Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatlnskl gotovo je panično upozorio Vladu da Hrvatskoj prijeti vanjska prezaduženost u kombinaciji s predajom ostatka kvalitetnijih gospodarskih potencijala iz državnog portfelja stranim kompanijama te da bi u završnici te balade, kako se pjesnički izrazio, Lijepa naša iz dana u dan mogla biti sve manje naša, piše.
Ali, bacimo li pogled na bilancu plaćanja prema inozemstvu, stanje vanjskog duga, vanjskotrgovinski i proračunski deficit, pa usput zavirimo u trgovačke sudove i zemljišnoknjižne urede, lako ćemo doći do procjene da je do danas već više od trećine Lijepe naše - njihovo, u većinskom posjedu stranih banaka, kompanija i građana. I bankarstvo, i nacionalna štednja, i telekomunikacije, i farmaceutska i mljekarska industrija, i većina trgovačke i medijske ponude.
Nastavi li Vlada po starom, u prodaju strancima će i većinski dio Ine, i značajan dio HŽ-a, i neko od brodogradilište, i novi niz turističkih potencijala i nekretnina. Snažnim rastom bankarskih zajmova poduzećima i građanima nastavit će se bujanje osobne i državne potrošnje, uvoza robe i vanjskotrgovinskog deficita, koji će se financirati sve opasnijim povećanjem vanjskog duga i prodajom državne imovine strancima.