Dubrovnik: Krećemo u Grad
Datum objave:
10.07.2012
Piše: Željka Plužarić
Foto: Korišteni materijali i fotografije Turističke zajednice grada Dubrovnika
Izvor: Zaposlena
Tri su zemlje u svijetu u kojima će svi, ako kažete da ste krenuli u Grad, znati u koji ste grad krenuli. Kada u SAD-u krenete u Grad, uputili ste se u New York (The City). Ako to učinite u Italiji, krenuli ste u Rim (la citta di Roma), a ako u Hrvatskoj pođete u Grad, idete u Dubrovnik – centar kulture, “grad muzej“ bogate turističke ponude.
Na irskog dramatičara Georgea Bernarda Shawa posjet Dubrovniku ostavio je snažan dojam. “Oni koji traže raj na zemlji morali bi doći i vidjeti Dubrovnik“, rekao je. Ovaj je grad među najposjećenijim europskim destinacijama. Turistički časopis Hispanic Meetings & Travel nazvao ga je gradom očaravajuće ljepote, a časopis New York Times ga je uvrstio u 45 mjesta svijeta koja svakako treba posjetiti tijekom 2012. godine.
Prepoznatljiv identitet
Smješten na jugu Dalmacije, Dubrovnik je prepoznatljiv zbog slavne povijesti nekadašnje Dubrovačke Republike, brojnih kulturno-umjetničkih i podmorskih dobara, gastronomske ponude, autohtonih proizvoda i drugih sadržaja. Tu su i ekskluzivni aranžmani dubrovačkih hotela i palača, moderna marina za ljubitelje nautičkog turizma, dok su brojni otoci u blizini Dubrovnika raj za krstarenje, a morske dubine kriju arheološke lokalitete i zanimljive podmorske muzeje. Neizostavan je i dubrovački šarm kojemu poseban doprinos daje specifičan dubrovački govor zbog kojega ćete odmah znati da ste stigli u Grad. UNESCO je prepoznao kulturno-povijesno značenje Dubrovnika i još ga 1979. godine uvrstio na popis zaštićene Svjetske baštine te ga opisao kao “biser Jadrana na dalmatinskoj obali“. Mnogi domaći i strani turisti rado mu se vraćaju jer u njemu pronalaze zanimljiv spoj povijesti i kulture.
Zidine – najposjećenija turistička atrakcija
Jedna od najpoznatijih vizura Hrvatske upravo je stara gradska jezgra Dubrovnika, opasana zidinama. Zidine s kulama, utvrdama i bastionima najposjećenija su dubrovačka turistička atrakcija. Na istočnoj strani nalazi se tvrđava Revelin, a na zapadu Lovrjenac – tvrđava koju nazivaju i “Gibraltarom Dubrovnika”.
Na ulaznim vratima uklesan je natpis: “NON BENE PRO TOTO LIBERTAS VENDITUR AURO“ – “Sloboda se ne prodaje ni za sve blago svijeta“. Na ulazu kroz Zapadna gradska vrata, Vrata od Pila, smješten je kip sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, djelo slavnoga hrvatskog kipara Ivana Meštrovića.
Najsjevernija utvrda je velika kružna kula Minčeta. Priča kaže kako je prilikom njezine gradnje nedostajalo kamena pa je naređeno da svatko tko dolazi u Dubrovnik iz smjera Gruža ili Ploča sa sobom donese kamen. Minčeta je simbol obrane Dubrovnika i na njoj se stalno vijori državna zastava naše domovine, a ljeti zastava Libertas.
Nekad žila kucavica, a i danas popularno šetalište unutar zidina, jest Stradun. Na Trgu Luža nalazi se Orlandov stup, simbol slobode Dubrovnika. Gotičko-renesansni Knežev dvor najposjećeniji je dubrovački muzej. Glavne sakralne građevine smještene uz Trg Luža, a građene u maniri baroka, jesu crkva svetog Vlaha te katedrala Uznesenja Marijina. U staroj gradskoj jezgri nalaze se i brojni samostani.
Grad zabave i kulture
Dubrovnik je i grad zabave, a najpopularnije mjesto za izlazak je “Bourbon street“, odnosno Ulica bana Josipa Jelačića, u kojoj je smješten niz kafića koji nude razne oblike zabavnog sadržaja. Nemojte se iznenaditi ako u nekom od kafića sretnete Stevena Spielberga, princezu Caroline od Monaca, Johna Malkovicha i druge poznate osobe koje redovito posjećuju Dubrovnik.
Dubrovačke ljetne igre utemeljene su 50-ih godina 20. stoljeća, a taj je festival i danas najvažnija kulturna manifestacija na kojoj osim domaćih nastupaju i brojni veliki svjetski umjetnici. Od ostalih manifestacija treba spomenuti i Festival komorne glazbe Jullian Rachlin & Friends, Libertas Film Festival i Festival rane glazbe. Dubrovčanima posebno draga jest Festa svetoga Vlaha.
Na blagdan zaštitnika Grada iz udaljenih dubrovačkih mjesta dolaze vjernici u narodnim nošnjama. Ujutro je u prepunoj crkvi svečana misa, a potom Ulicom od puča ide procesija svećenika i vjernika. Festu svetog Vlaha UNESCO je, u listopadu 2010. godine, uvrstio na svoj popis kao dio registra zaštićene nematerijalne baštine.
Dubrovnik je i važno kongresno središte, s najvećim brojem organiziranih skupova i kongresa u Hrvatskoj.
Dubrovačku povijest obilježili su…
Foto: Korišteni materijali i fotografije Turističke zajednice grada Dubrovnika
Izvor: Zaposlena
Tri su zemlje u svijetu u kojima će svi, ako kažete da ste krenuli u Grad, znati u koji ste grad krenuli. Kada u SAD-u krenete u Grad, uputili ste se u New York (The City). Ako to učinite u Italiji, krenuli ste u Rim (la citta di Roma), a ako u Hrvatskoj pođete u Grad, idete u Dubrovnik – centar kulture, “grad muzej“ bogate turističke ponude.
Na irskog dramatičara Georgea Bernarda Shawa posjet Dubrovniku ostavio je snažan dojam. “Oni koji traže raj na zemlji morali bi doći i vidjeti Dubrovnik“, rekao je. Ovaj je grad među najposjećenijim europskim destinacijama. Turistički časopis Hispanic Meetings & Travel nazvao ga je gradom očaravajuće ljepote, a časopis New York Times ga je uvrstio u 45 mjesta svijeta koja svakako treba posjetiti tijekom 2012. godine.
Prepoznatljiv identitet
Smješten na jugu Dalmacije, Dubrovnik je prepoznatljiv zbog slavne povijesti nekadašnje Dubrovačke Republike, brojnih kulturno-umjetničkih i podmorskih dobara, gastronomske ponude, autohtonih proizvoda i drugih sadržaja. Tu su i ekskluzivni aranžmani dubrovačkih hotela i palača, moderna marina za ljubitelje nautičkog turizma, dok su brojni otoci u blizini Dubrovnika raj za krstarenje, a morske dubine kriju arheološke lokalitete i zanimljive podmorske muzeje. Neizostavan je i dubrovački šarm kojemu poseban doprinos daje specifičan dubrovački govor zbog kojega ćete odmah znati da ste stigli u Grad. UNESCO je prepoznao kulturno-povijesno značenje Dubrovnika i još ga 1979. godine uvrstio na popis zaštićene Svjetske baštine te ga opisao kao “biser Jadrana na dalmatinskoj obali“. Mnogi domaći i strani turisti rado mu se vraćaju jer u njemu pronalaze zanimljiv spoj povijesti i kulture.
Zidine – najposjećenija turistička atrakcija
Jedna od najpoznatijih vizura Hrvatske upravo je stara gradska jezgra Dubrovnika, opasana zidinama. Zidine s kulama, utvrdama i bastionima najposjećenija su dubrovačka turistička atrakcija. Na istočnoj strani nalazi se tvrđava Revelin, a na zapadu Lovrjenac – tvrđava koju nazivaju i “Gibraltarom Dubrovnika”.
Na ulaznim vratima uklesan je natpis: “NON BENE PRO TOTO LIBERTAS VENDITUR AURO“ – “Sloboda se ne prodaje ni za sve blago svijeta“. Na ulazu kroz Zapadna gradska vrata, Vrata od Pila, smješten je kip sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, djelo slavnoga hrvatskog kipara Ivana Meštrovića.
Najsjevernija utvrda je velika kružna kula Minčeta. Priča kaže kako je prilikom njezine gradnje nedostajalo kamena pa je naređeno da svatko tko dolazi u Dubrovnik iz smjera Gruža ili Ploča sa sobom donese kamen. Minčeta je simbol obrane Dubrovnika i na njoj se stalno vijori državna zastava naše domovine, a ljeti zastava Libertas.
Nekad žila kucavica, a i danas popularno šetalište unutar zidina, jest Stradun. Na Trgu Luža nalazi se Orlandov stup, simbol slobode Dubrovnika. Gotičko-renesansni Knežev dvor najposjećeniji je dubrovački muzej. Glavne sakralne građevine smještene uz Trg Luža, a građene u maniri baroka, jesu crkva svetog Vlaha te katedrala Uznesenja Marijina. U staroj gradskoj jezgri nalaze se i brojni samostani.
Grad zabave i kulture
Dubrovnik je i grad zabave, a najpopularnije mjesto za izlazak je “Bourbon street“, odnosno Ulica bana Josipa Jelačića, u kojoj je smješten niz kafića koji nude razne oblike zabavnog sadržaja. Nemojte se iznenaditi ako u nekom od kafića sretnete Stevena Spielberga, princezu Caroline od Monaca, Johna Malkovicha i druge poznate osobe koje redovito posjećuju Dubrovnik.
Dubrovačke ljetne igre utemeljene su 50-ih godina 20. stoljeća, a taj je festival i danas najvažnija kulturna manifestacija na kojoj osim domaćih nastupaju i brojni veliki svjetski umjetnici. Od ostalih manifestacija treba spomenuti i Festival komorne glazbe Jullian Rachlin & Friends, Libertas Film Festival i Festival rane glazbe. Dubrovčanima posebno draga jest Festa svetoga Vlaha.
Na blagdan zaštitnika Grada iz udaljenih dubrovačkih mjesta dolaze vjernici u narodnim nošnjama. Ujutro je u prepunoj crkvi svečana misa, a potom Ulicom od puča ide procesija svećenika i vjernika. Festu svetog Vlaha UNESCO je, u listopadu 2010. godine, uvrstio na svoj popis kao dio registra zaštićene nematerijalne baštine.
Dubrovnik je i važno kongresno središte, s najvećim brojem organiziranih skupova i kongresa u Hrvatskoj.
Dubrovačku povijest obilježili su…
- Cvijeta Zuzorić crvenokosa je Dubrovkinja koja je živjela u drugoj polovici 16. i prvoj polovici 17. stoljeća. Pisala je pjesme i skladala glazbu, no ništa od toga nije pronađeno. Djela su joj pisali i posvećivali suvremenici: Dominko Zlatarić, Miho Monaldi, Miho Bunić Babulinov, Marin Battitore, Cesare Simoneti da Fano, Gianbattista Boccabianca, Torquato Tasso...
- Ivan Gundulić, jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika, stvarao je u vrijeme baroka. Pastirska igra Dubravka, alegorija o dubrovačkoj i hrvatskoj slobodi i vjenčanju Ljepote, Ljubavi i Dobrote, Suze sina razmetnoga i ep Osman neka su od djela kojima je Gundulić zadužio hrvatsku književnost. U čast Gunduliću i slobodi svake se godine na otvorenju Dubrovačkih ljetnih igara izvodi Himna slobodi.
- Marin Držić dramatičar je i komediograf rođen na samom početku 16. stoljeća. Između 1548. i 1558. napisao je, i s različitim družinama izveo, sve svoje dramske tekstove, od kojih su najvažnije komedije Dundo Maroje, Skup i Novela od Stanca, pastorale Tirena i Grižula te tragedija Hekuba. Zbog toga je prozvan tvorcem zlatnog desetljeća hrvatske renesanse.
- Ruđer Bošković Dubrovčanin je koji je veći dio života proveo izvan Grada. Okušao se u rješavanju mnogih znanstvenih problema, a bio je i latinski pjesnik. Područja njegova interesa bila su raznolika: prirodna filozofija, teorijska astronomija, matematika, geodezija, geofizika, konstrukcija instrumenata, građevinska statika i hidrotehnika.
- Dom Marina Držića
- Kulturno-povijesni muzej u Kneževu dvoru
- Muzej franjevačkog samostana
- Riznica Katedrale
- Virtualni muzej grada Dubrovnika
- Gradske zidine s tvrđavama uključuju pet tvrđava te šesnaest kula i bastiona, a turistima su neizostavna destinacija u Gradu
- Stradun je najšira i najljepša gradska ulica koja staru gradsku jezgru dijeli na sjeverni i južni dio; omiljeno je dubrovačko šetalište i okupljalište, mjesto svih velikih pučkih svečanosti i procesija
- Crkve: crkva sv. Vlaha, crkva sv. Spasa, Stolna crkva Uznesenja Marijina, crkva sv. Dominika…
- Trgovi: poljana Marina Držića, Gundulićeva poljana…
- Lokrum: iz gradske luke za desetak minuta brodicom stižete na izletište u blizini grada, otok Lokrum, koji još zovu i “otokom zaljubljenih“
- Trsteno je smješteno dvadesetak kilometara istočno od Dubrovnika, a poznato je po Arboretumu Trsteno, koji karakteriziraju povijesni perivoji i zbirka sredozemnih i egzotičnih vrsta biljaka
- Elafitski otoci: od 13 elafitskih otoka samo su tri naseljena: Koločep, Lopud i Šipan
- Brdo Srđ se uzdiže iznad Dubrovnika, a s njega se pruža prekrasan pogled na Dubrovnik i okolicu
- Gradska luka i Lazareti: Dubrovnik je u prošlim vremenima bio sjecište karavanskih putova. Postojala je velika opasnost od zaraze kugom tako da su Dubrovčani sagradili lazarete koji su služili za izdržavanje karantene
