Destinacije
Destinacije - arhiva
U domu vikinga
Datum objave:
07.07.2011
Tekst: Ana Srdoč
Fotografije: Jadroagent Press
Izvor: Livingstone
Za Mediteranca, pa i uopće stanovnika Europe s južne strane Alpa, Sjeverno i Baltičko su more možda i egzotičnije pojave od plovidbe oko Rta dobre nade.
Što znamo o Sjevernom moru i Baltiku, osim da se tamo negdje hvataju bakalari i suše haringe, da su tu prve zaveslaje napravili bradati i volovskim rogovljem okićeni Vikinzi i da na njihovim obalama (dijelom) vlada alkoholna prohibicija koja se vikendima pretvara u “opće pijanstvo“? Malo istine, malo predrasuda i hrpa ne baš sigurnih natuknica... Vrijeme je da otkrijemo egzotiku Sjevera.
Najjednostavniji, a vrlo vjerojatno i najzabavniji način upoznavanja Baltičkog i Sjevernog mora, gradova, zemalja, ljudi i običaja na njihovim obalama jest – plovidba. Zato ćemo ploviti. Nećemo vikinškim drakarom, naravno. Izabrat ćemo neki od brodova kompanije “Costa Crociere“, najbolje cruising kompanije u Europi. “Costa“ je postala sinonim vrhunske kvalitete, izvanredne udobnosti i luksuza koje nude njezini brodovi, pa je odabir razumljiv. Uz to, kompletnu rezervaciju i pripremu za putovanje možemo obaviti i preko domaće agencije “Jadroagent“ iz Rijeke.
Putovati možemo sedam dana samo Baltikom, posjećujući zanimljiva mjesta poput Sankt Peterburga, Helsinkija, Tallinna, Štokholma... Možemo i samo Sjevernim morem, obilazeći Oslo, norveške fjordove, Kopenhagen ili se čak spustiti do Amsterdama. Hm, dilema, dilema... Rješenje nalazimo u trećoj mogućnosti. Zašto ne? Plovit ćemo u jednoj turi i Sjevernim morem i Baltikom 14 dana.
Brod
Izabrali smo brod, jedan od najnovijih u floti “Coste“, osvijetljen posebnim svjetlosnim efektima, palubu s bazenima sa staklenim krovom, 4-D kino, naravno uz kazalište, wellness, izvrsne restorane i sve ostale sadržaje koje nude brodovi “Coste“. Naš odabir, “Costa Luminosa“, spektakularan je brod ukrašen mnoštvom vrijednih umjetničkih djela, a osobito oduševljava podatak o velikom broju udobnih kabina s balkonom. Brod je inovativna izgleda i zaslužuje laskavu titulu dragulja u floti “Coste“.
Ukrcavanje je u Kopenhagenu. Navečer u 19 sati, pa tako ostaje vremena za razgled grada koji ima oko pola milijuna simpatičnih, nasmijanih i ljubaznih stanovnika. Prije ukrcaja obišli smo stara luku Nyhavn, a Kristianiu, područje netaknute prirode i ekoloških kućica u središtu grada, ostavit ćemo za povratak.
Fjordovi
Prvo je odredište Flam, mjesto koje se nalazi u dnu Aurlandsfjorda, koji je pak samo rukavac velikog Sognefjorda. Brod u Flamu stoji od 8 ujutro do 18 sati poslijepodne – dovoljno vremena da se flamskom željeznicom uputimo u istraživanje kopna. Željeznica krivuda dubokim kanjonima, prolazi mostovima iznad slapova, podno stotinu metara visokih vodopada, da bi se začas “stvorila“ u pitomoj dolini punoj cvijeća, zelene trave i živopisno obojanih raštrkanih kućica...
Navečer se putuje još više na sjever prema turističkim gradićima Hellesylt i Geiranger u Storfjordu. Tu još možemo zateći i snijeg na vrhovima okolnih planina, makar stigli i usred ljeta kada je uz obalu sve u znaku zelene boje ubrzane sjeverne vegetacije.
Od najsjevernije točke našega krstarenja “Costa Luminosa“ nas nosi prema jugu, prema dva vrlo poznata lokaliteta. Bergen je drugi po veličini grad Norveške, zovu ga još i norveškom atlantskom prijestolnicom, a 2000. godine bio je proglašen Europskom prijestolnicom kulture. Grad se spominje već u 11. stoljeću kao važno trgovačko središte, a stoljeće kasnije već je važan grad trgovačke Hanse. Nešto južnije je Stavanger, grad koji se razvio u drugoj polovici 20. stoljeća nakon otkrivanja nafte u Sjevernom moru. Zato ga i zovu gradom nafte, ali i NATO-ovim gradom jer je u njemu jedno od zapovjednih sjedišta Sjeveroatlantske alijanse. Te dvije činjenice donijele su Stavangeru mnogo stranaca i stranih utjecaja. Kao protuteža stoji pak gradska katedrala, najstarija u Norveškoj.
Plovidba
Od Norveške ćemo se oprostiti u Oslu, glavnom gradu koji se nalazi u dnu istoimenog fjorda. Poslije Osla stižemo u Kopenhagen, ovaj put kao usputnu luku. I onda imamo dugu vožnju do Tallinna, središta Estonije u svakom smislu.
Prilika je to da bolje upoznamo brod, sve njegove čari, da iskušamo vrhunsku wellness ponudu ili pak uživamo u gastronomskim delicijama njegovih restorana... Svakoga trenutka na brodu se nešto događa – tko želi može uživati u nizu najraznovrsnijih događanja, a opet, svatko može uživati u intimi kabinskog balkona ili usamljenijega kutka neke od mnogobrojnih paluba.
Tallinn se slavenski zvao Kalevan po slavenskom mitskom junaku Kalevu, Šveđani i Finci zovu ga Ravela, a Estonci Tallinn, što zapravo znači danska utvrda. Sve to nabrajamo da pokažemo koliko je to star grad. A zbog svog povijesnog i kulturnog značaja, stari dio Tallinna zajedno s Katedralnim brdom upisan je u Svjetsku baštinu UNESCO-a.
Baltičke luke
Uzbuđenja smjenjuju jedno drugo. Tek što “Costa Luminosa“ poput rasvijetljena plovećeg otoka napusti Tallinn, evo je u Sankt Peterburgu, gradu koji je mijenjao svjetsku povijest, svojim nastankom, ali i svojom revolucionarnom prošlošću. Grad Petra Velikog u svemu je velik – veličanstveni muzej Ermitaž, nevjerojatne carske palače, veliki prospekti uz obalu rijeke Neve i mnogobrojni kanali na kojima je grad podignut. Grad je trebao pokazati moć Petra Velikoga i to i danas uspješno čini. Za sjetni Nevski prospekt, glavnu ulicu s moćnim kulisama palača, kažu da je jedna od najljepših na svijetu...
Nakon uzbudljiva Sankt Peterburga i njegove burne povijesti slijedi Helsinki, još jedan “mladi“ grad koji je kao trgovačku koloniju dao izgraditi švedski kralj Gustav Vasa. Puni procvat Helsinki je doživio dok je bio u sastavu Ruskog Carstva, kada se grade mnogobrojne neoklasicističke građevine te nakon Drugog svjetskog rata.
Pri kraju putovanja čeka nas Venecija sjevera – Štokholm, grad izgrađen na 20 otoka (povijesna jezgra na 5), bogata prijestolnica nekada vrlo moćne Kraljevine Švedske. Povijesni centar Gamla stan još čuva i građevine iz 13. stoljeća, a gradom dominira Ericsson Globe Arena – najveća okrugla građevina na svijetu. Oko Štokholma se nalazi tisuću malih otočića koji su svi pretvoreni u pravi mali raj za izletnike...
Štokholm je posljednja stanica ove rute. U 14 dana upoznaje se gotovo sve najzanimljivije što pruža Sjeverno i Baltičko more. Opušteno, bez gužve i nervoze, uz vrhunski komfor i uslugu na “Costa Luminosi“. Dok brod gotovo bešumno plovi prema Kopenhagenu, već se kuju planovi za neku novu rutu... Nismo sreli niti jednog vikinškog drakara, ali sljedeći plan puta potražit ćemo u Jadroagentu u Rijeci!?
Fotografije: Jadroagent Press
Izvor: Livingstone
Za Mediteranca, pa i uopće stanovnika Europe s južne strane Alpa, Sjeverno i Baltičko su more možda i egzotičnije pojave od plovidbe oko Rta dobre nade.
Što znamo o Sjevernom moru i Baltiku, osim da se tamo negdje hvataju bakalari i suše haringe, da su tu prve zaveslaje napravili bradati i volovskim rogovljem okićeni Vikinzi i da na njihovim obalama (dijelom) vlada alkoholna prohibicija koja se vikendima pretvara u “opće pijanstvo“? Malo istine, malo predrasuda i hrpa ne baš sigurnih natuknica... Vrijeme je da otkrijemo egzotiku Sjevera.
Najjednostavniji, a vrlo vjerojatno i najzabavniji način upoznavanja Baltičkog i Sjevernog mora, gradova, zemalja, ljudi i običaja na njihovim obalama jest – plovidba. Zato ćemo ploviti. Nećemo vikinškim drakarom, naravno. Izabrat ćemo neki od brodova kompanije “Costa Crociere“, najbolje cruising kompanije u Europi. “Costa“ je postala sinonim vrhunske kvalitete, izvanredne udobnosti i luksuza koje nude njezini brodovi, pa je odabir razumljiv. Uz to, kompletnu rezervaciju i pripremu za putovanje možemo obaviti i preko domaće agencije “Jadroagent“ iz Rijeke.
Putovati možemo sedam dana samo Baltikom, posjećujući zanimljiva mjesta poput Sankt Peterburga, Helsinkija, Tallinna, Štokholma... Možemo i samo Sjevernim morem, obilazeći Oslo, norveške fjordove, Kopenhagen ili se čak spustiti do Amsterdama. Hm, dilema, dilema... Rješenje nalazimo u trećoj mogućnosti. Zašto ne? Plovit ćemo u jednoj turi i Sjevernim morem i Baltikom 14 dana.
Brod
Izabrali smo brod, jedan od najnovijih u floti “Coste“, osvijetljen posebnim svjetlosnim efektima, palubu s bazenima sa staklenim krovom, 4-D kino, naravno uz kazalište, wellness, izvrsne restorane i sve ostale sadržaje koje nude brodovi “Coste“. Naš odabir, “Costa Luminosa“, spektakularan je brod ukrašen mnoštvom vrijednih umjetničkih djela, a osobito oduševljava podatak o velikom broju udobnih kabina s balkonom. Brod je inovativna izgleda i zaslužuje laskavu titulu dragulja u floti “Coste“.
Ukrcavanje je u Kopenhagenu. Navečer u 19 sati, pa tako ostaje vremena za razgled grada koji ima oko pola milijuna simpatičnih, nasmijanih i ljubaznih stanovnika. Prije ukrcaja obišli smo stara luku Nyhavn, a Kristianiu, područje netaknute prirode i ekoloških kućica u središtu grada, ostavit ćemo za povratak.
Fjordovi
Prvo je odredište Flam, mjesto koje se nalazi u dnu Aurlandsfjorda, koji je pak samo rukavac velikog Sognefjorda. Brod u Flamu stoji od 8 ujutro do 18 sati poslijepodne – dovoljno vremena da se flamskom željeznicom uputimo u istraživanje kopna. Željeznica krivuda dubokim kanjonima, prolazi mostovima iznad slapova, podno stotinu metara visokih vodopada, da bi se začas “stvorila“ u pitomoj dolini punoj cvijeća, zelene trave i živopisno obojanih raštrkanih kućica...
Navečer se putuje još više na sjever prema turističkim gradićima Hellesylt i Geiranger u Storfjordu. Tu još možemo zateći i snijeg na vrhovima okolnih planina, makar stigli i usred ljeta kada je uz obalu sve u znaku zelene boje ubrzane sjeverne vegetacije.
Od najsjevernije točke našega krstarenja “Costa Luminosa“ nas nosi prema jugu, prema dva vrlo poznata lokaliteta. Bergen je drugi po veličini grad Norveške, zovu ga još i norveškom atlantskom prijestolnicom, a 2000. godine bio je proglašen Europskom prijestolnicom kulture. Grad se spominje već u 11. stoljeću kao važno trgovačko središte, a stoljeće kasnije već je važan grad trgovačke Hanse. Nešto južnije je Stavanger, grad koji se razvio u drugoj polovici 20. stoljeća nakon otkrivanja nafte u Sjevernom moru. Zato ga i zovu gradom nafte, ali i NATO-ovim gradom jer je u njemu jedno od zapovjednih sjedišta Sjeveroatlantske alijanse. Te dvije činjenice donijele su Stavangeru mnogo stranaca i stranih utjecaja. Kao protuteža stoji pak gradska katedrala, najstarija u Norveškoj.
Plovidba
Od Norveške ćemo se oprostiti u Oslu, glavnom gradu koji se nalazi u dnu istoimenog fjorda. Poslije Osla stižemo u Kopenhagen, ovaj put kao usputnu luku. I onda imamo dugu vožnju do Tallinna, središta Estonije u svakom smislu.
Prilika je to da bolje upoznamo brod, sve njegove čari, da iskušamo vrhunsku wellness ponudu ili pak uživamo u gastronomskim delicijama njegovih restorana... Svakoga trenutka na brodu se nešto događa – tko želi može uživati u nizu najraznovrsnijih događanja, a opet, svatko može uživati u intimi kabinskog balkona ili usamljenijega kutka neke od mnogobrojnih paluba.
Tallinn se slavenski zvao Kalevan po slavenskom mitskom junaku Kalevu, Šveđani i Finci zovu ga Ravela, a Estonci Tallinn, što zapravo znači danska utvrda. Sve to nabrajamo da pokažemo koliko je to star grad. A zbog svog povijesnog i kulturnog značaja, stari dio Tallinna zajedno s Katedralnim brdom upisan je u Svjetsku baštinu UNESCO-a.
Baltičke luke
Uzbuđenja smjenjuju jedno drugo. Tek što “Costa Luminosa“ poput rasvijetljena plovećeg otoka napusti Tallinn, evo je u Sankt Peterburgu, gradu koji je mijenjao svjetsku povijest, svojim nastankom, ali i svojom revolucionarnom prošlošću. Grad Petra Velikog u svemu je velik – veličanstveni muzej Ermitaž, nevjerojatne carske palače, veliki prospekti uz obalu rijeke Neve i mnogobrojni kanali na kojima je grad podignut. Grad je trebao pokazati moć Petra Velikoga i to i danas uspješno čini. Za sjetni Nevski prospekt, glavnu ulicu s moćnim kulisama palača, kažu da je jedna od najljepših na svijetu...
Nakon uzbudljiva Sankt Peterburga i njegove burne povijesti slijedi Helsinki, još jedan “mladi“ grad koji je kao trgovačku koloniju dao izgraditi švedski kralj Gustav Vasa. Puni procvat Helsinki je doživio dok je bio u sastavu Ruskog Carstva, kada se grade mnogobrojne neoklasicističke građevine te nakon Drugog svjetskog rata.
Pri kraju putovanja čeka nas Venecija sjevera – Štokholm, grad izgrađen na 20 otoka (povijesna jezgra na 5), bogata prijestolnica nekada vrlo moćne Kraljevine Švedske. Povijesni centar Gamla stan još čuva i građevine iz 13. stoljeća, a gradom dominira Ericsson Globe Arena – najveća okrugla građevina na svijetu. Oko Štokholma se nalazi tisuću malih otočića koji su svi pretvoreni u pravi mali raj za izletnike...
Štokholm je posljednja stanica ove rute. U 14 dana upoznaje se gotovo sve najzanimljivije što pruža Sjeverno i Baltičko more. Opušteno, bez gužve i nervoze, uz vrhunski komfor i uslugu na “Costa Luminosi“. Dok brod gotovo bešumno plovi prema Kopenhagenu, već se kuju planovi za neku novu rutu... Nismo sreli niti jednog vikinškog drakara, ali sljedeći plan puta potražit ćemo u Jadroagentu u Rijeci!?
