Zdjelarević Fumé 2003.

Zdjelarević Fumé 2003.
barrique

Vrlo smjela kombinacija u koju se upustio slavonski vinar Davor Zdjelarević iz Brodskog Stupnika. Kažemo „smjela“ jer je vino napravljeno od sorte koja daje izrazito svježa i prodorna vina s takorekuć „zelenim“ aromama uz naglašenu tipičnu „sauvignonovsku“ kiselost . Kad nema te kiselosti, sauvignon blanc (bijeli) se doima prilično oskudnim vinom. Zbog toga sauvignonu i odgovara hladnija klima, a najbolji primjer su dva glavna središta sauvignona - Sancerre i Puilly- Fumé u dugačkoj regiji uzduž Loire koja se proteže od središnje Francuske na zapadu do Atlantika.  

Sauvignon je specifično vino koje se ne miješa baš najbolje s drugim sortama i koje je teško natjerati da poprimi barrique notu. Ima izuzetaka, ali oni su otklon od ovog pravila koje su odavno ustoličili francuski vinogradari i vinari. Kad je ova vinska sorta koja orginalno potječe iz Francuske prenesena u Novi svijet, kalifornijski vinari suočeni s toplijim klimatskim prilikama smjelo su ostavili sauvignon da zrije u hrastovim bačvama. Rezultat je Fumé Blanc koji je naišao na pozitivan prijem kod američke publike, unatoč tome što izvan Kalifornije nije naišao na mnogo poklonika.

Ipak, stilovi proizvodnje vina u globaliziranom svijetu danas se šire mnogo brže nego nekoć, pa nije neobično ni da se Zdjelarević okušao u ovom pristupu sauvignonu. Kako pretpostavljamo, to nije bio samo „eksperiment“. Naime, 2003. vinogradarska godina bila je izrazito topla sa visokim temperaturama koje baš ne odgovaraju „tipičnom“ sauvignonu. Dok su dalmatinski vinogradari i vinari koji uzgajaju plavac mali zadovoljno trljali ruke zbog iznimne berbe, uvjeti koji su utjecali na visoku dozrelost  sauvignona  u vinogradima oko Brodskog Stupnika zahtijevali su drugačiji pristup u preradi grožđa.

Umjesto limunkastih voćnih nota sauvignona koje su specifičnost hladnijih godina, dobivene su zrelije note tropskog voća. Tako ćete primjerice na prvi miris osjetiti puno manga i pokošene cvjetne livade. Vrtnjom u čaši miris će poprimiti notu šparoga, sira i mačjeg urina (puno ugodnije nego što se čini) kojima je prilično dobro sjela aroma drveta. Vino ima 13,7% alkohola, ali lako se pije. Iako mnogi tvrde da se specifična kiselkastost i okrjepljujuća svježina koju sauvignon poprimi u hladnijim krajevima, ničime ne može nadomjestiti, ipak vrijedi kušati ovo vino, barem zbog zanimljive kombinacije (sauvignon i hrastovina) koja se ne viđa, odnosno ne kuša često. Vino je u špici koja doduše još možda može neko vrijeme potrajati, ali mi ipak preporučujemo da ne duljite s otvaranjem butelje.

Dobro pristaje uz: bijelu ribu, grill piletinu, artičoke

Temperatura posluživanja: 12-14°C

Cijena: 73  kn

Gastro.hr