Oglas:
Početna > Leksikon > S > Solidarna obveza
  • Smanji veličinu slova
  • Normalna veličina slova
  • Povećaj veličinu slova

Solidarna obveza


A B C Č D E F G H I J K L M N O P R S Š T U V W X Z Ž (2110 pojmova)

Solidarna obveza (engl. joint and several obligation, joint and several liability, njem. Gesamtschuld) je takav obveznopravni odnos u kojem je svaki od više vjerovnika ovlašten tražiti ispunjenje cijele činidbe od bilo kojeg dužnika, a svaki od više sudužnika dužan je cijelu činidbu ispuniti premda je sama činidba djeljiva (djeljiva obveza).

Ako je činidba jedanput obavljena, namireni su svi vjerovnici i oslobođeni svi dužnici. Naziv "solidarna obveza" potječe otuda što je svaki od suvjerovnika ovlašten u cijelosti, in solidum, tražiti ispunjenje činidbe od bilo kojeg sudužnika. Za sudužnike u solidarnoj obvezi vrijedi pravilo solidarnosti: svi za jednoga, jedan za sve. Razlikujemo aktivnu solidarnost kod koje na vjerovničkoj strani ima više subjekata i pasivnu solidarnost ako na dužničkoj strani ima više dužnika.

Osnovna je karakteristika aktivne solidarnosti u tome da je svaki od suvjerovnika ovlašten tražiti ispunjenje cijele činidbe. Dužnik može platiti onom vjerovniku kojem hoće, sve dok neki vjerovnik ne zatraži ispunjenje. Dužnik se oslobađa obveze prema drugim suvjerovnicima tek onda kad je vjerovnik koji tuži namiren, a ne već onda kad se obveza utuži. Aktivna solidarnost između vjerovnika nastaje samo kad je ugovorena ili zakonom određena, ali može biti utemeljena i na razredbi posljednje volje. Pasivna solidarnost znači takav obveznopravni odnos u kojem je svaki od sudužnika usprkos djeljivosti činidbe dužan ispuniti cijelu činidbu bilo kojem vjerovniku. Kod solidarne obveze dug je alternativan (ili-ili), a odgovornost je kumulativna (i-i).

Solidarnost se u pravilu ne presumira, a za njezin postanak potrebna je posebna pravna osnova. Iznimka je kod ugovora u privredi, gdje dužnici odgovaraju vjerovniku solidarno, osim ako su ugovaratelji izričito otklonili solidarnost. Pasivna solidarnost nastaje ugovorom, odredbom posljednje volje i zakonom. Solidarna obveza, u pravilu, prestaje izvršenjem dužne činidbe bilo kojeg od solidarnih dužnika (prestanak isplatom). Solidarna obveza može prestati i kompenzacijom.

Kad jedan od sudužnika u cijelosti podmiri vjerovnika, tada takav dužnik ima pravo da se na jednake dijelove namiri od ostalih sudužnika, jer on nije platio samo svoj već i njegov dug (regres). Mogućnost da se jedan od sudužnika regresira od ostalih na jednake dijelove postoji jer je činidba djeljiva. Kriteriji za određivanje udjela mogu biti određeni internim sporazumom sudužnika, a mogu biti određeni i propisom (npr. kod solidarne odgovornosti za štetu). U regresu nema solidarnosti.




Samostalna bankarska garancija
Scoring model
Sedi
Segmentacija tržišta
Segmentacija tržišta osiguranja
Sekundarna javna ponuda (SPO)
Sekundarni troškovi
Sekundarno tržište
Sekuritizacija
Selektivni kredit
Silazno (“nizvodno“) tržište
Simetrična industrija
Simetrični oligopol
Sinalagmatični ugovor
Single branding
Single Payment Options Trading (SPOT)
Skupština društva
Slip
Slobodni strijelci
Slobodno tržišno natjecanje
 Slotting allowance
Služnost
Smanjenje temeljnog kapitala dioničkog društva
Smanjenje temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću
Smart Card
Soft law
Sol
Sole agent/agency
Solemnizacija ugovora o kreditu
Solicitor
Solidarna obveza
Solidarna odgovornost
Solventnost
Som
Spin-off (spin-out)
Spin-off kompanija
Sporazum o reotkupu – RP ili REPO
Spread opcija
Squeeze out
Središnja depozitarna agencija