.jpg&imefolder=/&width=800)
Kraljevski grad
Datum objave:
30.03.2012
Autor: Ivana Orešić
Izvor: Croatian Traveller
Do njega se stiže poslin duga puta
Kad se nema nigdi više poć.
Njega se drži ka materina skuta
Kad vitar nosi kad je teška noć.
Voljenom gradu 1988. godine pjevala je klapa Šibenik. Iz grada smještenog na središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana na ušću rijeke Krke odlazili su, a zatim se nostalgično i vraćali, mnogi velikani poput majstora Jurja Matvejeva Dalmatinca, rođenog Zadranina, jednog od najznačajnijih europskih graditelja 15. stoljeća. Kosti je ostavio u gradu hrvatskog kralja Petra Krešimira IV., radeći na svom remek-djelu: kamenoj ljepotici, katedrali sv. Jakova.
Kamenim glavama tadašnjih uglednih Šibenčana i danas se dive povjesničari umjetnosti te brojni turisti koji grad pohode tijekom ljetnih mjeseci. Katedrala je po smionim konstrukcijskim montažama kamenih ploča i rebara, i to bez uporabe ikakvog vezivnog materijala te po pročelju u obliku trolista, jedinstvena među renesansnim crkvama u svijetu.
Po Dalmatinčevim nacrtima građen je monumentalno, bogato urešen portal crkve San Francesco delle Scale u Ankoni, gdje je također godinama djelovao. Glave na portalu podsjećaju na detalje sa šibenske katedrale. Pripisuje mu se i reljef na crkvi sv. Marka u Veneciji, gdje se školovao. I ostalim građevinama u šibenskoj gradskoj jezgri Dalmatinac je dao pečat. Katedrala, zajedno s renesansnom gradskom vijećnicom, malom lođom, biskupskom palačom, okolnim crkvama, palačama i kneževim dvorom u kojem je danas smješten županijski muzej, tvori zacijelo najljepši trg u hrvatskoj urbanističkoj baštini.
Središnji gradski trg, Republike Hrvatske, mjesto je stoljetnog okupljanja građana. Ondje je 1750. godine otvorena prva gradska kavana u kojoj Šibenčani i danas rado ispijaju jutarnju kavu i komentiraju dnevne zanimljivosti. Atrakcija za turiste je i okupljanje Šibenske gradske straže koja na trgu maršira prema srednjovjekovnoj tradiciji.
Šibenik se prvi puta spominje u spisima kralja Petra Krešimira IV. 1066. godine, dok status grada dobiva 200 godina kasnije. Nastao je kao starohrvatska utvrda ispod tvrđave sv. Mihovila, koja s tvrđavama sv. Ivanom, Šubićevcom i sv. Nikolom na istočnoj obali, na ulazu u kanal sv. Ante, okružuje grad te je simbol stoljetne nepokorenosti Šibenika. Posebnost Krešimirova grada je trg s četiri kamena bunara koji u staroj gradskoj jezgri svjedoče nekadašnjem načinu opskrbljivanja stanovništva pitkom vodom. Gradnja javne gradske cisterne, koja je funkcionirala puna četiri i pol stoljeća, povjerena je Jurju Dalmatincu. Dolaskom u Šibenik treba izdvojiti barem pola dana za obilazak čak 24 crkve, od kojih je 14 u starom središtu. Tu je i šetnja nedavno obnovljenim srednjovjekovnim mediteranskim vrtom u sklopu samostana sv. Lovre.
Najveći procvat grad doživljava gradnjom druge svjetske hidroelektrane, na rijeci Krki 1895. godine, čime je Šibenik postao treći grad na svijetu s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju. Kreator elektrane, izumitelj Ante Šupuk, kasnije je postao gradonačelnik i sagradio za to doba najsuvremeniju bolnicu, prugu, luku, vodovod, kanalizaciju, popločao ulice te u škole uveo hrvatski jezik.
Na međunarodnoj kulturnoj sceni Šibenik uvijek povezuju s Međunarodnim dječjim festivalom koji se na otvorenoj pozornici ispred stare vijećnice i u gradskom kazalištu održava već 51 godinu. U dva tjedna grad pohode kazalište družine, ulični zabavljači iz cijelog svijeta. Uz niz radionica i predstava Šibenik postaje grad po mjerilima djece. Za one nešto starije vruće ljetne večeri rashlađuju festival Večeri dalmatinske šansone, koje se održavaju na glavnom gradskom trgu. Ondje se okupljaju najbolji domaći izvođači i autori glazbe.
Šibenik je grad sporta i u njemu postoji čak 40 sportskih objekata. Najslavniji šibenski sportaš, koji je priču o svom gradu sportskih talenata prenio u svijet, bio je pokojna zvijezda NBA lige, Dražen Petrović. Nedavno mu je ispred sportske dvorane na Baldekinu, gdje je Petrović stasao u vrhunskog košarkaša, postavljen spomenik kako njegove uspjehe ne bi zaboravile i mlađe generacije.
Šibenik sa svojom okolicom jedno je od najrazvijenijih turističkih područja srednje Dalmacije. Okružuju ga brojna turistički mjesta i čak 249 otoka, otočića i hridi. Raj je za nautičare. U samom središtu nalazi se nautički centar Prgin, baza za preko 60 brodova u sklopu koje se svakog proljeća održava nautički sajam Adriatic Boat Show, s naglaskom na malu brodogradnju. Suvremeno opremljene ACI marine nalaze se i u obližnjem naselju Solaris te malom ribarskom mjestu Rogoznici.
Nautičari rado posjećuju obližnji otok Krapanj, poznat po tradiciji spužvarstva, Zlarin - otok na kojem su zabranjeni automobili, a osobito vole Kornate, otočnu skupinu raskošnih prirodnih ljepota. I ronioci hvale podmorje Šibenskog akvatorija kao lokalitet koji svakako valja istražiti.
Željni divljine oduševit će se izletom u Nacionalni park Krka, gdje se mogu okupati pod jednim od brojnih slapova. Tek 10-ak minuta vožnje od Krke nalazi se prvi hrvatski tematski park, Etnoland Dalmati. Uz edukativni sadržaj o životu čovjeka u Dalmatinskoj zagori, posjetitelji mogu uživati u domaćim specijalitetima: pršutu, siru iz mišine, soparniku.
Tradicionalni ples u narodnim nošnjama lokalnog kulturno-umjetničkog društva razveselit će svakog ljubitelja kulturne baštine. Najhrabriji odlučit će se za bungee jumping na šibenskom mostu. Nezaboravan skok s visine od 40 metara s pogledom prema moru. Povratak u prošlost osigurat će vam obližnji arheološki lokalitet u selu Danilu Gornjem. Vrijedni neolitski i antički ostaci starog Rima zadovoljili bi i najzahtjevnije arheologe.
Šibenik nikako ne napuštajte bez barem jednog od brojnih tipičnih suvenira. Najprepoznatljivija je okrugla šibenska kapa od čvrste tkanine narančaste boje s crnim vezenim ukrasima. Prije pet godina Hrvatska turistička zajednica šibenski je botun (dugme) proglasila najoriginalnijim hrvatskim suvenirom. Srebrna dugmad oblika dviju spojenih šupljih polukugli s vanjske strane obavijeni srebrnim nitima i kuglicama, nekada su krasile samo muške narodne nošnje. Danas ih možete kupiti u više različitih veličina u obliku naušnica, ogrlica, broševa, igli za kravatu, prstenja. Jedan od najtraženijih suvenira su novčići bagatini. Iako danas imaju samo sentimentalnu vrijednost, u doba Mletačke republike bagatini su bili službeni gradski sitni novac. S jedne strane je lik sv. Marka, zaštitnika Venecije, a s druge arhanđela sv. Mihovila koji i danas na grbu i zastavi grada mačem čuva Šibenik.
Izvor: Croatian Traveller
Do njega se stiže poslin duga puta
Kad se nema nigdi više poć.
Njega se drži ka materina skuta
Kad vitar nosi kad je teška noć.
Voljenom gradu 1988. godine pjevala je klapa Šibenik. Iz grada smještenog na središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana na ušću rijeke Krke odlazili su, a zatim se nostalgično i vraćali, mnogi velikani poput majstora Jurja Matvejeva Dalmatinca, rođenog Zadranina, jednog od najznačajnijih europskih graditelja 15. stoljeća. Kosti je ostavio u gradu hrvatskog kralja Petra Krešimira IV., radeći na svom remek-djelu: kamenoj ljepotici, katedrali sv. Jakova.
Kamenim glavama tadašnjih uglednih Šibenčana i danas se dive povjesničari umjetnosti te brojni turisti koji grad pohode tijekom ljetnih mjeseci. Katedrala je po smionim konstrukcijskim montažama kamenih ploča i rebara, i to bez uporabe ikakvog vezivnog materijala te po pročelju u obliku trolista, jedinstvena među renesansnim crkvama u svijetu.
Po Dalmatinčevim nacrtima građen je monumentalno, bogato urešen portal crkve San Francesco delle Scale u Ankoni, gdje je također godinama djelovao. Glave na portalu podsjećaju na detalje sa šibenske katedrale. Pripisuje mu se i reljef na crkvi sv. Marka u Veneciji, gdje se školovao. I ostalim građevinama u šibenskoj gradskoj jezgri Dalmatinac je dao pečat. Katedrala, zajedno s renesansnom gradskom vijećnicom, malom lođom, biskupskom palačom, okolnim crkvama, palačama i kneževim dvorom u kojem je danas smješten županijski muzej, tvori zacijelo najljepši trg u hrvatskoj urbanističkoj baštini.
Središnji gradski trg, Republike Hrvatske, mjesto je stoljetnog okupljanja građana. Ondje je 1750. godine otvorena prva gradska kavana u kojoj Šibenčani i danas rado ispijaju jutarnju kavu i komentiraju dnevne zanimljivosti. Atrakcija za turiste je i okupljanje Šibenske gradske straže koja na trgu maršira prema srednjovjekovnoj tradiciji.
Šibenik se prvi puta spominje u spisima kralja Petra Krešimira IV. 1066. godine, dok status grada dobiva 200 godina kasnije. Nastao je kao starohrvatska utvrda ispod tvrđave sv. Mihovila, koja s tvrđavama sv. Ivanom, Šubićevcom i sv. Nikolom na istočnoj obali, na ulazu u kanal sv. Ante, okružuje grad te je simbol stoljetne nepokorenosti Šibenika. Posebnost Krešimirova grada je trg s četiri kamena bunara koji u staroj gradskoj jezgri svjedoče nekadašnjem načinu opskrbljivanja stanovništva pitkom vodom. Gradnja javne gradske cisterne, koja je funkcionirala puna četiri i pol stoljeća, povjerena je Jurju Dalmatincu. Dolaskom u Šibenik treba izdvojiti barem pola dana za obilazak čak 24 crkve, od kojih je 14 u starom središtu. Tu je i šetnja nedavno obnovljenim srednjovjekovnim mediteranskim vrtom u sklopu samostana sv. Lovre.
Najveći procvat grad doživljava gradnjom druge svjetske hidroelektrane, na rijeci Krki 1895. godine, čime je Šibenik postao treći grad na svijetu s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju. Kreator elektrane, izumitelj Ante Šupuk, kasnije je postao gradonačelnik i sagradio za to doba najsuvremeniju bolnicu, prugu, luku, vodovod, kanalizaciju, popločao ulice te u škole uveo hrvatski jezik.
Na međunarodnoj kulturnoj sceni Šibenik uvijek povezuju s Međunarodnim dječjim festivalom koji se na otvorenoj pozornici ispred stare vijećnice i u gradskom kazalištu održava već 51 godinu. U dva tjedna grad pohode kazalište družine, ulični zabavljači iz cijelog svijeta. Uz niz radionica i predstava Šibenik postaje grad po mjerilima djece. Za one nešto starije vruće ljetne večeri rashlađuju festival Večeri dalmatinske šansone, koje se održavaju na glavnom gradskom trgu. Ondje se okupljaju najbolji domaći izvođači i autori glazbe.
Šibenik je grad sporta i u njemu postoji čak 40 sportskih objekata. Najslavniji šibenski sportaš, koji je priču o svom gradu sportskih talenata prenio u svijet, bio je pokojna zvijezda NBA lige, Dražen Petrović. Nedavno mu je ispred sportske dvorane na Baldekinu, gdje je Petrović stasao u vrhunskog košarkaša, postavljen spomenik kako njegove uspjehe ne bi zaboravile i mlađe generacije.
Šibenik sa svojom okolicom jedno je od najrazvijenijih turističkih područja srednje Dalmacije. Okružuju ga brojna turistički mjesta i čak 249 otoka, otočića i hridi. Raj je za nautičare. U samom središtu nalazi se nautički centar Prgin, baza za preko 60 brodova u sklopu koje se svakog proljeća održava nautički sajam Adriatic Boat Show, s naglaskom na malu brodogradnju. Suvremeno opremljene ACI marine nalaze se i u obližnjem naselju Solaris te malom ribarskom mjestu Rogoznici.
Nautičari rado posjećuju obližnji otok Krapanj, poznat po tradiciji spužvarstva, Zlarin - otok na kojem su zabranjeni automobili, a osobito vole Kornate, otočnu skupinu raskošnih prirodnih ljepota. I ronioci hvale podmorje Šibenskog akvatorija kao lokalitet koji svakako valja istražiti.
Željni divljine oduševit će se izletom u Nacionalni park Krka, gdje se mogu okupati pod jednim od brojnih slapova. Tek 10-ak minuta vožnje od Krke nalazi se prvi hrvatski tematski park, Etnoland Dalmati. Uz edukativni sadržaj o životu čovjeka u Dalmatinskoj zagori, posjetitelji mogu uživati u domaćim specijalitetima: pršutu, siru iz mišine, soparniku.
Tradicionalni ples u narodnim nošnjama lokalnog kulturno-umjetničkog društva razveselit će svakog ljubitelja kulturne baštine. Najhrabriji odlučit će se za bungee jumping na šibenskom mostu. Nezaboravan skok s visine od 40 metara s pogledom prema moru. Povratak u prošlost osigurat će vam obližnji arheološki lokalitet u selu Danilu Gornjem. Vrijedni neolitski i antički ostaci starog Rima zadovoljili bi i najzahtjevnije arheologe.
Šibenik nikako ne napuštajte bez barem jednog od brojnih tipičnih suvenira. Najprepoznatljivija je okrugla šibenska kapa od čvrste tkanine narančaste boje s crnim vezenim ukrasima. Prije pet godina Hrvatska turistička zajednica šibenski je botun (dugme) proglasila najoriginalnijim hrvatskim suvenirom. Srebrna dugmad oblika dviju spojenih šupljih polukugli s vanjske strane obavijeni srebrnim nitima i kuglicama, nekada su krasile samo muške narodne nošnje. Danas ih možete kupiti u više različitih veličina u obliku naušnica, ogrlica, broševa, igli za kravatu, prstenja. Jedan od najtraženijih suvenira su novčići bagatini. Iako danas imaju samo sentimentalnu vrijednost, u doba Mletačke republike bagatini su bili službeni gradski sitni novac. S jedne strane je lik sv. Marka, zaštitnika Venecije, a s druge arhanđela sv. Mihovila koji i danas na grbu i zastavi grada mačem čuva Šibenik.
