Vijesti:
Oglas:
Početna > Vijesti > Tjedni pregled > Tjedni pregled (od 24. do 30. studenog 2008. godine) > Neka banke smanje apetite
HAC, HC i ARZ ostavili dug od 38 milijardi kuna 'Cilj Baze investicijskih projekata stvaranje je novih kontakata' Petrokemiji i AD Plastiku najviše pala prodaja među članicama indeksa CROBEX10 Lidl preskočio Mercator, pet od deset vodećih trgovaca u gubitku Stižu dodatni troškovi svim isplatiteljima plaća, mirovina, honorara, dividendi... Već mjesecima čekamo dozvole da bismo otvorili sto novih radnih mjesta
Neka banke smanje apetite
30.11.2008 | Autor/Izvor: Slobodna Dalmacija/PressCut
Nije to pitanje nikakve humanosti, nego poslovnog rezona, odgovorio nam je Mladen Vedriš, profesor ekonomske politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu, na pitanje trebaju li se banke u Hrvatskoj u idućoj godini manje usmjeriti isključivo na povećavanje profita, a više na omogućavanje solventnim tvrtkama da prežive krizu likvidnosti.
Sličnu preporuku u prošlom broju je svjetskom bankarskom sektoru uputio i britanski The Economist, tvrdeći kako bi banke trebale smanjiti apetit prema dividendama, da bi pomogle gospodarstvu koje je u nevolji baš zbog krize svjetskoga financijskobankarskog sektora.
Podsjetimo, premijer Ivo Sanader je već nekoliko putapozivao banke da vode odgovornu kamatnu politiku, dok je Željko Rohatinski, guverner HNB-a, prilikom prošlotjednog oslobađanja 8,5 milijardi rezervi HNB-a za povećanje likvidnosti u zemlji, posredno pozvao banke da dio tog novca upotrijebe za kreditiranje domaćeg poduzetništva.
Radi se o tome da je bankama bolje da do kraja ove i u idućoj godini omoguće dostupnost kredita po razumnoj cijeni domaćim tvrtkama koje imaju dobru tržišnu poziciju. Nitko bankama ne preporučuje da kreditira gubitaše, nesolventne tvrtke, već samo da u aktualnoj krizi nelikvidnosti daju svoj doprinos opstanku zdravog dijela gospodarstva, rekao nam je tim povodom Mladen Vedriš, dodavši kako bi to bilo logično poslovno ponašanje bankara.
Postoje koeficijenti koji pokazuju u kojoj mjeri uslužni sektori, poput bankarskog, ovise o realnom gospodarskom sektoru, jer bez realnog sektora uslužni sektor nema kupaca, kazao nam je Vedriš. Sukladno tome bankama bi bilo pametnije da ne djeluju kratkoročno na održavanju sadašnje visoke razine profitabilnosti, jer će dugoročno izgubiti.
Naime, ne samo da će imati sve manju potražnju od poduzeća ili da se od propalih poduzeća neće uspjeti naplatiti, nego će se to produljiti i činjenicom da će otpušteni radnici iz tih tvrtki biti u nemogućnosti vraćati stare i podizati nove kredite. Osim toga, ni inflacija više neće biti razlog za podizanje kamata, kao ni referentne stope Europske središnje banke, koja će eventualno samo moći smanjivati kamatne stope u strahu od deflacije.
Tjedni pregled | Arhiva tjednih pregleda
U Tjednom medijskom izvješću (izvor: PressCut) od 24. do 30. studenog 2008. godine možete pročitati:
Sličnu preporuku u prošlom broju je svjetskom bankarskom sektoru uputio i britanski The Economist, tvrdeći kako bi banke trebale smanjiti apetit prema dividendama, da bi pomogle gospodarstvu koje je u nevolji baš zbog krize svjetskoga financijskobankarskog sektora.
Podsjetimo, premijer Ivo Sanader je već nekoliko putapozivao banke da vode odgovornu kamatnu politiku, dok je Željko Rohatinski, guverner HNB-a, prilikom prošlotjednog oslobađanja 8,5 milijardi rezervi HNB-a za povećanje likvidnosti u zemlji, posredno pozvao banke da dio tog novca upotrijebe za kreditiranje domaćeg poduzetništva.
Radi se o tome da je bankama bolje da do kraja ove i u idućoj godini omoguće dostupnost kredita po razumnoj cijeni domaćim tvrtkama koje imaju dobru tržišnu poziciju. Nitko bankama ne preporučuje da kreditira gubitaše, nesolventne tvrtke, već samo da u aktualnoj krizi nelikvidnosti daju svoj doprinos opstanku zdravog dijela gospodarstva, rekao nam je tim povodom Mladen Vedriš, dodavši kako bi to bilo logično poslovno ponašanje bankara.
Postoje koeficijenti koji pokazuju u kojoj mjeri uslužni sektori, poput bankarskog, ovise o realnom gospodarskom sektoru, jer bez realnog sektora uslužni sektor nema kupaca, kazao nam je Vedriš. Sukladno tome bankama bi bilo pametnije da ne djeluju kratkoročno na održavanju sadašnje visoke razine profitabilnosti, jer će dugoročno izgubiti.
Naime, ne samo da će imati sve manju potražnju od poduzeća ili da se od propalih poduzeća neće uspjeti naplatiti, nego će se to produljiti i činjenicom da će otpušteni radnici iz tih tvrtki biti u nemogućnosti vraćati stare i podizati nove kredite. Osim toga, ni inflacija više neće biti razlog za podizanje kamata, kao ni referentne stope Europske središnje banke, koja će eventualno samo moći smanjivati kamatne stope u strahu od deflacije.
Tjedni pregled | Arhiva tjednih pregleda
U Tjednom medijskom izvješću (izvor: PressCut) od 24. do 30. studenog 2008. godine možete pročitati:
POLITICSinfo
FINANCEinfo
| BUSINESS-ECONOMYinfo
|
Marketing |
Komentari i pitanja | Arhiva vijesti | Linkovi | | Impressum
O nama | Uvjeti korištenja stranica | Kontakt | TV Broadcast | TEDx | FameLab® | e-učenje | Mapa weba
Ukupno 663.679 poslovnih informacija
Copyright by:
Autor/Izvor: 
