Varšava: Poljska ljepotica u novom ruhu
Datum objave:
03.07.2012
Piše: Ivana Orešić
Foto: warsawtour.pl
Izvor: Croatian Traveller
Mnogo romantičnih priča ispričano je o Varšavi, no isto toliko gorkih i tužnih storija u svojim kronikama bilježi živopisni grad na obali rijeke Visle. Povijest započinje lijepom ljubavnom legendom o Warsu i Zawi, dvoje mladih zaljubljenih koji su voljenom gradu dali ime. Simbol Varšave je sirena koja je plivajući Vislom prorekla ribarima osnutak neuništivog grada.
Ondje je stasao slavni skladatelj svjetskog glasa, Frédéric François Chopin. Iako je umro u Parizu, njegovo srce još uvijek 'kuca' zazidano u zidove crkve sv. Križa u glavnoj ulici glavnog poljskog grada. Omiljenom skladatelju stanovnici Varšave posvetili su brojne građevine. Oko brončanog spomenika u kraljevskom parku Lazienki svake se godine na dan Chopinova rođenja okupljaju mladi glazbenici i sviraju na festivalu. Generacijama se studira na Glazbenoj akademiji Fryderyk Chopin, u palači Ostrogski nalazi se Chopinov muzej, dok zračna luka također nosi njegovo ime.
Tijekom Drugog svjetskog rata Varšava je bila simbol grada heroja. Njemačka vojska okupirala ju je 1939. godine. Zabranjeno je djelovanje svim visokoškolskim ustanovama. Nekoliko tisuća Židova zatvoreno je unutar geta koji je od ostatka grada bio izoliran zidinama od cigle. Postojao je mali i veliki geto. U malom su živjeli bogatiji Židovi, a u velikom siromašni. U početku su bili spojeni mostom, dok su kasnije potpuno razdvojeni zidom. Nacistički vođa Adolf Hitler 19. travnja 1943. odlučio je zauvijek izbrisati geto. No, dočekali su ga naoružani stanovnici. Ustanak je krvavo ugušen tek nakon mjesec dana. Kao simbol otpora hrabrih Židova sačuvani su ostaci zidina geta. Pokušaj ruske Crvene armije da 1944. godine spasi Varšavu također je neslavno završio. Hitler je tada naredio da se grad sravni sa zemljom, a vrijednosti iz muzejskih zbirki i knjižnica donesu u Njemačku i unište. Napaćeni grad Crvena armija oslobodila je godinu dana kasnije.
Nakon rata Varšava je potpuno obnovljena. Tek brojni spomenici i spomen ploče, koji natpisima 'Bohaterom Warszawy' ističu herojstvo, dokazuju da su grad i njegove stanovnike obilježile stravične patnje. Šetnja starom gradskom jezgrom osobito je ljupka. Zgrade na glavnom trgu (Rynek Starego Miasta) na kojem su se smjestili restorani, kafići, razni umjetnici i ulični svirači, pršte bojama, prelijevaju se nijanse plave, zelene, crvene i smeđe. Ondje svakako posjetite gradski muzej i rodnu kuću znanstvenice Marije Sklodowske Curie.
Važnost stare gradske jezgre prepoznao je i UNESCO stavivši ga na popis zaštićene svjetske kulturne i prirodne baštine. Srdačnost i jednostavnost stanovnika Varšave rijetko će se pronaći u Europi. Nudit će vas žurekom, tradicionalnom juhom od kobasica i kuhanog jajeta, uvjeravati vas da svakako kušate piroge, slasne kuhane raviole punjene gljivama ili sirom, prelivene vrhnjem i posipane prženom slaninom. Ukusno ćete jelo zatim morati zaliti svijetlim pivom Zywiecom. Da je čak i slavno alkoholno piće votka poljskog, a ne ruskog porijekla tvrdit će vam svaki ponosni Varšavac. Za one koji pretjeraju s prilično kaloričnim obrokom preporučamo vožnju kočijom od glavnog trga do gornjeg grada. U toj turi zamolite kočijaša da nakratko stane kako biste fotografirali katedralu Djevice Marije te kulu Barbakan iz 16. stoljeća, koja je dio zidinama koje okružuju stari grad.
Danas je Varšava najveći sveučilišni, znanstveni i istraživački centar u regiji. Brojni bivši studenti Europskih koledža (College of Europe) na vodećim su pozicijama europske ekonomije i politike. Od 90-ih godina kada se Poljska oslobodila ruske čizme, Varšava je postala zanimljiva destinacija za strana ulaganja te je ubrzo izrasla u modernu metropolu centralne i istočne Europe. Danas doživljava najveći ekonomski bum u svojoj povijesti. Od starog sistema gradu je ostala nekadašnja zgrada Komiteta, danas palača kulture i znanosti. Staljin, vođa bivšeg Sovjetskog Saveza, dao ju je izgraditi 1955. godine. S impozantnim 231 metrom najviša je poljska građevina. Pogled s vidikovca na 30. katu one koji se ne boje visine ostavlja bez daha.
Varšava se diči s brojnim raskošnim palačama poput kraljevske palače, zgrade Tehnološkog fakulteta, palače Wilanow, gradskog poglavarstva, predsjedničke palače u glavnoj ulici, palače Branicki u rokoko stilu, Akademija finih umjetnosti smjestila se u palači Czapski. Ipak, najljepša palača na vodi je u parku Lazienki. Pitomi paunovi prava su turistička atrakcija. Šepure se parkom i poziraju turistima kao filmske zvijezde. Ondje se ljeti održavaju kazališne predstave na otvorenom. Glumci do pozornice dolaze čamcima. Glavni grad Poljske može se pohvaliti s prvom javnom knjižnicom na svijetu, otvorenom 1747. godine.
Posljednjih mjeseci Poljaci se intenzivno pripremaju za Europsko nogometno prvenstvo 2012. godine. Otvorenje igara održat će se na nacionalnom stadionu u Varšavi. Brojni obožavatelji najvažnije sporedne stvari na svijetu zasigurno se neće razočarati noćnim životom grada koji nimalo ne zaostaje za ostalim europskim metropolama. Kafići rade do kasno u noć, brojnih klubova iz kojih se nerijetko čuje jazz glazba ne manjka, a i cijene su pristupačne za svaki džep.
Foto: warsawtour.pl
Izvor: Croatian Traveller
Mnogo romantičnih priča ispričano je o Varšavi, no isto toliko gorkih i tužnih storija u svojim kronikama bilježi živopisni grad na obali rijeke Visle. Povijest započinje lijepom ljubavnom legendom o Warsu i Zawi, dvoje mladih zaljubljenih koji su voljenom gradu dali ime. Simbol Varšave je sirena koja je plivajući Vislom prorekla ribarima osnutak neuništivog grada.
Ondje je stasao slavni skladatelj svjetskog glasa, Frédéric François Chopin. Iako je umro u Parizu, njegovo srce još uvijek 'kuca' zazidano u zidove crkve sv. Križa u glavnoj ulici glavnog poljskog grada. Omiljenom skladatelju stanovnici Varšave posvetili su brojne građevine. Oko brončanog spomenika u kraljevskom parku Lazienki svake se godine na dan Chopinova rođenja okupljaju mladi glazbenici i sviraju na festivalu. Generacijama se studira na Glazbenoj akademiji Fryderyk Chopin, u palači Ostrogski nalazi se Chopinov muzej, dok zračna luka također nosi njegovo ime.
Tijekom Drugog svjetskog rata Varšava je bila simbol grada heroja. Njemačka vojska okupirala ju je 1939. godine. Zabranjeno je djelovanje svim visokoškolskim ustanovama. Nekoliko tisuća Židova zatvoreno je unutar geta koji je od ostatka grada bio izoliran zidinama od cigle. Postojao je mali i veliki geto. U malom su živjeli bogatiji Židovi, a u velikom siromašni. U početku su bili spojeni mostom, dok su kasnije potpuno razdvojeni zidom. Nacistički vođa Adolf Hitler 19. travnja 1943. odlučio je zauvijek izbrisati geto. No, dočekali su ga naoružani stanovnici. Ustanak je krvavo ugušen tek nakon mjesec dana. Kao simbol otpora hrabrih Židova sačuvani su ostaci zidina geta. Pokušaj ruske Crvene armije da 1944. godine spasi Varšavu također je neslavno završio. Hitler je tada naredio da se grad sravni sa zemljom, a vrijednosti iz muzejskih zbirki i knjižnica donesu u Njemačku i unište. Napaćeni grad Crvena armija oslobodila je godinu dana kasnije.
Nakon rata Varšava je potpuno obnovljena. Tek brojni spomenici i spomen ploče, koji natpisima 'Bohaterom Warszawy' ističu herojstvo, dokazuju da su grad i njegove stanovnike obilježile stravične patnje. Šetnja starom gradskom jezgrom osobito je ljupka. Zgrade na glavnom trgu (Rynek Starego Miasta) na kojem su se smjestili restorani, kafići, razni umjetnici i ulični svirači, pršte bojama, prelijevaju se nijanse plave, zelene, crvene i smeđe. Ondje svakako posjetite gradski muzej i rodnu kuću znanstvenice Marije Sklodowske Curie.
Važnost stare gradske jezgre prepoznao je i UNESCO stavivši ga na popis zaštićene svjetske kulturne i prirodne baštine. Srdačnost i jednostavnost stanovnika Varšave rijetko će se pronaći u Europi. Nudit će vas žurekom, tradicionalnom juhom od kobasica i kuhanog jajeta, uvjeravati vas da svakako kušate piroge, slasne kuhane raviole punjene gljivama ili sirom, prelivene vrhnjem i posipane prženom slaninom. Ukusno ćete jelo zatim morati zaliti svijetlim pivom Zywiecom. Da je čak i slavno alkoholno piće votka poljskog, a ne ruskog porijekla tvrdit će vam svaki ponosni Varšavac. Za one koji pretjeraju s prilično kaloričnim obrokom preporučamo vožnju kočijom od glavnog trga do gornjeg grada. U toj turi zamolite kočijaša da nakratko stane kako biste fotografirali katedralu Djevice Marije te kulu Barbakan iz 16. stoljeća, koja je dio zidinama koje okružuju stari grad.
Danas je Varšava najveći sveučilišni, znanstveni i istraživački centar u regiji. Brojni bivši studenti Europskih koledža (College of Europe) na vodećim su pozicijama europske ekonomije i politike. Od 90-ih godina kada se Poljska oslobodila ruske čizme, Varšava je postala zanimljiva destinacija za strana ulaganja te je ubrzo izrasla u modernu metropolu centralne i istočne Europe. Danas doživljava najveći ekonomski bum u svojoj povijesti. Od starog sistema gradu je ostala nekadašnja zgrada Komiteta, danas palača kulture i znanosti. Staljin, vođa bivšeg Sovjetskog Saveza, dao ju je izgraditi 1955. godine. S impozantnim 231 metrom najviša je poljska građevina. Pogled s vidikovca na 30. katu one koji se ne boje visine ostavlja bez daha.
Varšava se diči s brojnim raskošnim palačama poput kraljevske palače, zgrade Tehnološkog fakulteta, palače Wilanow, gradskog poglavarstva, predsjedničke palače u glavnoj ulici, palače Branicki u rokoko stilu, Akademija finih umjetnosti smjestila se u palači Czapski. Ipak, najljepša palača na vodi je u parku Lazienki. Pitomi paunovi prava su turistička atrakcija. Šepure se parkom i poziraju turistima kao filmske zvijezde. Ondje se ljeti održavaju kazališne predstave na otvorenom. Glumci do pozornice dolaze čamcima. Glavni grad Poljske može se pohvaliti s prvom javnom knjižnicom na svijetu, otvorenom 1747. godine.
Posljednjih mjeseci Poljaci se intenzivno pripremaju za Europsko nogometno prvenstvo 2012. godine. Otvorenje igara održat će se na nacionalnom stadionu u Varšavi. Brojni obožavatelji najvažnije sporedne stvari na svijetu zasigurno se neće razočarati noćnim životom grada koji nimalo ne zaostaje za ostalim europskim metropolama. Kafići rade do kasno u noć, brojnih klubova iz kojih se nerijetko čuje jazz glazba ne manjka, a i cijene su pristupačne za svaki džep.
