Vijesti:
Oglas:
Početna > Vijesti > Tjedni pregled > Tjedni pregled (od 19. do 25. svibnja 2008. godine) > Banke sigurni dobitnici IPO-a
Banke sigurni dobitnici IPO-a
21.5.2008 | Autor/Izvor: Poslovni dnevnik/PressCut
Da banka ne može biti u gubitku, ako neki njezin menadžer ne prokocka milijarde, poznata je stvar u svakoj tržišnoj ekonomiji već stoljećima. No u tranziciji hrvatskog gospodarstva, i društva generalno, banke su imale nekoliko faza - od opće nelikvidnosti do državne sanacije novcem građana, privatizacije i prodaje zapadnim multinacionalkama do sadašnjih bankovnih dobiti koje se mjere milijardama kuna. Bruto dobit banaka koje posluju u Hrvatskoj u 2007. godini bila je 5,14 milijardi kuna, dok im je aktiva porasla na 345 milijardi ili za 13,3 posto.
Dobit bankarskog sektora je u protekloj godini porasla za oko 900 milijuna kuna ili 21 posto u odnosu na godinu prije. Najveću dobit prije oporezivanja ostvarila je Zagrebačka banka u iznosu od 1,39 milijardi kuna, druga je Privredna sa 1,15 milijardi, na trećem mjestu Erste čija je dobit 753,8 milijuna kuna, zatim Raiffeisen koja bilježi 483,7 milijuna te peta SG Splitska banka sa 367,5 milijuna kuna. Da je bankarstvo profitabilna djelatnost, posebno u Hrvata, govori i činjenica da od 33 banke koje posluju u zemlji samo njih tri su lani ostvarile gubitak od kojih Veneto 3,3 milijuna kuna, Primorska banka 487 tisuća kuna.
Nesrazmjer je vidljiv i iz drugih svemirskih sustava. Iako banke najviše profitiraju na tranzicijskoj, više ili manje razumljivoj potražnji za svim i svačim, protekla godina im je bila dodatno jaka zbog mnogobrojnih privatizacija i javnih ponuda. IPO tvrtki kao što su Ina, Optima, Veterina i majka svih hrvatskih IPO-ova s 305.000 sudionika, ona Hrvatskog telekoma, doveo je do nezapamćene pomame za kreditima.
Uvjete su, naravno, diktirale banke, a kako većina građana, osim očekivanja bogaćenja preko noći pothranjivanog od strane medija i vlasti, nije ništa znala ni o dionicama ni o založnim kreditima na dionice, banke su mogle postaviti uvjete kakve im se god prohtjelo.
Naknade, načini obračunavanja kamata, dobrovoljna mogućnost uzimanja drugih bankinih derivata - samo su neki od načina na koji su banke ostvarile ekstra profite. I dok je idućih mjeseci došlo do poremećaja na burzi koji su doveli do ekstremnih padova cijene dionica i razočaranja mnogih novopečenih dioničara u burzu, dioničarstvo, Vladu, a i tržišnu ekonomiju općenito, banke su zaradile.
Razlika u dobiti od 900 milijuna kuna zorno pokazuje da se na dionicama može zaraditi i bez dioničarstva. Ove godine nije bilo većih privatizacija i IPO-a te je prvom ovogodišnjem kvartalu bruto dobit Zabe samo 462 milijuna, PBZ-a samo 256 milijuna, a RBA-a minornih 134 milijuna kuna.
Tjedni pregled | Arhiva tjednih pregleda
U Tjednom medijskom izvješću (izvor: PressCut) od 19. do 25. svibnja 2008. godine možete pročitati:
Dobit bankarskog sektora je u protekloj godini porasla za oko 900 milijuna kuna ili 21 posto u odnosu na godinu prije. Najveću dobit prije oporezivanja ostvarila je Zagrebačka banka u iznosu od 1,39 milijardi kuna, druga je Privredna sa 1,15 milijardi, na trećem mjestu Erste čija je dobit 753,8 milijuna kuna, zatim Raiffeisen koja bilježi 483,7 milijuna te peta SG Splitska banka sa 367,5 milijuna kuna. Da je bankarstvo profitabilna djelatnost, posebno u Hrvata, govori i činjenica da od 33 banke koje posluju u zemlji samo njih tri su lani ostvarile gubitak od kojih Veneto 3,3 milijuna kuna, Primorska banka 487 tisuća kuna.
Nesrazmjer je vidljiv i iz drugih svemirskih sustava. Iako banke najviše profitiraju na tranzicijskoj, više ili manje razumljivoj potražnji za svim i svačim, protekla godina im je bila dodatno jaka zbog mnogobrojnih privatizacija i javnih ponuda. IPO tvrtki kao što su Ina, Optima, Veterina i majka svih hrvatskih IPO-ova s 305.000 sudionika, ona Hrvatskog telekoma, doveo je do nezapamćene pomame za kreditima.
Uvjete su, naravno, diktirale banke, a kako većina građana, osim očekivanja bogaćenja preko noći pothranjivanog od strane medija i vlasti, nije ništa znala ni o dionicama ni o založnim kreditima na dionice, banke su mogle postaviti uvjete kakve im se god prohtjelo.
Naknade, načini obračunavanja kamata, dobrovoljna mogućnost uzimanja drugih bankinih derivata - samo su neki od načina na koji su banke ostvarile ekstra profite. I dok je idućih mjeseci došlo do poremećaja na burzi koji su doveli do ekstremnih padova cijene dionica i razočaranja mnogih novopečenih dioničara u burzu, dioničarstvo, Vladu, a i tržišnu ekonomiju općenito, banke su zaradile.
Razlika u dobiti od 900 milijuna kuna zorno pokazuje da se na dionicama može zaraditi i bez dioničarstva. Ove godine nije bilo većih privatizacija i IPO-a te je prvom ovogodišnjem kvartalu bruto dobit Zabe samo 462 milijuna, PBZ-a samo 256 milijuna, a RBA-a minornih 134 milijuna kuna.
Tjedni pregled | Arhiva tjednih pregleda
U Tjednom medijskom izvješću (izvor: PressCut) od 19. do 25. svibnja 2008. godine možete pročitati:
POLITICSinfo
FINANCEinfo
| BUSINESS-ECONOMYinfo
|
Marketing |
Komentari i pitanja | Arhiva vijesti | Linkovi | | Impressum
O nama | Uvjeti korištenja stranica | Kontakt | TV Broadcast | TEDx | FameLab® | e-učenje | Mapa weba
Ukupno 663.929 poslovnih informacija
Copyright by:
Autor/Izvor: 
