Na kraju ožujka investicijski fondovi dosegnuli su imovinu 21,7 milijardi kuna, a u prva tri mjeseca narasli su za 6,2 milijarde kuna. Razvojem tržišta kapitala poznatiji su postali specijalizirani fondovi koji ulažupretežno u dionice. Njihova eksplozija dogodila se u 2006. godini, a danas raspolažu sa 8,4 milijarde kuna. U prva tri mjeseca ove godine imovina im se udvostručila, sa 4,3 milijarde kuna, što novim pritokom kapitala, što rastom portfelja.
Iznimno visoki prinosi fondova, od 50 do više od 80 posto od početka rada, privukli su brojne male i velike ulagače koji očekuju da" industrija fondovanastavi rasti kako je i započela. Ljudi koji vode fondove jučer, na predstavljanju petog izdanja publikacije Investicijski fondovi (izdavači To-One i mjesečnik Banka), nisu se odlučili na preciznije procjene, osim poznate teze od prošle godine da je teško očekivati prijašnje prinose, što je tržište u ovoj godini demantiralo. Stoga nitko ne želi prognozirati daljnji tijek, osim da je oprez i te kako potreban. Kapitalom kojim raspolažu fondovi bi mogli sami održavati Zagrebačku burzu na razini sadašnjeg dnev-nog prometa od 100 milijuna. No, fondovi su počeli golemi kapital investirati u druga tržišta regije, srednje Europe, a i u tržišta dalekoistočnih ekonomija.
To bi trebalo poslužiti disperziji rizika jednoga tržišta, makar Hrvoje Fajdetić iz RBA Investa kaže da, primjerice, ulaganje u Srbiju nije neka značajna disperzija, jer je tamo ionako isti, hrvatski kapital.Josip Galinac iz To-One dugoročni rast industrije i njezin uspjeh vidi u tijesnoj korelaciji s rastom domaće ekonomije. Galinac je pokušao razviti diskusiju o tome koji su fondovi uspješniji, manji ili veliki. Univerzalnog odgovora nema, jer sve ovisi o uspješnosti menadžmenta.
Zoran Ilić iz Ilirika-Investmenta kaže da nema neke tajne formule. Njihov fond od 100 milijuna u prva tri mjeseca ostvario je odličan prinos od oko 30 posto, i to uglavnom na hrvatskom tržištu i preferiranju nekih sektora, kao što su transport i plovidba.