Oglas:
Početna > Leksikon > O > Otvaranje stečajnog postupka
  • Smanji veličinu slova
  • Normalna veličina slova
  • Povećaj veličinu slova

Otvaranje stečajnog postupka


A B C Č D E F G H I J K L M N O P R S Š T U V W X Z Ž (2110 pojmova)

Otvaranje stečajnog postupka (njem. Eröffnung des Konkurses) je granični stadij između prethodnoga stečajnoga postupka i stečajnog postupka u užem smislu, u kojemu se odlučuje o određivanju i provedbi stečaja. Pošto primi izvještaj stečajnog suca, odnosno privremenoga stečajnog upravitelja, te mišljenje vještaka o nesposobnosti za plaćanje i dužnikovoj prezaduženosti, stečajno vijeće određuje ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnoga postupka, na koje se pozivaju predlagatelj, zastupnici po zakonu dužnika pravne osobe, odnosno dužnik pojedinac, privremeni stečajni upravitelj te, po potrebi, vještaci. Na tom se ročištu ispituje i mogućnost preuzimanja duga. Već na tom ročištu ili najkasnije u roku od tri dana nakon njegova zaključenja stečajno vijeće dužno je donijeti rješenje u otvaranju stečajnoga postupka ili o odbijanju prijedloga za otvaranje toga postupka. U tom drugom rješenju treba odrediti i tko je dužan snositi troškove postupka.

Protiv rješenja o otvaranju stečajnoga postupka žalbu mogu podnijeti zastupnik po zakonu dužnika pravne osobe, odnosno dužnik pojedinac. Ako se utvrdi da je dužnik do završetka prethodnoga postupka postao sposoban za plaćanje, postupak se obustavlja, a troškovi provedenoga postupka snosi dužnik.

U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka stečajno vijeće imenuje stečajnoga upravitelja. Tim se rješenjem pozivaju vjerovnici da u određenom roku stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine. Taj rok ne može biti kraći od petnaest dana niti duži od tri mjeseca. Rješenjem u otvaranju stečajnoga postupka nad imovinom dužnika pojedinca pozivaju se dužnikovi dužnici da svoje obveze više ne ispunjavaju izravno dužniku nego stečajnom upravitelju za stečajnoga dužnika. U rješenju o otvaranju stečajnoga postupka posebno se određuje upis otvaranja stečajnoga postupka u sudski, odnosno obrtni registar, u zemljišne knjige, upisnik brodova, upisnik zrakoplova te upisnik prava intelektualnoga vlasništva.

Rješenjem o otvaranju stečajnoga postupka zakazuje se i ročište vjerovnika na kojem se ispituju prijavljene tražbine (ispitno ročište) te ročište vjerovnika na kojem se na temelju izvještaja stečajnoga upravitelja odlučuje o daljnjem tijeku stečajnoga postupka (izvještajno ročište). Ta se ročišta mogu spojiti tako da se najprije održi ispitno ročište, a zatim izvještajno ročište.

Stečajno vijeće može odlučiti da se stečajni postupak otvori bez provedbe prethodnog postupka i bez ispitivanja postojanja razloga za otvaranje toga postupka, ako je prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka podnio stečajni dužnik ili likvidator. Ako tijekom prethodnoga postupka utvrdi da dužnikova imovina koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, stečajno vijeće donosi odluku o otvaranju i zaključenju stečajnoga postupka. U tom se slučaju stečajni postupak ne provodi, a predlagatelj može od svake osobe koja je odgovorna zato što prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka nije pravodobno podnesen zahtijevati naknadu predujmljenog iznosa i pretrpljene štete. Na toj je osobi teret dokaza da nije postupala protivno svojim dužnostima i da za to nije kriva.

Ako se stečajni postupak zaključi zato što nema uvjeta za njegovu provedbu, a dužnik nema sredstava ni za pokriće najnužnijih troškova, ta se sredstva isplaćuju na teret državnoga proračuna. O otvaranju stečajnoga postupka vjerovnici se obavještavaju oglasom koji se objavljuje isticanjem na oglasnoj ploči suda istoga dana kada je doneseno rješenje o otvaranju stečajnoga postupka i objavom u Narodnim novinama.

Rješenje o otvaranju stečajnoga postupka dostavlja se predlagatelju, dužniku, bankama kod kojih dužnik ima račune, ispostavi porezne uprave prema dužnikovu sjedištu i državnom odvjetništvu, zatim tijelima koja vode upisnike, odnosno javne knjige o dužniku i njegovoj imovini. Protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka, predlagatelj ima pravo žalbe. Protiv rješenja kojim je prihvaćen prijedlog, pravo na žalbu ima stečajni dužnik.

Definicija je preuzeta iz Rječnika trgovačkog prava u izdanju Masmedia.




Otrovna pilula
Otvaranje stečajnog postupka
Otvoreni investicijski fond
Otvoreni ugovori
Ougija
Outsorcing
Overwrite
Ovisno društvo
Ovjera
Ovrha diobom stvari
Ovrha na brodu
Ovrha na dionici
Ovrha na imovini pravnih osoba
Ovrha na nekretnini
Ovrha na novčanoj tražbini ovršenika
Ovrha na patentu, tehničkom unapređenju, plodouživanju i sličnim pravima
Ovrha na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima
Ovrha na pokretninama
Ovrha na računu po dužnikovu pristanku
Ovrha na tražbini da se predaju ili isporuče pokretnine ili da se preda nekretnina
Ovrha na tražbini po računu kod banke i druge pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa
Ovrha na tražbini po štednom ulogu
Ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine
Ovrha radi ostvarenja obveze na trpljenje i nečinjenje
Ovrha radi ostvarenja tražbine na nezamjenjivu radnju
Ovrha radi ostvarenja tražbine na zamjenjivu radnju
Ovrha radi predaje i isporuke pokretnina
Ovrha radi uspostavljanja prijašnjeg stanja
Ovrha upisivanjem prava u javnu knjigu
Ovrha zbog ponovnog smetanja posjeda
Ovršna isprava
Ovršni postupak
Ovršno pravo
Ovršnost