Oglas:
IRB predstavlja infrastrukturne projekte vrijedne preko 100 milijuna eura Linić potpisao ugovor o zajmu u iznosu od 20 milijuna eura Javna poduzeća u prvom kvartalu ostvarila dobit od 753 milijuna kuna Cijena električne energije porast će iz dva razloga Stopa nezaposlenosti u travnju pala na 20,9% Hrvatska IT tvrtka osvojila Microsoftovu globalnu nagradu
Ovrha na imovini pravnih osoba
Ovrha na imovini pravnih osoba je sustav posebnih pravila o ovrsi radi naplate novčane tražbine na toj imovini. Na ovrhu na imovini pravne osobe supsidijarno se primjenjuju opća pravila o ovrsi na pojedinim predmetima ovrhe radi naplate novčane tražbine. Jedna od specifičnosti te ovrhe tiče se izuzimanja imovine pravnih osoba od ovrhe i ograničenja ovrhe na toj imovini. Nekretnine koje se koriste kao uredske prostorije te nekretnine koje nisu izgrađene ili preuređene radi obavljanja strogo namjenske djelatnosti ne smatraju se stvarima koje su nužne za obavljanje djelatnosti pravne osobe i mogu biti predmet ovrhe. Ako se ista nekretnina (npr. zgrada) koristi kao uredski prostor i za obavljanje namjenske djelatnosti, ovrha se može provesti na djelu nekretnine koji se koristi kao uredski prostor.
Nekretnine koje su izgrađene ili preuređene za obavljanje strogo namjenske djelatnosti mogu biti predmet ovrhe ako se zbog njihova otuđenja neće obustaviti ovršenikova djelatnost, osobito ako se ono što ovršenim dobiva djelatnošću na toj nekretnini može naknaditi nabavama na tržištu, odnosno ako se na tržištu može zakupiti poslovni prostor u kojemu se može obavljati takva djelatnost. Nekretnine koje služe obavljanju koje od više ovršenikovih djelatnosti i zbog otuđenja kojih neće prestati ostale ovršenikove djelatnosti ne samtraju se stvarima koje su nužne za obavljanje njegove djelatnosti, i mogu biti predmet ovrhe.
Ovrha protiv pravne osobe koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti može se odrediti na ovim pokretninama i pravima: gotovu novcu i vrijednosnim papirima, bez ograničenja; gotovim proizvodima i poluproizvodima namijenjenim prodaji, bez ograničenja, sirovinama, poluproizvodima namijenjenim preradi i pogonskim materijalima (gorivo, mazivo i sl.), iznad količine koja je ovršeniku potrebna za jednomjesečnu prosječnu proizvodnju, ako se te stvari ne mogu redovito nabavljati na tržištu i ako je to nužno radi urednoga odvijanja proizvodnje, drugim pokretninama koje nisu nužne za obavljanje ovršenikove; patentima, tehničkim unapređenjima i drugim pravima, bez ograničenja.
Jesu li ispunjeni uvjeti za ograničenje ovrhe određuje sud, u povodu ovršenikova pravnoga lijeka protiv rješenja o ovrsi ako je predmet ovrhe određen u tom rješenju, odnosno u povodu ovršenikova prijedloga nakon što su pojedinim ovršenim radnjama zaplijenjene određene stvari. Takav prijedlog ovršenik mora staviti u roku od osam dana od dana provedbe ovršne radnje. Ne smatra se da je pokretnina nužna za obavljanje ovršenikove djelatnosti ako služi obavljanju djelatnosti koju druge osobe pružaju odgovarajućim pokretninama na tržištu, ili ako se može iznajmiti na tržištu. Ne smatra se da je vozilo nužno pravnoj osobi koja obavlja prijevozničku djelatnost, odnosno koja iznajmljuje vozila ako se zbog ovrhe na tomu vozilu djelatnost te osobe neće smanjiti za više od dvije trećine. Ovrha protiv pravne osobe koja ne obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti može se odrediti na pokretninama i pravima koja nisu nužna za obavljanje njezine djelatnosti.
Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine prema pravnoj osobit može se provesti na svim sredstvima na njezinim računima kod pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa, a i na kunskoj vrijednosti deviznih sredstava koja ona ima na deviznom računu.
Ovrha na novčanim sredstvima na računu države, jedinica lokalne samouprave i uprave kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa te na kunskoj vrijednosti deviznih sredstava koje te osobe imaju na deviznom računu, ne može se odrediti ako su ta sredstva nužna za obavljanje osnovnih zadaća tih pravnih osoba. Isto vrijedi i za tijela tih pravnih osoba. Sud je dužan, na prigovor države, jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno njihovih tijela, saslušati stranke, a po potrebi, provesti i druge dokaze, o okolnostima od kojih zavisi ograničenje ovrhe. Nakon odgovarajućih provjera sud je dužan rješenjem odrediti iznose do kojih se u određenim vremenskim razmacima može provoditi ovrha radi naplate tražbine ovrhovoditelja. Žalba protiv toga rješenja ne odgađa njegovu provedbu.
Druga specifičnost tiče se ovrhe na novčanim sredstvima koja se vode na ovršenikovu računu kod pravne osobe koja za njega obavlja poslove platnog prometa. Za tu ovrhu mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi jedinica pravne osobe kod koje se vodi ovršenikov račun. Pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa naplatu u pravilu obavlja redom, prema vremenu dostave rješenja o ovrsi. Ta pravna osoba vodi očevidnik redoslijeda rješenja o ovrsi po danu i satu dostave i izdaje ovrhovoditelju, na njegov zahtjev, potvrdu o mjestu njegove tražbine u tom redoslijedu. Ona u pravilu ne može provesti ovršenikov nalog prije isplate tražbine utvrđene rješenjem o ovrsi. S rješenjem o ovrsi izjednačena je isprava za koju je to predviđeno posebnim zakonom.
Pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa odgovara ovrhovoditelju za štetu koju mu nanese povredom pravila o opsegu, redoslijedu i načinu namirenja tražbine ovrhovoditelja. O zahtjevu za naknadu štete odlučuje sud u ovršnom postupku. Na temelju pravomoćnoga rješenja kojim je toj pravnoj osobi naloženo da ovrhovoditelju naknadi štetu, ovrhovoditelj može tražiti ovrhu protiv te pravne osobe u posebnom ovršnom postupku.
Ovrhovoditelj je dužan u prijedlogu za ovrhu uz ostalo naznačiti jedinicu pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa kod koje se vode ovršenikova novčana sredstva te broj njegova računa. Ako se za tražbinu koja se namiruje naplata obavlja preko računa, ovrhovoditelj je dužan u prijedlogu za ovrhu naznačiti i pravnu osobu kod koje se vode njegova novčana sredstva te broj svoga računa. I u ovoj se ovrsi primjenjuju pravila o ovrsi na tražbini po štednom ulogu u pogledu privremene pljenidbe računa i naknadne ovrhe na tim računima.
Rješenjem o ovrsi na novčanim sredstvima koja se vode na ovršenikovu računu nalaže se pravnoj osobi koja obavlja poslove platnoga prometa da novčani iznos za koji je ovrha određena prenese s ovršenikova računa na račun ovrhovoditelja. Prijenos se obavlja nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi. Ako u prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj predloži da se prijenos provede prije pravomoćnosti i ponudi osiguranje za štetu koju bi ovršenik mogao trpjeti zbog takvoga prijenosa, sud je dužan zaključkom odrediti rok za davanje osiguranja i, nakon što osiguranje bude dano, rješenjem o ovrsi odrediti da se prijenos obavi prije pravomoćnosti.
Ako u vrijeme kada je pravnoj osobi koja obavlja poslove platnoga prometa dostavljeno rješenje o ovrsi nema sredstava na ovršenikovu računu, ona je dužna to rješenje držati u očevidniku i po njemu obaviti prijenos kada sredstva pristignu na račun. Posebna pravila vrijede za ovrhu prema solidarnim ovršenicima.
Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine u kunama, sredstva s ovršenikova deviznog računa preračunavaju se u kune po tečaju po kojemu bi pravna osoba kod koje se vodi račun obavila to preračunavanje na njegov zahtjev, i isplata se obavlja po pravilima o isplatama s računa koji se vode u kunama.
Ako tražbina utvrđena u ovršnoj ispravi glasi na stranu valutu te ako ovršenik ima devizni račun u toj valuti, rješenjem o ovrsi nalaže se pravnoj osobi kod koje se vodi ovršenikov devizni račun da prenese odgovarajući iznos u stranoj valuti s ovršenikova računa na račun ovrhovoditelja, ili da isplatu u stranoj valuti obavi na neki drugi dopušteni način.
Ovrhovoditelj može tražiti da se ovrha radi namirenja njegove tražbine u određenoj stranoj valuti odredi i provede na drugim računima ili predmetima ovršenika kao ovrha radi naplate tražbine u kunama u iznosu koji je potreban da bi se od ovlaštene osobe kupila dužna devizna sredstva. Navedena pravila primjenjuju se i kada se ovrha određuje protiv ovršenika koji nisu pravne osobe.
Definicija je preuzeta iz Rječnika trgovačkog prava u izdanju Masmedia.
Marketing |
Komentari i pitanja | Arhiva vijesti | Linkovi | | Impressum
O nama | Uvjeti korištenja stranica | Kontakt | TV Broadcast | TEDx | FameLab® | e-učenje | Mapa weba
Ukupno 663.350 poslovnih informacija
Copyright by:
Autor/Izvor: 
