.jpg&imefolder=/&width=800)
Maldivi – Rajski otoci u borbi protiv globalnog zagrijavanja
Datum objave:
10.09.2010
Autor: Ivana Volčanšek
Fotografije: visitmaldives.com
Izvor: Croatian Traveller
Vrijeme na Maldivima se promijenilo. Posljednjih dvadeset godina postalo je sasvim nepredvidljivo. Više je oluja i orkanskih vjetrova. I dok je nekad loše vrijeme bilo prolazna pojava, danas je uobičajena. Iako je tajanstveno lijepo, vrijeme nije onakvo kakvim ga predstavljaju u turističkim brošurama. Klimatske promjene osjete se i u raju pa Maldivske otoke više ne karakterizira blaga klima. Stoljećima je nakaiy kalendar s gotovo nevjerojatnom preciznošću predviđao vremensku prognozu na Indijskom oceanu i služio je kao vodič azijskim i afričkim pomorcima.
Međutim, posljednjih godina vrlo pouzdani vremenski uzorci postali su divlji i nepredvidljivi. Kišno se razdoblje produžilo s lipnja i srpnja na kolovoz i rujan, a čak su i božićni blagdani, vrhunac sezone, postali 'mokri'. To je vrlo nepovoljno za turizam od kojeg ovo otočje prvenstveno živi i učestalo loše vrijeme može predstavljati ozbiljan problem. Maldivi su nisko otočje koje se proteže na 800 kilometara, a čine ih dugi lanci atola i preplavljeni krateri koje su oblikovali davno ugašeni vulkani. Stotinjak plitkih otoka spajaju koraljni grebeni i pješčane plaže, i upravo oni od 1970. ispunjavaju snove ljubitelja osamljenih otoka iz Europe, Azije i Australije.
Oko 87 resorta, svaki smješten na svojem malom otoku, posjetiteljima nude bijeli pijesak, pogled na lagunu i grebene pune sjajne ribe. Iako se ovaj dio svijeta vrlo brzo ekonomski razvio, njegov rajski geografski položaj može istovremeno biti i njegova 'Ahilova peta'. Otoci su smješteni svega 1,5 metara iznad razine mora, a s obzirom na to da visina oceana počinje rasti, to bi moglo značiti da će kroz stotinjak godina Maldivi završiti pod morem.
Morske mijene, uzburkano more i novonastale klimatske promjene već su ostavili svoj trag – snažni valovi prouzrokovali su eroziju obale. Nedavno je upućen stručni tim na atol Ari koji je potopljen i učinjena je značajna šteta. Naime, kad se more povuklo, odnijelo je i pijesak sa sobom. Zadnjih nekoliko godina čak su tri od 280 naseljenih maldivskih otoka bila evakuirana. Za nastalu situaciju maldivska vlada krivi globalno zagrijavanje žali se što ne može utjecati na promjenu razine mora. Zajedno sa Sejšelima i drugim niskim pacifičkim, ali i Karipskim otocima, Maldivi lobiraju za redukciju emisiju štetnih plinova.
Maldivi su postali ekološki osviješteni 1988. godine kada je glavni grad Malé ozbiljno potopljen. Tada je oko grada, koji ima populaciju od 83.500 stanovnika, napravljen zid visok tri metra za cijenu od 63 milijuna dolara. Ovakvi vodeni zidovi su preskupi, ali svakako imaju svoju funkciju kad je riječ o gusto naseljenim mjestima kao što je Malé. Ovaj grad podsjeća na umanjeni Manhattan, a krase ga ružičastoplavi apartmanski blokovi. U njegovoj blizini nalazi se alternativno rješenje za visoke valove i umjetni otok osmišljen kao zaklon iznad područja plime, koji bi u budućnosti stanovnicima trebao pružiti utočište. Tradicionalne metode zaštite okoliša primjenjuju se na Soneva Gili resortu gdje se protiv erozije plaža upotrebljava heylhi.
Sadnjom palmi koje su poznate po širenju korijenja učvršćuju se pješčani grebeni. Najgora verzije El Niña je 1998. godine napravila užasne štete na koraljnim grebenima po cijelom svijetu i tad je uništeno 60-90 % koraljnih polipa na Maldivima. Kada polip ugine, ostavlja za sobom samo bijeli kostur od kalcija i takva se pojava naziva izbjeljivanjem. Zdravi koraljni greben raste od 3-20 cm na godinu i drži korak s podizanjem razine mora. Usporedbe radi, uginuli koralj se pod utjecajem olujnog mora puno lakše lomi pa se umanjuje zaštitu koju koralj pruža mekom pijesku i otocima. Maldivi su dom za više od tisuću vrsta riba i sto koraljnih vrsta.
S koraljnim uništenjem javlja problem gubitka staništa ribljeg fonda jer grebeni omogućuju hranu i sklonište za četvrtinu maritimne populacije i njihovo izbjeljivanje reducira biološku raznolikost. S dobrim marketingom, kao što su posebne metode sidrenja i izlova riba, pomaže se obnova koraljnih grebena. U resortu 'Four Season' na sjevernom atolu Malé radi se na obnovi grebena nazvanog Kuda Huraa uz pomoć širokih kugli koje predstavljaju umjetni nadomjestak za koralje i pružaju utočište za ribe.
Živi koralji se transplantiraju kako bi iznova započeo prirodni proces rasta algi i kolonizacije koralja. Najstariji su već prekriveni sa životom: ograncima smeđebijelog koralja i izdancima algi, a čak su i jastozi počeli stvarati svoja gnijezda u brazdama istih. Takav okoliš privlači i mnoštvo različitih ribljih vrsta. Prirodoslovna su istraživanja pokazala da je efekt koraljnih kugli malen, ali daje optimistične naznake za daljnje očuvanje grebena.
U resortu 'Banyan Tree Vabbinfaru' također se provodi aktivni program obnove koraljnog grebena. Primjenjuje se Azeez metoda regeneracije: električna kupola duga dvanaest metara sastavljena je od čeličnih stupova postavljenih 200 metara od Banyan Tree grebena, a na njih su pričvršćeni koralji sa strujom od tri volta, koja cirkulira oko njih. Struja je potpuno bezopasna i pretvara čelične strukture u anode koje privlače minerale iz mora pa se kalcij karbonat se nakuplja na strukturama čineći ih spremnim za kolonizaciju koralja. Ova metoda je pokazala povećanje količine koraljnih struktura od 2-3%.
Na Maldivima je danas ekologija uključena u sve sfere društva. Iako se može govoriti o negativnom utjecaju turizma na okoliš, ovdje se i o tome vodi računa. Vlada potiče hotelske komplekse da prikupljaju i recikliraju otpad, pa postoje i normativi koje svaki resort mora ispunjavati kako bi njihov utjecaj na okoliš bio minimalan. Ove aktivnosti mogu umanjiti štetan utjecaj na okoliš na lokalnoj razini, ali ne mogu zaustaviti emisiju štetnih plinova u svijetu.
Unatoč velikoj ekološkoj osviještenosti, Maldivi se nalaze u nezavidnoj etičkoj poziciji jer za ovu destinaciju postoji globalni turistički interes, ali su ujedno i žrtve globalnog zatopljenja. Iako su otoci naspram velikih industrijskih sila mali sudionici u stvaranju efekta staklenika, njihov profit od turizma predstavlja 50% ukupnog bruto nacionalnog dohotka. Privlačnost samih Maldiva čini jedinstvenost destinacije koja se može pohvaliti udaljenošću i jednostavnošću samih otoka, ali uz te prednosti dolaze i nedostaci - područje Maldiva ne može proizvesti dovoljne količine hrane i opskrbiti vodom pola milijuna posjetitelja svake godine. Unatoč tome hoteli pružaju ekskluzivni komfor i luksuz, pribavljaju hranu i vino sa svih krajeva svijeta, tu je i mineralna voda iz Italije, kamen iz Indije, drvo iz Novog Zelanda ili pak kupaonice iz Francuske...
Solarne ploče omogućavaju opskrbu energijom, a dizelsko gorivo za pokretanje generatora za proizvodnju električne energije se još uvijek doprema. Čak se i pitka voda dobiva pomoću desalinizatora. Sve je to potrebno da bi se pružila najbolja usluga gostima koji dolaze iz udaljenih dijelova svijeta. Tu se prvenstveno ubrajaju Europljani koji lete od 10 do 12 sati kako bi uživali u ovom skrivenom raju. I dok cijeli svijet izrabljuje ekologiju, na Maldivima se, na nesreću, već vide štetne posljedice na okoliš - samo se možemo nadati da sljedeći scenarij neće biti katastrofičan. Nažalost, prvi na udaru globalnih klimatskih promjena bit će - Maldivi.
Fotografije: visitmaldives.com
Izvor: Croatian Traveller
Vrijeme na Maldivima se promijenilo. Posljednjih dvadeset godina postalo je sasvim nepredvidljivo. Više je oluja i orkanskih vjetrova. I dok je nekad loše vrijeme bilo prolazna pojava, danas je uobičajena. Iako je tajanstveno lijepo, vrijeme nije onakvo kakvim ga predstavljaju u turističkim brošurama. Klimatske promjene osjete se i u raju pa Maldivske otoke više ne karakterizira blaga klima. Stoljećima je nakaiy kalendar s gotovo nevjerojatnom preciznošću predviđao vremensku prognozu na Indijskom oceanu i služio je kao vodič azijskim i afričkim pomorcima.
Međutim, posljednjih godina vrlo pouzdani vremenski uzorci postali su divlji i nepredvidljivi. Kišno se razdoblje produžilo s lipnja i srpnja na kolovoz i rujan, a čak su i božićni blagdani, vrhunac sezone, postali 'mokri'. To je vrlo nepovoljno za turizam od kojeg ovo otočje prvenstveno živi i učestalo loše vrijeme može predstavljati ozbiljan problem. Maldivi su nisko otočje koje se proteže na 800 kilometara, a čine ih dugi lanci atola i preplavljeni krateri koje su oblikovali davno ugašeni vulkani. Stotinjak plitkih otoka spajaju koraljni grebeni i pješčane plaže, i upravo oni od 1970. ispunjavaju snove ljubitelja osamljenih otoka iz Europe, Azije i Australije.
Oko 87 resorta, svaki smješten na svojem malom otoku, posjetiteljima nude bijeli pijesak, pogled na lagunu i grebene pune sjajne ribe. Iako se ovaj dio svijeta vrlo brzo ekonomski razvio, njegov rajski geografski položaj može istovremeno biti i njegova 'Ahilova peta'. Otoci su smješteni svega 1,5 metara iznad razine mora, a s obzirom na to da visina oceana počinje rasti, to bi moglo značiti da će kroz stotinjak godina Maldivi završiti pod morem.
Morske mijene, uzburkano more i novonastale klimatske promjene već su ostavili svoj trag – snažni valovi prouzrokovali su eroziju obale. Nedavno je upućen stručni tim na atol Ari koji je potopljen i učinjena je značajna šteta. Naime, kad se more povuklo, odnijelo je i pijesak sa sobom. Zadnjih nekoliko godina čak su tri od 280 naseljenih maldivskih otoka bila evakuirana. Za nastalu situaciju maldivska vlada krivi globalno zagrijavanje žali se što ne može utjecati na promjenu razine mora. Zajedno sa Sejšelima i drugim niskim pacifičkim, ali i Karipskim otocima, Maldivi lobiraju za redukciju emisiju štetnih plinova.
Maldivi su postali ekološki osviješteni 1988. godine kada je glavni grad Malé ozbiljno potopljen. Tada je oko grada, koji ima populaciju od 83.500 stanovnika, napravljen zid visok tri metra za cijenu od 63 milijuna dolara. Ovakvi vodeni zidovi su preskupi, ali svakako imaju svoju funkciju kad je riječ o gusto naseljenim mjestima kao što je Malé. Ovaj grad podsjeća na umanjeni Manhattan, a krase ga ružičastoplavi apartmanski blokovi. U njegovoj blizini nalazi se alternativno rješenje za visoke valove i umjetni otok osmišljen kao zaklon iznad područja plime, koji bi u budućnosti stanovnicima trebao pružiti utočište. Tradicionalne metode zaštite okoliša primjenjuju se na Soneva Gili resortu gdje se protiv erozije plaža upotrebljava heylhi.
Sadnjom palmi koje su poznate po širenju korijenja učvršćuju se pješčani grebeni. Najgora verzije El Niña je 1998. godine napravila užasne štete na koraljnim grebenima po cijelom svijetu i tad je uništeno 60-90 % koraljnih polipa na Maldivima. Kada polip ugine, ostavlja za sobom samo bijeli kostur od kalcija i takva se pojava naziva izbjeljivanjem. Zdravi koraljni greben raste od 3-20 cm na godinu i drži korak s podizanjem razine mora. Usporedbe radi, uginuli koralj se pod utjecajem olujnog mora puno lakše lomi pa se umanjuje zaštitu koju koralj pruža mekom pijesku i otocima. Maldivi su dom za više od tisuću vrsta riba i sto koraljnih vrsta.
S koraljnim uništenjem javlja problem gubitka staništa ribljeg fonda jer grebeni omogućuju hranu i sklonište za četvrtinu maritimne populacije i njihovo izbjeljivanje reducira biološku raznolikost. S dobrim marketingom, kao što su posebne metode sidrenja i izlova riba, pomaže se obnova koraljnih grebena. U resortu 'Four Season' na sjevernom atolu Malé radi se na obnovi grebena nazvanog Kuda Huraa uz pomoć širokih kugli koje predstavljaju umjetni nadomjestak za koralje i pružaju utočište za ribe.
Živi koralji se transplantiraju kako bi iznova započeo prirodni proces rasta algi i kolonizacije koralja. Najstariji su već prekriveni sa životom: ograncima smeđebijelog koralja i izdancima algi, a čak su i jastozi počeli stvarati svoja gnijezda u brazdama istih. Takav okoliš privlači i mnoštvo različitih ribljih vrsta. Prirodoslovna su istraživanja pokazala da je efekt koraljnih kugli malen, ali daje optimistične naznake za daljnje očuvanje grebena.
U resortu 'Banyan Tree Vabbinfaru' također se provodi aktivni program obnove koraljnog grebena. Primjenjuje se Azeez metoda regeneracije: električna kupola duga dvanaest metara sastavljena je od čeličnih stupova postavljenih 200 metara od Banyan Tree grebena, a na njih su pričvršćeni koralji sa strujom od tri volta, koja cirkulira oko njih. Struja je potpuno bezopasna i pretvara čelične strukture u anode koje privlače minerale iz mora pa se kalcij karbonat se nakuplja na strukturama čineći ih spremnim za kolonizaciju koralja. Ova metoda je pokazala povećanje količine koraljnih struktura od 2-3%.
Na Maldivima je danas ekologija uključena u sve sfere društva. Iako se može govoriti o negativnom utjecaju turizma na okoliš, ovdje se i o tome vodi računa. Vlada potiče hotelske komplekse da prikupljaju i recikliraju otpad, pa postoje i normativi koje svaki resort mora ispunjavati kako bi njihov utjecaj na okoliš bio minimalan. Ove aktivnosti mogu umanjiti štetan utjecaj na okoliš na lokalnoj razini, ali ne mogu zaustaviti emisiju štetnih plinova u svijetu.
Unatoč velikoj ekološkoj osviještenosti, Maldivi se nalaze u nezavidnoj etičkoj poziciji jer za ovu destinaciju postoji globalni turistički interes, ali su ujedno i žrtve globalnog zatopljenja. Iako su otoci naspram velikih industrijskih sila mali sudionici u stvaranju efekta staklenika, njihov profit od turizma predstavlja 50% ukupnog bruto nacionalnog dohotka. Privlačnost samih Maldiva čini jedinstvenost destinacije koja se može pohvaliti udaljenošću i jednostavnošću samih otoka, ali uz te prednosti dolaze i nedostaci - područje Maldiva ne može proizvesti dovoljne količine hrane i opskrbiti vodom pola milijuna posjetitelja svake godine. Unatoč tome hoteli pružaju ekskluzivni komfor i luksuz, pribavljaju hranu i vino sa svih krajeva svijeta, tu je i mineralna voda iz Italije, kamen iz Indije, drvo iz Novog Zelanda ili pak kupaonice iz Francuske...
Solarne ploče omogućavaju opskrbu energijom, a dizelsko gorivo za pokretanje generatora za proizvodnju električne energije se još uvijek doprema. Čak se i pitka voda dobiva pomoću desalinizatora. Sve je to potrebno da bi se pružila najbolja usluga gostima koji dolaze iz udaljenih dijelova svijeta. Tu se prvenstveno ubrajaju Europljani koji lete od 10 do 12 sati kako bi uživali u ovom skrivenom raju. I dok cijeli svijet izrabljuje ekologiju, na Maldivima se, na nesreću, već vide štetne posljedice na okoliš - samo se možemo nadati da sljedeći scenarij neće biti katastrofičan. Nažalost, prvi na udaru globalnih klimatskih promjena bit će - Maldivi.
