Država će se namiriti i uspjeti refinancirati dugove, učinit će to zaduživanjem na domaćem tržištu. No, hoće li ostati novca da svoje dugove refinancira i korporativni sektor?
U samo mjesec dana država će od domaćih banaka posuditi milijardu eura. Dvije i pol milijarde kuna uzela je preko neuobičajenih trezorskih zapisa, a sada je u potrazi za još 5, 6 milijardi kuna. I za to obilato koristi pomoć centralne banke. Što će ostati poduzećima?
Stanje se čini kritično, no ipak sam optimist, tvrdi Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca. On se kladi na prihvaćanje predloženog proračuna koji jamči nulti deficit. Tada će HNB u svoje projekcije uvrstiti i dodatnu likvidnost.
Najvažnije je da kod kuće postoji potencijal za refinanciranje dugova korporativnog sektora, jer vani će biti teško i skupo zaduživati se. Vanjsko zaduživanje usto je i opasno jer postaje poluga za preuzimanja i to neprijateljska, smatra Kuštrak te dodaje kako je jasno da će pasti investicijski ciklus, iako o tome ovisi razvoj i rast BDP-a.
Sve tvrtke vape za tehnološkom obnovom, potrebe su velike, no bojim se da neće biti dovoljno kapitala, kaže Kuštrak. Potražnja poduzeća za kreditima mogla bi zabilježiti snažniji rast zbog ograničavanja pristupa inozemnim izvorima financiranja, nemogućnosti financiranja na tržištu kapitala (IPO, izdavanje vrijednosnih papira) te povećane nelikvidnosti u gospodarstvu.
Tako ne isključujemo ni potrebu za daljnjim oslobađanjem rezervi likvidnosti smanjenjem restrikcija HNB-a. Međutim, dio svojih potreba domaća poduzeća pribavit će i povećanom potražnjom za uslugama domaćih leasing i factoring tvrtki, smatra Zdeslav Šantić, analitičar RBA.