Izdano je rekordnih 13.818 građevnih dozvola, 8,4 posto više nego u 2004., s predviđenom vrijednošću radova većom od 24,5 milijardi kuna, što je 12,3 posto više. Lanjski rezultati pokazuju blagi pad udjela niskogradnje u korist visokogradnje. U 2004. udio vrijednosti u niskogradnji bio je 68,5 posto, a lani 64,3 posto. U visokogradnji je pak sa 31,5 posto narastao na 35,7 posto.
Rast visokogradnje neće dovesti do bitnih novih preslaganja na tržištu kakva su se dogodila 90ih kad su sa scene nestale mnoge od petstotinjak velikih tvrtki koje su zapošljavale 180.000 ljudi. Prve su propale upravo one u visokogradnji, osjetljivije na tržišna kretanja od niskograditelja, tješnje vezanih uz državne investicije i infrastrukturu.
Opstali su samo najžilaviji. Hidroelektra niskogradnja, kojoj se smiješio stečaj, lani je bila medu deset najvećih građevnih tvrtki. Viadukt je ostao kvalitetan i vodeći, a u sam vrh uspeo se i Konstruktor inženjering koji se, sudeći prema angažmanu u dva zagrebačka projekta Rebru i trgovačko-poslovnom centru u Novom Zagrebu okreće i visokogradnji.
Od nekadašnjih velikana u visokogradnji na sceni ih je još nekoliko. Tehnika, u većinskom vlasništvu malih dioničara, danas je neosporan hrvatski lider visokogradnje. Pala je sa 5000 na 1400 zaposlenih, ali konkurira za izvedbu najzahtjevnijih projekata na domaćem i stranom tržištu, povećava prihod i lani je za 130 milijuna premašila planiranih milijardu eura.
Tempo, u većinskom vlasništvu države, već treću godinu životari s gubicima i traži mu se kupac, a o prodaji se razgovara i s Tehnikom. Industrogradnja, nekadašnji jugoslavenski div sa 11.000 zaposlenih, grca u problemima, a zbog ne baš jasne vlasničke strukture teško je procjenjivati hoće li se dogoditi restrukturiranje ili cijepanje tvrtke i rasprodaja imovine. U graditeljstvu je danas jedva 80.000 zaposlenih, ali je u registru više od 8000 tvrtki.
Tjedni pregled | Arhiva tjednih pregleda U Tjednom medijskom izvješću (izvor:
PressCut) od 19. do 25. lipnja 2006. godine možete pročitati: