Četiri hrvatske stambene štedionice (odnedavna je prodadila i peta HPB stambena štedionica) dosad su zaključile oko 790.000 ugovora o stambenoj štednji. Prva dva mjesta dijele Prva i Raiffeisen stambena štedionica s po otprilike 271 tisuću sklopljenih ugovora.
Slijede ih Wustenrot stambena štedionica koja ima 154 tisuće, dok je PBZ stambena štedionica sklopila tek 94 tisuće ugovora. Premda je riječ o velikom broju novopotpisanih ugovora, odnosno u relativno kratkom roku djelovanja štedionica (i) o značajnu ukupnom uspjehu ugovaranja štednje, većina štedionica ipak nije u potpunosti zadovoljna ostvarenim. Dodatno ih brine da je u posljednjih godinu dana došlo do stagniranja pa i pada ugovaranja.
Dok je u prethodnim godinama više-manje u svim štedionicama bio, naime, evidentan godišnji rast ugovaranja od 20, 30 pa i više posto, u proteklih godinu dana došlo je do 5 do 10postotnog pada novog ugovaranja. Iako nerado govore o razlozima stagnacije, pa i pada novog ugovaranja, u našim su stambenim štedionicama uvjereni kako je više "krivaca" za takvo stanje. Jedan je od njih, ali ne i najvažniji smanjenje, od sredine prošle godine, državnih poticaja sa 25 na 15 posto. Štediše su to rezanje protumačili kao još jedno "nesigurno ili manje sigurno" ulaganje.