Ulaskom u sami kraj trenutnog razdoblja održavanja obvezne pričuve očekivano je zabilježeno smirivanje napetosti na tržištu kako su
banke već dostigle zadovoljavajući stupanj likvidnosti. Posljedično su tijekom ovoga tjedna zabilježeni pritisci na pad kamatnih stopa na novčanom tržištu. Tako su prekonoćni prinosi zabilježili pad ispod razine od sredine tjedna. Prema HNB-ovim indikatorima prosječni višak u sustavu zadržao se iznad razine od milijardu kuna.
Uobičajen, za kraj razdoblja obvezne pričuve, je i manji interes banaka na obratnoj repo
aukciji središnje
banke. Tako su na ovotjednoj
aukciji banke iskazale interes u visini od oko 540 milijuna kuna. HNB je ponovno iskazao spremnost prihvatiti sve pristigle ponude po i dalje nepromijenjenoj graničnoj repo stopi od 4,80%. Međutim, na tjednoj razini, likvidnost sustava putem promatrane operacije na otvorenom tržištu smanjena je za više od 1,1 milijardu kuna. Nakon tri tjedna održana je i aukcija trezorskih zapisa te ne iznenađuje nešto veći interes investitora od planiranog.
Također, zabilježen je i rast prinosa na šestomjesečne zapise s 5% na 5,20%. Na tjednoj razini država je povećala zaduženost putem trezorskih zapisa za oko 126 milijuna kuna, što se negativno odrazilo i na razinu likvidnosti. Također, i veća potražnja za gotovim novcem u optjecaju na samom početku središnje turističke sezone imala je nepovoljni utjecaj na razinu likvidnosti. Početkom novog razdoblja održavanja obvezne pričuve sredinom idućeg tjedna, uz zadržavanje intenzivne potražnje za gotovim novcem van banaka, mogli bi zabilježiti pritiske na povećanje kamatnih stopa na novčanom tržištu.
Od druge polovice prošloga tjedna bili su vidljivi pritisci na jačanje domaće valute, koji su rezultirali trgovanjem ispod razine od 7,24 kuna za euro. Povećana ponuda stranih valuta od strane
bankovnog sustava te povećani priljev turističkih prihoda iz inozemstva imali su najznačajniji utjecaj na blagi pad tržišnog tečaja EUR/HRK.
Međutim, navedene
aprecijacijske pritiske uspješno je neutralizirala snažnija potražnja za stranim valutama od strane korporativnog sektora, što je posljedica izrazito nepovoljnih kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom tijekom drugog tromjesečja. Također, i zadovoljavajuća razina likvidnosti pridonijela je ublažavanju pritisaka na jačanje kune. U narednom razdoblju očekujemo i dalje dominaciju blagih
aprecijacijskih pritisaka na kunu. Uz uobičajene čimbenike sezonskog karaktera, utjecaj bi mogao imati i početak novog razdoblja održavanja obvezne pričuve odnosno rast potražnje za slobodnim sredstvima.