Stanovnici zemalja srednje i istočne Europe od 2000. godine čak deseterostruko se više zadužuju u bankama, pokazuju rezultati nedavno provedenog istraživanja tržišta Bank Austrije Creditanstalt, koje je bilo predstavljeno proteklog vikenda u Londonu na Business forumu uz godišnju skupštinu Europske banke za obnovu i razvoj. Hrvati prednjače prema konačnom broju zaduženih, koji se u odnosu na 2001. godinu udvostručio i dosegao čak 22 posto ukupnog broja stanovnika starijih od 15 godina.
U Hrvatskoj je istodobno zabilježen i najstrmoglaviji pad štednje u bankama gdje je u istom razdoblju broj depozita s 38 pao na 26 posto. Slijede je Slovačka (sa 67 na 56 posto) i Češka (sa 62 na 56 posto). Osim klasičnih građanskih kredita, najpopularnija su bankovna prekoračenja, minusi na tekućem računu kojima se u Hrvatskoj koristi 46 posto stanovnika, a u Sloveniji 51 posto. Najbrži je rast u korištenju bankarskih usluga, prema tom istraživanju, zabilježila Rumunjska, gdje sada 16 posto stanovnika iznad 15 godina starosti otplaćuje barem jedan kredit, za razliku od 3 posto korisnika kredita prije četiri godine.