Zagrepčani i Istrani žive najkvalitetnije, a stanovnici Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske i slavonskih županija imaju najnižu kvalitetu života u državi. Istarska kućanstva zarađuju trostruko više od onih u bjelovarskom i virovitičkom kraju, a razlika u standardu između žitelja tih županija otprilike je jednaka onoj između prosječnog Hrvata i Danca.
Najsretnijima se smatraju Splićani; Ličani, unatoč niskim primanjima, najurednije plaćaju režije, gotovo svaki peti u Brodsko-posavskoj županiji nema WC u kući, a trećina odraslih u Vukovarsko-srijemskoj županiji živi u domaćinstvu bez ijednog zaposlenog člana. To su neki od podataka iz velikog istraživanja Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) pod nazivom "Kvaliteta života u Hrvatskoj: regionalne nejednakosti", provedenog prošle godine na čak 8.534 ispitanika iz svih hrvatskih županija, koje će sutra biti predstavljeno na međunarodnoj konferenciji o regionalnim nejednakostima u Zagrebu.
To je prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj, koje nije mjerilo samo standard po županijama, nego cjelokupnu kvalitetu života: stanovanje, zaposlenost, kvalitetu posla, obrazovanje, baratanje vještinama poput engleskog jezika i interneta, obiteljske odnose, društveni život, usklađenost obiteljskog i poslovnog života, zdravlje i kvalitetu zdravstvenih usluga i niz drugih pokazatelja.