Sve više građana u zemljama središnje istočne Europe živi po sistemu "živi sada, plati kasnije". Stoga je primjetan povećan broj kreditnih zahtjeva, dok opada interes za štedne proizvode. Građani Hrvatske u tome prednjače, pa se od 2001. godine broj zaduženih Hrvata udvostručio te obuhvaća čak 22 posto populacije. Rečeno je to na press-konferenciji održanoj u Londonu za vrijeme 15. godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvitak.
Naša zemlja prednjači i po padu štednje u bankama, koji je zabilježen u tim zemljama, i to sa 38 % na 26%. Slijede je Slovačka (sa 67% na 56%) i Češka (sa 62% na 56%). Osim klasičnih građanskih kredita, najpopularnija su bankovna prekoračenja, koje u Hrvatskoj koristi 46% stanovnika, a u Sloveniji 51%. Ovakva podjela na "dužnike" i "štediše" također je prisutna pri financiranju privatnih investicija. Tako Česi, Slovenci i Slovaci najčešće koriste štedne Uloge za financiranje godišnjih odmora ili zdravstvene zaštite, a u Rumunjskoj i SCG poseže se za kreditima.