Je li iskorištenost pretpristupnih fondova EU doista katastrofalna, svega pet posto, kako je ovih dana izjavio predsjednik Stjepan Mesić?
Kad je u pitanju fond IPA (Instrument pretpristupne pomoći 2007.-2013. koji zamjenjuje dosadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD), iz kojega je Hrvatskoj u 2007. bilo namijenjeno čak 141 milijuna eura, ali je iskorišteno svega 4,25 milijuna, predsjednikove su tvrdnje posve točne, slaže se većina analitičara.
Takva dinamika korištenja nepovratnog novca EU doista ne ukazuje na dobar trend, što znači da bi - nastavi li ovakvim tempom - Hrvatska u konačnici uspjela iskoristiti najviše 20 posto predviđenog iznosa, što je jako loše, tvrdi Mojca Dušica Zajc iz slovenske konzultantske tvrtke RR&CO Knowledge Centre, koja zajedno s agencijom Apriori komunikacije u Hrvatskoj vodi Školu praktične primjene projekata za nepovratna sredstva u EU.
Ipak, ta bi se dinamika, smatra ona, mogla i ubrzati, kako to obično biva kako se primiče krajnji rok za sredstva iz pretpristupnih fondova, ali samo ako se uspostave prave strukture na obje razine - i kod državne administracije i kod onih koji se natječu za novac EU.
Zbog teškoća s podjelom i nadzorom nepovratnih sredstava iz EU fondova, Hrvatska je, naime, već više puta upozoravana i od EK, tvrdi Zajc, te bi joj bolja priprema projekata i te kako trebala biti u interesu, tim više zna li se da će joj nakon ulaska u EU na raspolaganju biti pet do šest puta više novca iz strukturnih fondova.
Sredstva koja Hrvatska može svake godine povući iz pretpristupnih fondova od 2001. naglo rastu, sa 60 na 150 milijuna eura, pa bi tako do 2010. Hrvatska iz IPA-e mogla povući ukupno 590 milijuna eura, gotovo dvostruko više od Makedonije i BiH, a oko 120 milijuna manje od Srbije.