdavač: TIMpress, Zagreb, 2008.
Podaci o knjizi: meki uvez, 725 stranice
Ambiciozno djelo Daniela J. Boorstina Otkrivači, Povijest čovjekove potrage za spoznajom svijeta i samoga sebe, za koje je dobio i Pulitzerovu nagradu za povijest, posvećeno je čovjeku-otkrivaču, odnosno svim onim malim i velikim koracima, znanim i neznanim junacima koji su postupno kroz povijest dovodili do spoznaja koje nam se danas čine tako uobičajenima. Odvažnost, drskost te junačke i maštovite iskorake velikih otkrivača moći ćemo shvatiti tek u kontekstu uobičajena načina razmišljanja i mitova njihova vremena, tvrdi Boorstin. Njegova je ambicija bila oživjeti predodžbe o Zemlji, kontinentima i morima prije Kolumba, Balboe, Magellana i kapetana Cooka, o nebu prije Kopernika, Galilea i Keplera, o ljudskom tijelu prije Paracelsusa, Vezaliusa i Harveya, o biljkama i životinjama prije Raya, Linnaea, Darwina i Pasteura, o prošlosti prije Petrarce, Winckelmanna, Thomsena i Schliemanna, o bogatstvu prije Adama Smitha i Keynesa, o svijetu fizike i atoma prije Newtona, Daltona, Faradaya, Maxwella i Einsteina.
'Nisam' kaže Boorstin, 'pričao pripovijest o nastanku vlada, vođenju ratova, usponu i padu carstava, a ni kroniku kulture, niti pripovijest o čovjeku stvaratelju, niti o graditeljstvu, slikarstvu, kiparstvu, glazbi i književnosti'. Njegov je interes usmjeren na ljudsku potrebu za znanjem o onome što je ondje vani.
Kao cjelina, knjiga je uređena kronološki, no pojedina područja slijede poredak sličan slaganju crepova. Svaki od 15 dijelova poklapa se kronološki s prethodnim, pripovijest napreduje od davnina do danas. Započinje s vremenom, najmanje uhvatljivim i najzagonetnijim od iskonskih dimenzija iskustva. Zatim se usredotočuje na širenje vidika zapadnog čovjeka na kopnima i morima, potom prelazi na prirodu, na fizičke predmete na nebu i zemlji, na biljke i životinje, ljudsko tijelo i njegove procese. Napokon na društvo, od otkrića da ljudska prošlost nije onakva kakvom smo je zamišljali, pa sve do ‘tajanstvenih kontinenata’ unutar atoma. (D.F.)
Izvor: Lider
Autor: Daniel J. Boorstin
Izdavač: TIMpress, Zagreb, 2008.
Podaci o knjizi: meki uvez, 725 stranice
Ambiciozno djelo Daniela J. Boorstina Otkrivači, Povijest čovjekove potrage za spoznajom svijeta i samoga sebe, za koje je dobio i Pulitzerovu nagradu za povijest, posvećeno je čovjeku-otkrivaču, odnosno svim onim malim i velikim koracima, znanim i neznanim junacima koji su postupno kroz povijest dovodili do spoznaja koje nam se danas čine tako uobičajenima. Odvažnost, drskost te junačke i maštovite iskorake velikih otkrivača moći ćemo shvatiti tek u kontekstu uobičajena načina razmišljanja i mitova njihova vremena, tvrdi Boorstin. Njegova je ambicija bila oživjeti predodžbe o Zemlji, kontinentima i morima prije Kolumba, Balboe, Magellana i kapetana Cooka, o nebu prije Kopernika, Galilea i Keplera, o ljudskom tijelu prije Paracelsusa, Vezaliusa i Harveya, o biljkama i životinjama prije Raya, Linnaea, Darwina i Pasteura, o prošlosti prije Petrarce, Winckelmanna, Thomsena i Schliemanna, o bogatstvu prije Adama Smitha i Keynesa, o svijetu fizike i atoma prije Newtona, Daltona, Faradaya, Maxwella i Einsteina.
'Nisam' kaže Boorstin, 'pričao pripovijest o nastanku vlada, vođenju ratova, usponu i padu carstava, a ni kroniku kulture, niti pripovijest o čovjeku stvaratelju, niti o graditeljstvu, slikarstvu, kiparstvu, glazbi i književnosti'. Njegov je interes usmjeren na ljudsku potrebu za znanjem o onome što je ondje vani.
Kao cjelina, knjiga je uređena kronološki, no pojedina područja slijede poredak sličan slaganju crepova. Svaki od 15 dijelova poklapa se kronološki s prethodnim, pripovijest napreduje od davnina do danas. Započinje s vremenom, najmanje uhvatljivim i najzagonetnijim od iskonskih dimenzija iskustva. Zatim se usredotočuje na širenje vidika zapadnog čovjeka na kopnima i morima, potom prelazi na prirodu, na fizičke predmete na nebu i zemlji, na biljke i životinje, ljudsko tijelo i njegove procese. Napokon na društvo, od otkrića da ljudska prošlost nije onakva kakvom smo je zamišljali, pa sve do ‘tajanstvenih kontinenata’ unutar atoma. (D.F.)
Izvor: Lider
