Destinacije
Destinacije - arhiva
Lošinj: Udahnite punim plućima
Datum objave:
09.07.2012
Autor: Željka Plužarić
Fotografije: TZ grada Malog Lošinja
Izvor: Zaposlena
Čarobnica Medeja, kći kralja Ejeta iz Kolhide, bila je zaljubljena u moreplovca Jazona. Nakon što mu je pomogla ukrasti zlatno runo iz kraljevih odaja njezin je brat Apsirt krenuo u potragu za ukradenim blagom. No zla je čarobnica nadmudrila brata i nagovorila ga na pregovore. Legenda kaže da ga je Jazon ga ubio, Medeja tijelo bacila u more, a od njegovih udova da su nastali otoci Apsyrtides. Riječ je o cresko-lošinjskom arhipelagu, koji čini 36 otoka, otočića i hridi. Jedan je od njih – Lošinj.
Lošinj je pravi mali raj za sve ljubitelje prirodnih ljepota, sunca i čistog mora. Danas je cijela turistička ponuda usmjerena “brendiranju“ otoka, odnosno izgradnji prepoznatljivosti. A ono što Lošinj zasigurno izdvaja od drugih turističkih destinacija jesu klimatski uvjeti, obitavalište dobih dupina, hrvatski Apoksiomen i domaća kuhinja. Ti segmenti čine okosnicu turističke ponude.
Prvi oblik turizma koji se javio na otoku jest zdravstveni turizam, a prvi turist registriran je 21. siječnja 1885. godine. Od kraja 19. stoljeća Mali i Veli Lošinj su na glasu kao klimatska lječilišta i oporavilišta, upravo zbog pogodne klime. Otok je u to vrijeme bio jedno od omiljenih odmorišnih destinacija Austro-Ugarske, a i danas je važno lječilište bolesti dišnih puteva i alergija. Gostima su na raspolaganju različiti programi wellnessa, oslobađanja od stresa i drugi načini opuštanja. Cijeli otok prepun je šetnica, biciklističkih i planinarskih staza, tako da ni ljubitelji aktivnog odmora neće biti zakinuti. Unatoč turističkom razvoju, prirodne ljepote otoka nisu uništene.
Ako kažemo da su Lošinjani privilegirani, nećemo pogriješiti. Razlog je jednostavan: imaju prvu kategoriju kvalitete zraka. Na tom otoku možete udahnuti punim plućima! Osim toga, lošinjsko sunce grije 2 563 sata na godinu, ili prosječno sedam sati na dan. Čak 100 vedrih dana na godinu mamac je za sve one koji uživaju kombinaciji sunca i mora.
Obitavalište dobrog dupina
Dobri dupin poznati je stanovnik morskih predjela oko Lošinja. Zajednica dupina koja obitava na području procijenjena je na oko 120 jedinki. Lošinjski akvatorij je 2006. godine proglašen rezervatom dobrih dupina, prvim takve vrste na Mediteranu. Svake se godine prvog vikenda u kolovozu u Velom Lošinju održava Dan dupina, tradicionalna manifestacija kojom se javnost želi upozoriti na potrebu odgovornog ponašanja i zaštitu mora i dupina te okoliša općenito.
Mali i Veli Lošinj
U prošlosti su Cres i Lošinj bili jedan otok, međutim zbog trgovine su, vjerojatno u rimsko doba, razdvojeni umjetno prokopanim kanalom kod Osora. Danas je Lošinj umjetno razdvojen na dva dijela na predjelu Privlaka. Mali i Veli Lošinj dva su najvažnija otočka mjesta, a Mali Lošinj glavni je centar i najvažnija luka. Lošinjani su još u 19. stoljeću bili poznati kao najbolji pomorci na Mediteranu i vješti graditelji jedrenjaka. Mali Lošinj je u to vrijeme postao europska brodograđevna i brodarska sila. U 19. stoljeću u Malom je Lošinju, zbog vedrine neba, izgrađena i dobro opremljena zvjezdarnica koja okuplja brojne europske i američke astronome.
Sredinom 15. stoljeća je za potrebe obrane u Velom Lošinju izgrađena okrugla obrambena kula debelih zidova i razmjerno niska da bi izdržala topovsku paljbu. Osim kule, u Velom Lošinju možete pronaći najbogatiju galeriju slika talijanskih majstora na kvarnerskim otocima: B. Vivarinija; B. Strozzija, L. Quarena, F. Hayeza, L. del Cossa, F. Polenza, i to u župnoj crkvi sv. Antuna. U crkvi se, između ostaloga, nalaze i orgulje mletačkog majstora Callida te reljefi, kipovi i slike među kojima se ističe Bogorodica sa svecima B. Vivarinija.
Apoksiomen
Ovo je i otok kulture. O tome ne svjedoče samo crkve nego i samostani, renesansne zgrade i antički ostaci. Jedna od najvećih atrakcija jest skulptura grčkog atleta Apoksiomena izronjenog u lošinjskom akvatoriju. Brončani antički kip poznat kao hrvatski Apoksiomen ili lošinjski Apoksiomen pronašao je belgijski turist René Wouters kraj otočića Vele Orjule još 1996. godine. Pretpostavka je da su ga u more bacili zbog opasnosti od prevrtanja broda tijekom nevremena ili kao žrtvu bogovima. Osam je poznatih varijacija Apoksiomena, a lošinjski je kip najbolje sačuvan.
Okusi i mirisi Lošinja
Svaki kraj ima specifičnu kuhinju, a lošinjski specijaliteti temelje se na namirnicama iz mora. Tu su i jela pripravljena po starim receptima uz veliku zastupljenost aromatičnih trava, začinskog bilja i maslinovog ulja. Pršut, ovčji sir, rižota i tjestenine s plodovima mora, svježa morska riba, škampi i lignje, školjke, janjetina i druge delicije nezaobilazan su dio otočke gastro ponude. A što ide uz to bolje od vina ili domaće rakije sa začinskim biljem?
Lošinj je poseban i po rasadniku otočnog ljekovitog bilja, Lošinjskom miomirisnom vrtu. Od mirisavih biljaka najrasprostranjenijih na otoku pripravljaju se miomirisni likeri, pa tako možete kušati liker od kadulje, mirte, ali i od limuna i naranče, a možete isprobati miomirisne kupke te druge proizvode pripremljene na tradicionalan način.
Nekoliko zanimljivosti o Lošinju
Fotografije: TZ grada Malog Lošinja
Izvor: Zaposlena
Čarobnica Medeja, kći kralja Ejeta iz Kolhide, bila je zaljubljena u moreplovca Jazona. Nakon što mu je pomogla ukrasti zlatno runo iz kraljevih odaja njezin je brat Apsirt krenuo u potragu za ukradenim blagom. No zla je čarobnica nadmudrila brata i nagovorila ga na pregovore. Legenda kaže da ga je Jazon ga ubio, Medeja tijelo bacila u more, a od njegovih udova da su nastali otoci Apsyrtides. Riječ je o cresko-lošinjskom arhipelagu, koji čini 36 otoka, otočića i hridi. Jedan je od njih – Lošinj.
Lošinj je pravi mali raj za sve ljubitelje prirodnih ljepota, sunca i čistog mora. Danas je cijela turistička ponuda usmjerena “brendiranju“ otoka, odnosno izgradnji prepoznatljivosti. A ono što Lošinj zasigurno izdvaja od drugih turističkih destinacija jesu klimatski uvjeti, obitavalište dobih dupina, hrvatski Apoksiomen i domaća kuhinja. Ti segmenti čine okosnicu turističke ponude.
Prvi oblik turizma koji se javio na otoku jest zdravstveni turizam, a prvi turist registriran je 21. siječnja 1885. godine. Od kraja 19. stoljeća Mali i Veli Lošinj su na glasu kao klimatska lječilišta i oporavilišta, upravo zbog pogodne klime. Otok je u to vrijeme bio jedno od omiljenih odmorišnih destinacija Austro-Ugarske, a i danas je važno lječilište bolesti dišnih puteva i alergija. Gostima su na raspolaganju različiti programi wellnessa, oslobađanja od stresa i drugi načini opuštanja. Cijeli otok prepun je šetnica, biciklističkih i planinarskih staza, tako da ni ljubitelji aktivnog odmora neće biti zakinuti. Unatoč turističkom razvoju, prirodne ljepote otoka nisu uništene.
Ako kažemo da su Lošinjani privilegirani, nećemo pogriješiti. Razlog je jednostavan: imaju prvu kategoriju kvalitete zraka. Na tom otoku možete udahnuti punim plućima! Osim toga, lošinjsko sunce grije 2 563 sata na godinu, ili prosječno sedam sati na dan. Čak 100 vedrih dana na godinu mamac je za sve one koji uživaju kombinaciji sunca i mora.
Obitavalište dobrog dupina
Dobri dupin poznati je stanovnik morskih predjela oko Lošinja. Zajednica dupina koja obitava na području procijenjena je na oko 120 jedinki. Lošinjski akvatorij je 2006. godine proglašen rezervatom dobrih dupina, prvim takve vrste na Mediteranu. Svake se godine prvog vikenda u kolovozu u Velom Lošinju održava Dan dupina, tradicionalna manifestacija kojom se javnost želi upozoriti na potrebu odgovornog ponašanja i zaštitu mora i dupina te okoliša općenito.
Mali i Veli Lošinj
U prošlosti su Cres i Lošinj bili jedan otok, međutim zbog trgovine su, vjerojatno u rimsko doba, razdvojeni umjetno prokopanim kanalom kod Osora. Danas je Lošinj umjetno razdvojen na dva dijela na predjelu Privlaka. Mali i Veli Lošinj dva su najvažnija otočka mjesta, a Mali Lošinj glavni je centar i najvažnija luka. Lošinjani su još u 19. stoljeću bili poznati kao najbolji pomorci na Mediteranu i vješti graditelji jedrenjaka. Mali Lošinj je u to vrijeme postao europska brodograđevna i brodarska sila. U 19. stoljeću u Malom je Lošinju, zbog vedrine neba, izgrađena i dobro opremljena zvjezdarnica koja okuplja brojne europske i američke astronome.
Sredinom 15. stoljeća je za potrebe obrane u Velom Lošinju izgrađena okrugla obrambena kula debelih zidova i razmjerno niska da bi izdržala topovsku paljbu. Osim kule, u Velom Lošinju možete pronaći najbogatiju galeriju slika talijanskih majstora na kvarnerskim otocima: B. Vivarinija; B. Strozzija, L. Quarena, F. Hayeza, L. del Cossa, F. Polenza, i to u župnoj crkvi sv. Antuna. U crkvi se, između ostaloga, nalaze i orgulje mletačkog majstora Callida te reljefi, kipovi i slike među kojima se ističe Bogorodica sa svecima B. Vivarinija.
Apoksiomen
Ovo je i otok kulture. O tome ne svjedoče samo crkve nego i samostani, renesansne zgrade i antički ostaci. Jedna od najvećih atrakcija jest skulptura grčkog atleta Apoksiomena izronjenog u lošinjskom akvatoriju. Brončani antički kip poznat kao hrvatski Apoksiomen ili lošinjski Apoksiomen pronašao je belgijski turist René Wouters kraj otočića Vele Orjule još 1996. godine. Pretpostavka je da su ga u more bacili zbog opasnosti od prevrtanja broda tijekom nevremena ili kao žrtvu bogovima. Osam je poznatih varijacija Apoksiomena, a lošinjski je kip najbolje sačuvan.
Okusi i mirisi Lošinja
Svaki kraj ima specifičnu kuhinju, a lošinjski specijaliteti temelje se na namirnicama iz mora. Tu su i jela pripravljena po starim receptima uz veliku zastupljenost aromatičnih trava, začinskog bilja i maslinovog ulja. Pršut, ovčji sir, rižota i tjestenine s plodovima mora, svježa morska riba, škampi i lignje, školjke, janjetina i druge delicije nezaobilazan su dio otočke gastro ponude. A što ide uz to bolje od vina ili domaće rakije sa začinskim biljem?
Lošinj je poseban i po rasadniku otočnog ljekovitog bilja, Lošinjskom miomirisnom vrtu. Od mirisavih biljaka najrasprostranjenijih na otoku pripravljaju se miomirisni likeri, pa tako možete kušati liker od kadulje, mirte, ali i od limuna i naranče, a možete isprobati miomirisne kupke te druge proizvode pripremljene na tradicionalan način.
Nekoliko zanimljivosti o Lošinju
- Veliki grad na otoku zove se Mali Lošinj, a mali grad – Veli Lošinj.
- Uređeno je više od 220 kilometara pješačkih staza i šetnica, uz more i po unutrašnjosti otoka.
- Brojnim autohtone i egzotične biljne vrste prema kojima je otok prepoznatljiv donosili su lošinjski kapetani s raznih strana svijeta.
- Prvi hotel na Lošinju izgrađen je 1887. godine, a zvao se Vindobona.
- Park-šuma Čikat nalazi se jugozapadno od Malog Lošinja, a zasađena je krajem 19. stoljeća. Na rtu Anuncijata nalazi se crkvica Blažene Djevice Marije, tradicionalno zavjetno svetište lošinjskih pomoraca.
- Na Lošinju, kao i na Cresu, nema zmija otrovnica. Dok znanstvenici ne pronađu vjerodostojno objašnjenje, ostaje vjerovati legendi koja kaže da je osorski biskup sveti Gaudencije blagoslovio otoke i tako zauvijek protjerao zmije otrovnice.
- U blizini Lošinja nalazi se otok Susak, poseban po mnogočemu: plitkim pješčanim uvalama, narodnoj nošnji i žućkastoj prašini od koje je otok načinjen te dijalektu koji ne razumiju ni stanovnici nekih susjednih otoka.
