Prodajom Dinersa Erste banci na domaćem su tržištu prestale postojati neovisne kartičarske kuće. No, od konsolidacije bankarsko-kartičarske scene građane više zanima što to znači za njih.
Vjerojatno je najzanimljivija promjena da će bankari sada imati potpun uvid u kreditna zaduženja klijenata, naravno pod uvjetom da napokon profunkcionira Hrvatski registar kreditnih dužnika. No, čak ni nakon što im je lani središnja banka zaprijetila oduzimanjem projekta, bankari nisu ubrzali pokretanje kreditnog registra. Valjda im je odgovaralo da odobre kredit više prije HNB-ova veta na zaduživanje.
Sad kad je supervizija plasmane ograničila na 12 posto godišnje, može se očekivati i konačan početak rada HROK-a. Premda zakon zasad ne predviđa uključivanje podataka o kartičarima u HROK, sasvim je jasno da bankari neće zatvoriti oči pred informacijama koje će im reći više o kreditnoj sposobnosti njihova klijenta, kad ih već imaju u svome kreditnom portfelju. Krediti po kreditnim karticama, prema podacima HNB-a, iznosili su potkraj listopada 2006. godine 3,7 milijina su banke odobrile građanima.