Međunarodni monetarni fond se u svojoj najnovijoj ocjeni napretka Hrvatske "obrušio" na restriktivne mjere Hrvatske narodne banke te preporučio njihovo ukidanje. U priopćenju koje je objavljeno na internetskim stranicama HNB-a navodi se da "iako direktori izvršnog odbora MMF-a razumiju i razloge središnje banke za provođenje kreditnih i drugih administrativnih mjera, smatraju da bi, s obzirom na njihove popratne učinke, bilo poželjno te mjere postupno ukinuti".
MMF ipak priznaje da bi to trebalo učiniti obazrivo te uz potporu strože fiskalne politike, da bi se smanjili preveliki pritisci potražnje te uz temeljit nadzor banaka. Budući da su upravo restriktivne mjere HNB-a usmjerene protiv neravnoteža na koje MMF i sam upozorava, jer sprječavaju snažno inozaduživanje banaka te ograničavaju kreditiranje i potrošnju, a time i deficit i inflaciju, preporuka da ih se ukine za domaću je javnost pomalo začuđujuća, ali ne i iznenađujuća.
MMF je, naime, bio protiv restrikcija i kada ih je HNB prije nekoliko godina tek počeo uvoditi. No, naša središnja banka tadašnje negodovanje MMF-a nije poslušala, već je nastavila raditi prema vlastitoj savjesti, a takvo postupanje guvernera Željka Rohatinskog pokazalo se više nego ispravno.
Rohatinski jučer nije bio dostupan za komentar, no na nedavnom savjetovanju u Opatiji poručio je da HNB nema realnu alternativu i da će zato nastaviti s vođenjem dosadašnjeg tipa monetarne politike dokle god to bude potrebno i moguće, a to znači do ulaska u EU. Štoviše, mjere koje su uvedene pomogle su i u formiranju rezervi koje "čuvaju" Hrvatsku od eventualnog kreditnog sloma i financijske krize.