Destinacije
Destinacije - arhiva
Jesen puna doživljaja
Datum objave:
02.11.2010
Autor: Damir Konestra
Fotografije: TZ Sisačko-moslavačke županije
Izvor: Livingstone
Sastaju se ovdje tri najvažnije hrvatske rijeke, dvije velike hrvatske regije, planinska i panonska, te okupane jesenskim suncem tvore jedinstvenu sliku bogatstva plodova i uživanja u čarima što nam ih priroda tako nesebično daje.
Danas idemo u zeleno-plavu zipku Hrvatske. Zipku u kojoj se nećemo uzibati u san, već onu koja će nam, poput iskonska ključa, otključati vrata prirode i uvesti nas u njezino carstvo nezamjetno, da se divimo ljepoti, bogatstvu, miru i da uživamo. Sisačko-moslavačka županija ta je zipka koja nas tako primamljivo mami da ju posjetimo. A kamo god se zaputili, neki novi doživljaj, druga slika, nevjerojatna raznolikost koja opčinjava.
Kostajnički kesteni
Dvadesetak tisuća ljudi posjeti drugoga vikenda u listopadu, svake godine, Hrvatsku Kostajnicu. Dolaze na veliku kestenjadu kada se plodovi bogatih kestenovih šuma oko ovoga slikovitog i poviješću “nabijenog“ gradića na predivnoj Uni kušaju na sve moguće načine. Kesten je čudna biljka, priča govori kako su sve rimske postaje u svojoj blizini morale saditi kestenovu šumu kao rezervu za proizvodnju kruha – spravljenog od kestena samljevenih u brašno. Oko Kostajnice, koja je po kestenu i dobila ime, cijeli su obronci brda puni kestenova. U samom gradiću možete uživati u nizu jela s kestenima i od kestena, kolačima ili najjednostavnijem – kesten pireu.
S Une, koja u zeleno-plavu zipku nosi pozdrave krševite Like i Dalmacije, selimo se prema Kupi, ali prije toga zastat ćemo u Topuskom. Izvanredna termalna voda vulkanskog podrijetla, koja izvire s dubine od 1500 metara, daje ovim termama poseban pečat. Temperatura vode od 56 do čak 72 Celzijeva stupnja, niz medicinskih, kozmetičkih i rekreativnih tretmana, otvoreni i zatvoreni bazeni - dostatna su pozivnica. Ali, spomenimo kako i gradić Topusko nudi svoje atrakcije, niz starih kurija, Jelačićevo nasljeđe, ostatke rimskog naselja. Uz sve to možete uživati u prekrasnim šetnjama i vrhunskoj gastronomiji.
Na Kupi
I evo nas na Kupi, u Petrinji. I ovdje možemo kušati kestene, ali uživati i u prekrasnoj šetnji uz Kupu, do možda jednog od najljepših riječnih kupališta u nas. Naravno, u ovo vas doba ne zovemo na kupanje u Kupi. Petrinja je nekada bila grad lončara (ne samo salame) zahvaljujući vrlo kvalitetnoj glini. Danas djeluje još samo jedna radionica – “Stucka“.
U njoj se proizvode originalni petrinjski proizvodi od gline, a najpoznatija je upravo petrinjska “stucka“ u kojoj su nekada na rad u polje ili šumu nosili vodu ili mlijeko. Želite li pravi petrinjski suvenir, posjetite ovu radionicu. Mi smo na Kupu, do Petrinje došli s juga. Dolazite li pak na Kupu sa sjevera, predlažemo da se najprije zaustavite u Letovaniću. Općina Lekenik, koje je dio i Letovanić, čuva šest prekrasnih drvenih kapela, jedinstvenoga graditeljskoga nasljeđa Pokuplja i Turopolja, a od toga tri su kraj Letovanića.
Spustit ćemo se u našoj virtualnoj šetnji Kupom nizvodno prema Sisku, središtu županije i važnom turističkom odredištu cijeloga kraja. Sisak je nekako nenametljiv grad, kao da mu stajanje po strani - paše. Naravno, to je samo dojam na prvi pogled. Ovo je grad iznimno bogate i povijesti i kulture što su se ovdje taložile zajedno s riječnim muljem Kupe i Save više od dvije tisuće godina. Povijesno pokraj Siska su zaustavljene Osmanlije u svom nadiranju na zapad (1593.), a još i danas na te dane podsjeća moćna trostrana utvrda napravljena u samo šest godina (od 1544. do 1550.) od cigli s ostataka rimske Siscie.
U Sisku, dakako, treba prošetati šetnicom uz Kupu – rekli bismo jednom od najljepših šetnica u Hrvatskoj. I nekako se osjećaju dobre vibracije u Sisku, možda i zbog toga što ovdje uspješno djeluje jaka jazz scena, ili možda zbog sisačkog fotokluba koji stalno organizira zanimljive izložbe i susrete fotografa, ili su možda ta dva spomenuta segmenta samo plod grada koji djeluje inspirativno i navodi nas da mu se stalno vraćamo te uvijek otkrijemo nešto novo.
Moslavina
Kako god okreneš, preko Save nam je poći. Nećemo sada o njoj, jer žurimo put Volodera i Moslavačkih vinskih cesta. Kad ćeš u Moslavinu ako ne sada – za koji će dan Martinje, kušanje mladoga vina, umni razgovori o berbi i kakva bi se “zlatna kapljica“ mogla u veljači početi pretakati u boce...
Moslavina je među najpoznatijim vinorodnim regijama u Hrvatskoj, a njezina vina cijenjena i rado uživana. Krenuti jednom od moslavačkih vinskih cesta, obići nekoliko podruma, obiteljskih gospodarstava gdje će nas prijateljski dočekati i pogostiti kako i priliči modernim turističkim trendovima, pravi je jesenski izazov za ugodan i sadržajan vikend.
I evo nas prema Lonjskom polju, zapravo prema selu Čigoč. Ovdje je najzanimljivije doći u kasno proljeće kada su obitelji roda u užurbanom poslu. Mladi ptići su se ispilili, gladni su kao vukovi, a roditelji neumorno rade. Selo je prvo u Europi proglašeno “selom roda“, a gotovo da nema kuće ili “bandere“ na kojoj nije napravljena priprava da se rodama olakša gradnja gnijezda. Mušku rodu ovdje nazivaju “štrok“ i poznato je “Štrokovo“, u kasno proljeće, kad se svi zajedno, mještani i mnogobrojni turisti zajedno s rodama raduju životu i zabavljaju...
Lonjsko polje
Na području smo Parka prirode Lonjsko polje, najvećeg zaštićenog močvarnog područja u porječju Dunava. Močvarne šume slavonskoga hrasta, riječni rukavci, Sava, Lonja, mnogobrojna staništa ptica, specifična mrjestilišta riječnih riba, ovaj je park prirode jedan od najdinamičnijih u Hrvatskoj. Tu se uvijek nešto događa, u gotovo savršenom spoju prirode i čovjeka. Ovdje ćete teško naći druge kuće osim drvene, jer one se prirodno uklapaju, ovdje čovjek vjekovima pazi da ne naruši ravnotežu, pa i danas kada je formiranjem parka prirode cijelo područje dobilo i jasnu turističku viziju. Seoska domaćinstva, smještaj u prekrasno uređenim drvenim kućama, vožnja Savom, fotosafari. Pravo mjesto za punjenje baterija i bijeg u – prirodniji život.
Primjerice, u selu Krapje koje je spomenik graditeljske baštine, upisano i u registar spomenika kulture. Poput nekog sela iz priče što je tu pred nama oživjelo sa svojim drvenim palačama na čijim prozorima su grozdovi raznobojna cvijeća. U Krapju je nekoliko domaćinstava seoskog turizma kod kojih možemo naći smještaj, prehranu, a tu je i središnji dio ustanove Parka prirode s edukativnim centrom i info punktom. U selu je i zanimljiv Etnografski muzej.
Sava
Da, na Savi smo i polako se spuštamo nizvodno. U selu Lonja istoimena bi se rijeka trebala ulijevati u Savu, ali zapinje u močvari. Ipak i u takvu kraju cvjeta život s nekim specifičnostima. U Lonji to su, još u uporabi, najstariji načini i alati za izlov ribe. U Mužilovčici pak treba doći promatrati lastavice – ovo selo zovu “selom lastavica“. U okolici sela slobodno pasu konji i krave, pripremajući tako tlo mnogobrojnim vrstama ptica koje se ovdje tijekom godine nastanjuju.
Na kraju Jasenovac. Ušće Une - zatvaramo krug. U Jasenovac je uvijek dobro doći, ali posebno je zanimljivo početkom studenoga kada se bira najljepša bundeva. Prava posavska zabava puna pjesme i smijeha i, naravno, zar treba reći, obilje dobre gastronomske ponude i vrhunskih vina.
Virtualnim putovanjem obišli smo jedan od najzanimljivijih dijelova Hrvatske koji je još, mislim da ne griješimo, nedovoljno poznat. Možda je i dobro da je tako bilo do sada, jer nerijetko smo u prošlosti pod izlikom modernizacije uništavali vezu s prošlošću i prirodom. Na sreću, danas su vremena takva da je etno u prvom planu, etno je u modi i u turizmu, a to je onda prilika da ovaj kraj, nudeći nam opuštanje, užitak i dodir s prirodom, ne izgubi sebe, svoju tradiciju i svoj način uspješna suživota čovjeka i njegova životna okruženja. To je vrhunski doživljaj, a turizam i jest, sve više, potraga za novim, drukčijim doživljajem. Sisačko–moslavačka županija takvih nam doživljaja nudi punu zipku, zeleno-plavu zipku Hrvatske.
Fotografije: TZ Sisačko-moslavačke županije
Izvor: Livingstone
Sastaju se ovdje tri najvažnije hrvatske rijeke, dvije velike hrvatske regije, planinska i panonska, te okupane jesenskim suncem tvore jedinstvenu sliku bogatstva plodova i uživanja u čarima što nam ih priroda tako nesebično daje.
Danas idemo u zeleno-plavu zipku Hrvatske. Zipku u kojoj se nećemo uzibati u san, već onu koja će nam, poput iskonska ključa, otključati vrata prirode i uvesti nas u njezino carstvo nezamjetno, da se divimo ljepoti, bogatstvu, miru i da uživamo. Sisačko-moslavačka županija ta je zipka koja nas tako primamljivo mami da ju posjetimo. A kamo god se zaputili, neki novi doživljaj, druga slika, nevjerojatna raznolikost koja opčinjava.
Kostajnički kesteni
Dvadesetak tisuća ljudi posjeti drugoga vikenda u listopadu, svake godine, Hrvatsku Kostajnicu. Dolaze na veliku kestenjadu kada se plodovi bogatih kestenovih šuma oko ovoga slikovitog i poviješću “nabijenog“ gradića na predivnoj Uni kušaju na sve moguće načine. Kesten je čudna biljka, priča govori kako su sve rimske postaje u svojoj blizini morale saditi kestenovu šumu kao rezervu za proizvodnju kruha – spravljenog od kestena samljevenih u brašno. Oko Kostajnice, koja je po kestenu i dobila ime, cijeli su obronci brda puni kestenova. U samom gradiću možete uživati u nizu jela s kestenima i od kestena, kolačima ili najjednostavnijem – kesten pireu.
S Une, koja u zeleno-plavu zipku nosi pozdrave krševite Like i Dalmacije, selimo se prema Kupi, ali prije toga zastat ćemo u Topuskom. Izvanredna termalna voda vulkanskog podrijetla, koja izvire s dubine od 1500 metara, daje ovim termama poseban pečat. Temperatura vode od 56 do čak 72 Celzijeva stupnja, niz medicinskih, kozmetičkih i rekreativnih tretmana, otvoreni i zatvoreni bazeni - dostatna su pozivnica. Ali, spomenimo kako i gradić Topusko nudi svoje atrakcije, niz starih kurija, Jelačićevo nasljeđe, ostatke rimskog naselja. Uz sve to možete uživati u prekrasnim šetnjama i vrhunskoj gastronomiji.
Na Kupi
I evo nas na Kupi, u Petrinji. I ovdje možemo kušati kestene, ali uživati i u prekrasnoj šetnji uz Kupu, do možda jednog od najljepših riječnih kupališta u nas. Naravno, u ovo vas doba ne zovemo na kupanje u Kupi. Petrinja je nekada bila grad lončara (ne samo salame) zahvaljujući vrlo kvalitetnoj glini. Danas djeluje još samo jedna radionica – “Stucka“.
U njoj se proizvode originalni petrinjski proizvodi od gline, a najpoznatija je upravo petrinjska “stucka“ u kojoj su nekada na rad u polje ili šumu nosili vodu ili mlijeko. Želite li pravi petrinjski suvenir, posjetite ovu radionicu. Mi smo na Kupu, do Petrinje došli s juga. Dolazite li pak na Kupu sa sjevera, predlažemo da se najprije zaustavite u Letovaniću. Općina Lekenik, koje je dio i Letovanić, čuva šest prekrasnih drvenih kapela, jedinstvenoga graditeljskoga nasljeđa Pokuplja i Turopolja, a od toga tri su kraj Letovanića.
Spustit ćemo se u našoj virtualnoj šetnji Kupom nizvodno prema Sisku, središtu županije i važnom turističkom odredištu cijeloga kraja. Sisak je nekako nenametljiv grad, kao da mu stajanje po strani - paše. Naravno, to je samo dojam na prvi pogled. Ovo je grad iznimno bogate i povijesti i kulture što su se ovdje taložile zajedno s riječnim muljem Kupe i Save više od dvije tisuće godina. Povijesno pokraj Siska su zaustavljene Osmanlije u svom nadiranju na zapad (1593.), a još i danas na te dane podsjeća moćna trostrana utvrda napravljena u samo šest godina (od 1544. do 1550.) od cigli s ostataka rimske Siscie.
U Sisku, dakako, treba prošetati šetnicom uz Kupu – rekli bismo jednom od najljepših šetnica u Hrvatskoj. I nekako se osjećaju dobre vibracije u Sisku, možda i zbog toga što ovdje uspješno djeluje jaka jazz scena, ili možda zbog sisačkog fotokluba koji stalno organizira zanimljive izložbe i susrete fotografa, ili su možda ta dva spomenuta segmenta samo plod grada koji djeluje inspirativno i navodi nas da mu se stalno vraćamo te uvijek otkrijemo nešto novo.
Moslavina
Kako god okreneš, preko Save nam je poći. Nećemo sada o njoj, jer žurimo put Volodera i Moslavačkih vinskih cesta. Kad ćeš u Moslavinu ako ne sada – za koji će dan Martinje, kušanje mladoga vina, umni razgovori o berbi i kakva bi se “zlatna kapljica“ mogla u veljači početi pretakati u boce...
Moslavina je među najpoznatijim vinorodnim regijama u Hrvatskoj, a njezina vina cijenjena i rado uživana. Krenuti jednom od moslavačkih vinskih cesta, obići nekoliko podruma, obiteljskih gospodarstava gdje će nas prijateljski dočekati i pogostiti kako i priliči modernim turističkim trendovima, pravi je jesenski izazov za ugodan i sadržajan vikend.
I evo nas prema Lonjskom polju, zapravo prema selu Čigoč. Ovdje je najzanimljivije doći u kasno proljeće kada su obitelji roda u užurbanom poslu. Mladi ptići su se ispilili, gladni su kao vukovi, a roditelji neumorno rade. Selo je prvo u Europi proglašeno “selom roda“, a gotovo da nema kuće ili “bandere“ na kojoj nije napravljena priprava da se rodama olakša gradnja gnijezda. Mušku rodu ovdje nazivaju “štrok“ i poznato je “Štrokovo“, u kasno proljeće, kad se svi zajedno, mještani i mnogobrojni turisti zajedno s rodama raduju životu i zabavljaju...
Lonjsko polje
Na području smo Parka prirode Lonjsko polje, najvećeg zaštićenog močvarnog područja u porječju Dunava. Močvarne šume slavonskoga hrasta, riječni rukavci, Sava, Lonja, mnogobrojna staništa ptica, specifična mrjestilišta riječnih riba, ovaj je park prirode jedan od najdinamičnijih u Hrvatskoj. Tu se uvijek nešto događa, u gotovo savršenom spoju prirode i čovjeka. Ovdje ćete teško naći druge kuće osim drvene, jer one se prirodno uklapaju, ovdje čovjek vjekovima pazi da ne naruši ravnotežu, pa i danas kada je formiranjem parka prirode cijelo područje dobilo i jasnu turističku viziju. Seoska domaćinstva, smještaj u prekrasno uređenim drvenim kućama, vožnja Savom, fotosafari. Pravo mjesto za punjenje baterija i bijeg u – prirodniji život.
Primjerice, u selu Krapje koje je spomenik graditeljske baštine, upisano i u registar spomenika kulture. Poput nekog sela iz priče što je tu pred nama oživjelo sa svojim drvenim palačama na čijim prozorima su grozdovi raznobojna cvijeća. U Krapju je nekoliko domaćinstava seoskog turizma kod kojih možemo naći smještaj, prehranu, a tu je i središnji dio ustanove Parka prirode s edukativnim centrom i info punktom. U selu je i zanimljiv Etnografski muzej.
Sava
Da, na Savi smo i polako se spuštamo nizvodno. U selu Lonja istoimena bi se rijeka trebala ulijevati u Savu, ali zapinje u močvari. Ipak i u takvu kraju cvjeta život s nekim specifičnostima. U Lonji to su, još u uporabi, najstariji načini i alati za izlov ribe. U Mužilovčici pak treba doći promatrati lastavice – ovo selo zovu “selom lastavica“. U okolici sela slobodno pasu konji i krave, pripremajući tako tlo mnogobrojnim vrstama ptica koje se ovdje tijekom godine nastanjuju.
Na kraju Jasenovac. Ušće Une - zatvaramo krug. U Jasenovac je uvijek dobro doći, ali posebno je zanimljivo početkom studenoga kada se bira najljepša bundeva. Prava posavska zabava puna pjesme i smijeha i, naravno, zar treba reći, obilje dobre gastronomske ponude i vrhunskih vina.
Virtualnim putovanjem obišli smo jedan od najzanimljivijih dijelova Hrvatske koji je još, mislim da ne griješimo, nedovoljno poznat. Možda je i dobro da je tako bilo do sada, jer nerijetko smo u prošlosti pod izlikom modernizacije uništavali vezu s prošlošću i prirodom. Na sreću, danas su vremena takva da je etno u prvom planu, etno je u modi i u turizmu, a to je onda prilika da ovaj kraj, nudeći nam opuštanje, užitak i dodir s prirodom, ne izgubi sebe, svoju tradiciju i svoj način uspješna suživota čovjeka i njegova životna okruženja. To je vrhunski doživljaj, a turizam i jest, sve više, potraga za novim, drukčijim doživljajem. Sisačko–moslavačka županija takvih nam doživljaja nudi punu zipku, zeleno-plavu zipku Hrvatske.
