.jpg&imefolder=/&width=800)
Transilvanija
Datum objave:
02.04.2012
Tekst i foto: Branka Malnar
Izvor: Croatian Traveller
Kada me za nedavne posjete Rumunjskoj kolega upitao koja mi je prva asocijacija na tu zemlju, izletjelo mi je: grof Drakula - naravno, odmah sam požalila vidjevši njegov razočarani izgled lica. Rumunji nisu baš oduševljeni pričom o Drakuli, a nisu za nju ni znali, jer je legendarna knjiga Brama Stokera prvi put na rumunjski prevedena tek 1990. godine. Za Rumunje je Vlad Cepes (čita se Tepeš), koji je inspirirao irskog pisca, povijesna ličnost i nacionalni junak koji se hrabro odupro turskoj najezdi. Poznat je bio po okrutnosti prema neprijateljima.
Nadimak Tepeš, ’nabijač’, dobio je zbog običaja nabijanja ljudi na kolac (ni njegovim neprijateljima to nije bilo strano). Zvan je i ‘dracula’ - što je zapravo deminutiv od riječi dracul, sa značenjem ‘sin zmaja’. Njegova je oca, naime, car Žigmund uveo u Red zmaja, poluredovničku poluvojničku organizaciju posvećenu borbi protiv turskih utjecaja. Vlad stariji nosio je standardne simbole tog reda, u obliku zmaja. Seljaci su vjerojatno te simbole interpretirali kao vražji znak te su počele kružiti priče da je Vlad stariji ušao u savezništvo sa samim vragom, i odatle drugo značenje nadimka ‘dracul’.
Ma koliko se predodžbe o legendarnom grofu razlikovale, domaći poduzetnici brzo shvatiše da u toj priči i oni mogu nešto zaraditi. I krenulo je. Transilvanija, ’zemlja iza šuma’, preplavljena je suvenirima s likom fikcijskog Drakule, od majica, čaša, vina, do otvarača boca. Turističke agencije nude Drakuline ture, Halloween partije i vampirske večere. Naša Drakulina tura počela je na prijevoju Borgo, odnosno Bargau, na rumunjskom. Došavši iz rumunjske Moldavije, preciznije brežuljkaste Bukovine, i bez karte uočismo ’granicu’ regija i kultura Rumunjske. U Bukovini su seoske kuće raštrkane, u Transilvaniji su sela zbijenija, gradovi utvrđeni.
Na Karpatima smo, koje je Rudi Fischer opisao kao kraj Europe i početak Bliskog Istoka. Borgo i Drakula - poveznica hotel, sagrađen točno na mjestu iz romana Brama Stokera, a u parku je i njegova bista. Hotel naravno nudi i vampirski ugođaj - žarkocrveni tepisi na hodnicima, sobama, karta jela tematski je složena, a pri odlasku mogu vam udariti Drakulin žig na putovnicu, kao dokaz boravka. Prijevoj Borgo jedno je i od poznatih rumunjskih skijališta, staza je odmah uz hotel.
Turistima su ceste jedan od najvećih nedostataka Rumunjske. Nema autoceste, gradove povezuju obične ceste, ne baš uvijek u optimalnom stanju, tako da se i kilometarski kratke udaljenosti vremenski oduže. S Borga se satima vozimo prema Sigišoari, Sighişoar - kako je nazivaju Rumunji, Segesváru - Mađari i Schassburgu - Sasi.
To je najočuvaniji srednjovjekovni grad u Rumunjskoj, uvršten u svjetsku kulturnu baštinu UNESCO-a i grad u kojem je rođen Vlad Tepeš. Rumunjski kolege spremiše nam i posebno iznenađenje. Kad smo se popeli do gradskih vrata, zaustaviše nas vitezovi Reda vukova. Stop. U grad mogu ući samo oni koji polože vitešku zakletvu: u tamnoj noći, osvijetljeni bakljama, iniciraju nas u Red. Oko vrata dobismo lančić s oznakom Reda vuka, slijedi i zaštitna ogrlica od češnjaka. Na središnjem trgu interaktivna polusatna predstava, gdje smo i sami uvučeni u slavlje pobjede dobroga nad zlim. No ne bijaše to samo predstava, nego i mistični doživljaj.
Uz noćnu mistiku i dnevna opčinjenost tim prekrasnim gradićem na brdu nad rijekom Trnavom. Sigišoaru su osnovali saski naseljenici 1191. godine. Srednjovjekovna jezgra grada predstavlja pravi biser njihove arhitekture, zbog čega je i svrstana u svjetsku kulturnu baštinu. Simbol grada je Kula s gradskom urom, podignuta 1556. godine, u kojoj je od kraja 19. stoljeća zanimljiv povijesni muzej. Kraj kule žuta zgrada, u kojoj je 1431. rođen Vlad Cepes, a danas je restoran.
Sigišoara uz 'donji' ima i svoj 'gornji grad' - citadelu u kojoj su protestantska crkva, škola i groblje. Do Citadele vode stube sa zanimljivom nadstrešnicom koja je štitila učenike i građane na putu do škole i crkve. Šest po šest stepenica i između odmorište. Simboliziraju radne dane u tjednu i nedjeljni odmor. U starom gradu kafići, restorani, zanimljivi hoteli. Zahvaljujući sredstvima iz europskih fondova obnavljaju se fasade i vraća stari sjaj.
Sljedeća destinacija - Sibiu, još jedan dobro sačuvan utvrđen srednjovjekovni grad, smješten gotovo u geografskom središtu Rumunjske. Prema Forbesu, na osmom mjestu liste idiličnih europskih mjesta za život. Šetnja starim gradom do Piaţa Mare, velikog trga, čaša vina u nekom od bistroa, večera u tradicionalnom transilvanijskom restoranu. Tradicionalna rumunjska hrana slična je našoj, jedu se sarme, punjene paprike, svinjetina i janjetina. Uz povrće, krumpir i obaveznu palentu, čistu ili s otopljenim ovčjim sirom.
Slijedi Brašov - centar jugoistočne Transilvanije, i jedan je od najljepših gradova Rumunjske. I konačno - tvrđava Bran, gotički zamak iz 14. stoljeća, koji cjelokupnom svojom atmosferom asocira na Drakulu. Dvorac pun brojnih odaja međusobno povezanih uskim stepeništima i hodnicima te naravno - tajni prolaz, uklesan u stijeni, povezuje prvi i treći kat. Dvorac-muzej s brojnim eksponatima, od namještaja, kruna i odjeće rumunjskih kraljeva, oklopa i vojničkih odora, oružja, i poseban dio: kula posvećena vampiroljupcima.
U dvorištu dvorca ne zaboravite baciti novčić u bunar jer, prema legendi, grof Drakula svake noći dolazi na to mjesto i ispunjava želje. Drugo je pak vjerovanje da u zimsko doba svi vampiri ustaju, predvođeni grofom Drakulom, i kreću u svoje demonske pohode - praznovjerje ili ne, bijeli luk je u svakom džepu.
Bram Stoker nije bez razloga priču o grofu vampiru smjestio u Transilvaniju. Mističan kraj u kojem su legende i strah od vampira duboko ukorijenjeni. No, iako nema nekih sigurnih dokaza da je Vlad Tepeš tu boravio, nitko za to ne mari. Jer u Branu se baš sve poklapa s našim maštarijama - stoga je taj dvorac i nadalje destinacija koju mora vidjeti svaki vampiroljubac. Silaskom iz dvorca vraćamo se u realnost - sajmište. Iako svjestan da je to sve ‘komercijala’ - nešto kupiti moraš.
Prema Bukureštu obavezno stati u mondenom gradiću koji se naziva Sinaia (Sinaj), posjetiti Manastir i jedan od najljepših europskih dvoraca, Peleš, u neorenesansnom stilu, u prekrasnom prirodnom okruženju. Podigao ga je kralj Karlo I. rumunjski i u njemu ugostio austrijskog cara Franju Josipa. Sinaia je prekrasan gradić s mondenim hotelima i kockarnicom poput one u Monte Carlu... izgledom samo. Treba tu doći zimi jer je Sinaia i jedno od najboljih rumunjskih skijališta.
Posljednje odredište Drakuline ture manastir je na jezeru Snagov, nedaleko od Bukurešta, gdje je pokopan - hm, pokopan? Jer u kripti je ostala samo grobna ploča, no tijelo je nestalo. Podatak dovoljan da potkrijepi sumnju... je li sve to samo fikcija?
Izvor: Croatian Traveller
Kada me za nedavne posjete Rumunjskoj kolega upitao koja mi je prva asocijacija na tu zemlju, izletjelo mi je: grof Drakula - naravno, odmah sam požalila vidjevši njegov razočarani izgled lica. Rumunji nisu baš oduševljeni pričom o Drakuli, a nisu za nju ni znali, jer je legendarna knjiga Brama Stokera prvi put na rumunjski prevedena tek 1990. godine. Za Rumunje je Vlad Cepes (čita se Tepeš), koji je inspirirao irskog pisca, povijesna ličnost i nacionalni junak koji se hrabro odupro turskoj najezdi. Poznat je bio po okrutnosti prema neprijateljima.
Nadimak Tepeš, ’nabijač’, dobio je zbog običaja nabijanja ljudi na kolac (ni njegovim neprijateljima to nije bilo strano). Zvan je i ‘dracula’ - što je zapravo deminutiv od riječi dracul, sa značenjem ‘sin zmaja’. Njegova je oca, naime, car Žigmund uveo u Red zmaja, poluredovničku poluvojničku organizaciju posvećenu borbi protiv turskih utjecaja. Vlad stariji nosio je standardne simbole tog reda, u obliku zmaja. Seljaci su vjerojatno te simbole interpretirali kao vražji znak te su počele kružiti priče da je Vlad stariji ušao u savezništvo sa samim vragom, i odatle drugo značenje nadimka ‘dracul’.
Ma koliko se predodžbe o legendarnom grofu razlikovale, domaći poduzetnici brzo shvatiše da u toj priči i oni mogu nešto zaraditi. I krenulo je. Transilvanija, ’zemlja iza šuma’, preplavljena je suvenirima s likom fikcijskog Drakule, od majica, čaša, vina, do otvarača boca. Turističke agencije nude Drakuline ture, Halloween partije i vampirske večere. Naša Drakulina tura počela je na prijevoju Borgo, odnosno Bargau, na rumunjskom. Došavši iz rumunjske Moldavije, preciznije brežuljkaste Bukovine, i bez karte uočismo ’granicu’ regija i kultura Rumunjske. U Bukovini su seoske kuće raštrkane, u Transilvaniji su sela zbijenija, gradovi utvrđeni.
Na Karpatima smo, koje je Rudi Fischer opisao kao kraj Europe i početak Bliskog Istoka. Borgo i Drakula - poveznica hotel, sagrađen točno na mjestu iz romana Brama Stokera, a u parku je i njegova bista. Hotel naravno nudi i vampirski ugođaj - žarkocrveni tepisi na hodnicima, sobama, karta jela tematski je složena, a pri odlasku mogu vam udariti Drakulin žig na putovnicu, kao dokaz boravka. Prijevoj Borgo jedno je i od poznatih rumunjskih skijališta, staza je odmah uz hotel.
Turistima su ceste jedan od najvećih nedostataka Rumunjske. Nema autoceste, gradove povezuju obične ceste, ne baš uvijek u optimalnom stanju, tako da se i kilometarski kratke udaljenosti vremenski oduže. S Borga se satima vozimo prema Sigišoari, Sighişoar - kako je nazivaju Rumunji, Segesváru - Mađari i Schassburgu - Sasi.
To je najočuvaniji srednjovjekovni grad u Rumunjskoj, uvršten u svjetsku kulturnu baštinu UNESCO-a i grad u kojem je rođen Vlad Tepeš. Rumunjski kolege spremiše nam i posebno iznenađenje. Kad smo se popeli do gradskih vrata, zaustaviše nas vitezovi Reda vukova. Stop. U grad mogu ući samo oni koji polože vitešku zakletvu: u tamnoj noći, osvijetljeni bakljama, iniciraju nas u Red. Oko vrata dobismo lančić s oznakom Reda vuka, slijedi i zaštitna ogrlica od češnjaka. Na središnjem trgu interaktivna polusatna predstava, gdje smo i sami uvučeni u slavlje pobjede dobroga nad zlim. No ne bijaše to samo predstava, nego i mistični doživljaj.
Uz noćnu mistiku i dnevna opčinjenost tim prekrasnim gradićem na brdu nad rijekom Trnavom. Sigišoaru su osnovali saski naseljenici 1191. godine. Srednjovjekovna jezgra grada predstavlja pravi biser njihove arhitekture, zbog čega je i svrstana u svjetsku kulturnu baštinu. Simbol grada je Kula s gradskom urom, podignuta 1556. godine, u kojoj je od kraja 19. stoljeća zanimljiv povijesni muzej. Kraj kule žuta zgrada, u kojoj je 1431. rođen Vlad Cepes, a danas je restoran.
Sigišoara uz 'donji' ima i svoj 'gornji grad' - citadelu u kojoj su protestantska crkva, škola i groblje. Do Citadele vode stube sa zanimljivom nadstrešnicom koja je štitila učenike i građane na putu do škole i crkve. Šest po šest stepenica i između odmorište. Simboliziraju radne dane u tjednu i nedjeljni odmor. U starom gradu kafići, restorani, zanimljivi hoteli. Zahvaljujući sredstvima iz europskih fondova obnavljaju se fasade i vraća stari sjaj.
Sljedeća destinacija - Sibiu, još jedan dobro sačuvan utvrđen srednjovjekovni grad, smješten gotovo u geografskom središtu Rumunjske. Prema Forbesu, na osmom mjestu liste idiličnih europskih mjesta za život. Šetnja starim gradom do Piaţa Mare, velikog trga, čaša vina u nekom od bistroa, večera u tradicionalnom transilvanijskom restoranu. Tradicionalna rumunjska hrana slična je našoj, jedu se sarme, punjene paprike, svinjetina i janjetina. Uz povrće, krumpir i obaveznu palentu, čistu ili s otopljenim ovčjim sirom.
Slijedi Brašov - centar jugoistočne Transilvanije, i jedan je od najljepših gradova Rumunjske. I konačno - tvrđava Bran, gotički zamak iz 14. stoljeća, koji cjelokupnom svojom atmosferom asocira na Drakulu. Dvorac pun brojnih odaja međusobno povezanih uskim stepeništima i hodnicima te naravno - tajni prolaz, uklesan u stijeni, povezuje prvi i treći kat. Dvorac-muzej s brojnim eksponatima, od namještaja, kruna i odjeće rumunjskih kraljeva, oklopa i vojničkih odora, oružja, i poseban dio: kula posvećena vampiroljupcima.
U dvorištu dvorca ne zaboravite baciti novčić u bunar jer, prema legendi, grof Drakula svake noći dolazi na to mjesto i ispunjava želje. Drugo je pak vjerovanje da u zimsko doba svi vampiri ustaju, predvođeni grofom Drakulom, i kreću u svoje demonske pohode - praznovjerje ili ne, bijeli luk je u svakom džepu.
Bram Stoker nije bez razloga priču o grofu vampiru smjestio u Transilvaniju. Mističan kraj u kojem su legende i strah od vampira duboko ukorijenjeni. No, iako nema nekih sigurnih dokaza da je Vlad Tepeš tu boravio, nitko za to ne mari. Jer u Branu se baš sve poklapa s našim maštarijama - stoga je taj dvorac i nadalje destinacija koju mora vidjeti svaki vampiroljubac. Silaskom iz dvorca vraćamo se u realnost - sajmište. Iako svjestan da je to sve ‘komercijala’ - nešto kupiti moraš.
Prema Bukureštu obavezno stati u mondenom gradiću koji se naziva Sinaia (Sinaj), posjetiti Manastir i jedan od najljepših europskih dvoraca, Peleš, u neorenesansnom stilu, u prekrasnom prirodnom okruženju. Podigao ga je kralj Karlo I. rumunjski i u njemu ugostio austrijskog cara Franju Josipa. Sinaia je prekrasan gradić s mondenim hotelima i kockarnicom poput one u Monte Carlu... izgledom samo. Treba tu doći zimi jer je Sinaia i jedno od najboljih rumunjskih skijališta.
Posljednje odredište Drakuline ture manastir je na jezeru Snagov, nedaleko od Bukurešta, gdje je pokopan - hm, pokopan? Jer u kripti je ostala samo grobna ploča, no tijelo je nestalo. Podatak dovoljan da potkrijepi sumnju... je li sve to samo fikcija?
