Brod je bez konkurencije najbolji i najcjenjeniji hrvatski izvozni proizvod, s godišnjim udjelom u državnom izvozu od 12 posto, što je oko 600 milijuna dolara. Zato je razurrtljivo da je Vlada u četvrtak prihvatila Nacionalni program za restrukturiranje brodogradnje, kao i pojedinačne planove pet velikih brodogradilišta.
U proteklih 17 godina u sanaciju brodogradnje utrošeno je, prema nekim izračunima, čak 20 milijardi kuna, s tim da je od pet velikih škverova koji su »pojeli« taj novac dosad restrukturiranje uspješno proveo jedino pulski Uljanik. Zašto je »Uljanik« uspješan, a ostali škverovi nisu? To pitanje svi ponavljaju, a istodobno je svima dobro poznat odgovor. »Uljanik« već 20 godina vodi sposoban menadžer Karlo Radolović, koji je na vrijeme prestrojio škver, pa je »Uljanik« danas, među ostalim, jedan od svjetskih lidera u proizvodnji brodova za prijevoz automobila.
U ostalim škverovima imali su više promjena direktora nego porinuća brodova, što je kočilo restrukturiranje te rezultiralo lošim ugovaranjem poslova. Međutim, u posljednje dvije-tri godine hrvatska brodogradnja ubrzano se restrukturira i modernizira, pa je tako rok gradnje brodova s godinu i pol smanjen na »svjetskih« osam mjeseci, a okrećemo se i proizvodnji tehnološki zahtjevnijih (skupljih) brodova, poput, onih za prijevoz automobila te glomaznih teških tereta. Hrvatska brodogradnja ima oko 12.000 stalno zaposlenih te 7000 kooperanata, a na brodogradnju još je vezano 5000 manjih tvrtki s oko 20.000 zaposlenih. Tu su i tisuće inženjera uključenih u projektiranje i gradnju brodova.