Oglas:
IGH predao zahtjev za predstečajnu nagodbu, očekuje pozitivan ishod U pet godina 68 kompanija je otišlo sa ZSE Đuro Đaković i MORH potpisali ugovor vrijedan 112 milijuna kuna Tržište osiguranja u prva četiri mjeseca 2013. godine Tvrtka iz Saudijske Arabije mora preuzeti Končar - sklopna postrojenja Od velikih samo Konzum, Plodine, Metro, Billa i Tommy 2012. završili u plusu
Gospodarstvo
Gospodarstvo (engl. economics, njem. Wirtschaft), ekonomija ili vrlo često kao politička ekonomija – znanost koja izučava načine organiziranog ljudskog djelovanja u području proizvodnje, razmjene i potrošnje dobara s ciljem zadovoljenja ljudskih potreba i neprestanog poboljšavanja kvalitete života. Premda čovjek gospodari otkad postoji, gospodarenje i gospodarstvo kao predmet proučavanja javlja se tek u staroj Grčkoj (Aristotel). Međutim, kao znanost, s atributima teorije, nastaje mnogo kasnije.
Krajem srednjeg vijeka, svojim radovima Toma Akvinski razvija Aristotelove ideje zalazeći dublje u probleme gospodarstva kroz ekonomsku analizu. Ali prave "ekonomske škole" (pravci ekonomske misli) nastaju od 15. st. Mogu se napomenuti neke od istaknutih: merkantilisti (15-17. st.), fiziokrati (18. st.), škola klasične ekonomije (od 18. do početka 20. st.) i kejnesovska škola, po Johnu Maynardu Keynesu (1883-1946.), najvećem ekonomistu našeg stoljeća. Gospodarska znanost pripada skupini društvenih znanosti, uz sociologiju, politologiju, pravo, psihologiju itd. Ona poučava društvene aspekte, odnose među ljudima u njihovim proizvodnim naporima da osiguraju i raspodijele dobra potrebna za život. Ali, ova znanost istovremeno istražuje povijesni razvitak tih odnosa i zakonitosti koje se pri tome iskazuju.
U ekonomskoj analizi veliku ulogu igraju statistika i matematika, koje omogućavaju kvantifikaciju pojava, njihovu prosudbu kao i praćenje procesa. Razvijena primjena kvantitativnih metoda analize oblikovala je u teoriji gospodarstva posebnu disciplinu – ekonometriju. Područje gospodarstva u svom znanstvenom tretmanu podložno je ideološkim obrascima, kao manje-više i sve druge društvene i humanističke znanosti. Promatrano s ovog motrišta, danas lučimo ekonomiju kapitalizma, socijalizma, mješovitu ekonomiju i ekonomiju komunizma. Temeljni element za njihovo diferenciranje sastoji se u vlasništvu nad resursima i sredstvima za proizvodnju, kao i u raspolaganju njima.
Nakon raspada komunističkih i socijalističkih sustava u svijetu (od SSSR-a do Jugoslavije), mješovita ekonomija ostaje dominantan tip. To je tržišna ekonomija s ograničenom alokacijom resursa od strane države. Ovom sustavu danas pripadaju najrazvijenije i najnaprednije zemlje svijeta (SAD, Japan, Kanada, zemlje Europske zajednice i dr.). Gospodarstvo kao pojam ima i drugo značenje. Možemo, naime, govoriti o narodnom gospodarstvu ili nacionalnoj privredi, kao što možemo pod gospodarstvom poimati neki posjed koji se ekonomski eksploatira (poljoprivredno gospodarstvo, šumsko gospodarstvo, stambeno gospodarstvo itd.).
Narodno gospodarstvo ili nacionalna privreda najvažnije je područje ljudske aktivnosti, jer o njemu izravno ovisi organizacija života svakog društva. Za razliku od neprivrednih djelatnosti (kao što su zdravstvo, prosvjeta, kultura, socijalna skrb i državna uprava), koje djeluju i financiraju se na temelju budžeta, koji se alimentira iz privrede (dio nacionalnog dohotka), iz emisije novca i zajmovima, pa iz tih razloga ovaj sektor društva ne stvara profit, narodno gospodarstvo stvara nove vrijednosti (nacionalni dohodak ili čisti društveni proizvod). Novostvorena vrijednost dijeli se na najamninu (osobne dohotke) i višak vrijednosti ili profit. Profit je ona korist za poduzetnike (pojedinca, grupu, dioničare ili državu) koju još nazivamo dobit. Narodno gospodarstvo, prema standardnoj međunarodnoj klasifikaciji, dijeli se na područja, a područja na grane. Kao područja tretiramo: industriju i rudarstvo, poljoprivredu, šumarstvo, građevinarstvo, promet, trgovinu i ugostiteljstvo, obrt, komunalne usluge i ostalo. Grane su npr. u industriji i rudarstvu: elektroprivreda, proizvodnja ugljena, proizvodnja nafte i plina, crna metalurgija, prerada tekstila, prerada kože itd. Ili, u poljoprivredi: ratarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, ribarstvo itd.
Definicija je preuzeta iz Rječnika marketinga u izdanju Masmedia.
Marketing |
Komentari i pitanja | Arhiva vijesti | Linkovi | | Impressum
O nama | Uvjeti korištenja stranica | Kontakt | TV Broadcast | TEDx | FameLab® | e-učenje | Mapa weba
Ukupno 662.427 poslovnih informacija
Copyright by:
Autor/Izvor: 
