Vina iz amfora za kraj berbe
Datum objave:
23.10.2008
Piše: Ivo Kozarčanin
Izvor: Lider
Kušanje sauvignona 2005. i mješavine starih plešivičkih sorata 2006. Zvonka Ivančića iznenadila je uzvanike na prošlotjednoj veselici kojom je obitelj Tomac proslavila kraj berbe. Riječ je o vinima koja je Ivančić, inače rođak Tomčevih, proizvedeo u zakopanim amforama koje iz Gruzije uvozi tvrtka Zvonkova brata Mirka.
"Takva vina mi želimo proizvoditi" kratko je rekao Tomislav Tomac.
U dvorištu obiteljske kuće Tomčevih u Donjoj Reci kraj Jastrebarskog vino već fermentira u četiri amfore. U dvije je chardonnay, koji će biti nasljednik glasovitoga Tomčevog Chardonnaya Premier, a u dvije mješavina starih plešivičkih sorata. Vina su iz berbe 2007., a na tržište će najranije za godinu dana.
Kakva će biti, zasad se može samo pretpostaviti prema Ivančićevima. Sauvignon ima divan, bogat miris, a okus mu je isprva prazan.
I kušanje je doživljaj
Tek se nakon nekoliko minuta otvara i doslovce ispunjava usta toplim, pomalo slanim tijelom. Boca je bila otvoreno netom prije kušanja, a vino, očito, traži dekantiranje i kad bi odležalo sat-dva u dodiru sa zrakom, bilo bi zasigurno mnogo dojmljivije.
Mješavina sorata očekivano je malo zatajnijeg mirisa, ali ima jače tijelo. Takvim vinima treba pristupiti vrlo odmjereno, ponajprije jer su pomalo mutna, što je posljedica višemjesečne fermentacije zajedno s bobicama i bez ikakva čovjekova utjecaja. I zagasitom bojom odaju dojam mnogo starijih nego što doista jesu. Njihovo je kušanje, međutim, izvanredan doživljaj, a toliko su moćna da bi se, čini se, odlično složila i uz tjestenine s dobrim sirevima ukrašene s malo tartufa.
Tehnologija stara 2.000 godina
Nakon Ivančičevih amfora kušalo se još dva vina iz amfora, i to braće Vodopivec. Paolo i Valter Slovenci su koji vina proizvode u Italiji, iznad Trsta. Tomislav Tomac otvorio je butelje od lokalne, talijansko-slovenske sorte vitovske, koje u podrumu proizvođača stoje 40-ak eura. Jedna je bilo proizvedena od grožđa sa zemljanog tla i označena slovom 'Z', a drugo je, s oznakom 'K', s kamena i mnogo dojmljivije. Vina u amforama prema tehnologiji staroj više od 2.000 godina prvi je počeo proizvoditi Joško Gravner, drugi talijanski Slovenac, a u Hrvatskoj je na tržište prva takva vina, iz berbe 2005., pustio istarski vinar Marino Markežić Kabola. l
Bordeaux slavi berbu 2005.
Dok cijeli svijet iščekuje kakva će biti ovogodišnja berba, a naznake su vrlo dobre, Bordeaux već slavi berbu 2005. kao jednu od najboljih u povijesti. Vina tek stižu na tržište, i to ne još sva, a cijene su najmanje 50 posto više nego za berbu 2004. Ljubitelji Château Petrusa 2005., koji će još nekoliko godina trebati pričekati, bocu mogu rezervirati po otprilike 5.400 eura. Prijašnja berba stajala je 'samo' 1.472 eura.
W&GA savjetuje
• Kupnja vina iz berbe 2008. bit će uglavnom isplativa investicija. Prvi izvještaji s berbi na sjevernoj polutki pokazuju da se bralo manje nego u prosječnim godinama, ali da je kvaliteta grožđa vrlo dobra, čak iznimna.
• U nekim dijelovima Hrvatske prinosi su zbog suše ove godine bili do 30 posto manji nego inače. Sorte koje se ranije beru nisu se iskazale kvalitetom, no grožđe koje kasnije dozrijeva bilo je bogato sladorima i kiselinama.
• U Italiji se nadaju da će godina biti slična lanjskoj, kad su proizveli najmanje vina u posljednjih 30 godina, no kvaliteta je bila izvanredna. Proljeće je bilo kišno, ali kvalitetu je spasilo sunčano ljeto te posebno lijepo vrijeme potkraj rujna.
• U Champagnei očekuju da će iz ovogodišnje berbe proizvoditi šampanjce s oznakom godišta, što se radi samo u dobrim godinama. Berbom su zadovoljni na istoku Francuske, u Alsazu i Burgundiji. Bordoeaux je u noći sa šestog na sedmi travnja pogodio jaki mraz, što je na nekim položajima čak upola smanjilo prinose.
• I Kaliforniju je poharao mraz, ali u ožujku. Uništio je 30-ak posto grožđa. Kad je riječ o kvaliteti, vrlo su dobro rodile bordoške sorte, cabernet sauvignon, cabernet franc i merlot, ali vinogradari nisu zadovoljni burgundijskim crnim pinotima i chardonnayima.
• Njemački su vinogradari zadovoljni urodom ranih sorti, koji je količinom prosječan, a kvalitetom vrlo dobar. Zahvaljujući babljem ljetu sredinom listopada vjeruju da će vina od kasnijih sorti grožđa, a posebno iz odloženih berbi, biti izvanredna.