Vijesti:
Oglas:
Početna > Vijesti > Tjedni pregled > Tjedni pregled (od 01. do 07. lipnja 2009. godine) > Kamate bi mogle porasti još za jedan posto
HAC, HC i ARZ ostavili dug od 38 milijardi kuna 'Cilj Baze investicijskih projekata stvaranje je novih kontakata' Petrokemiji i AD Plastiku najviše pala prodaja među članicama indeksa CROBEX10 Lidl preskočio Mercator, pet od deset vodećih trgovaca u gubitku Stižu dodatni troškovi svim isplatiteljima plaća, mirovina, honorara, dividendi... Već mjesecima čekamo dozvole da bismo otvorili sto novih radnih mjesta
Kamate bi mogle porasti još za jedan posto
2.6.2009 | Autor/Izvor: Poslovni dnevnik/PressCut
Kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj se za razliku od eurozone ne mogu snižavati, a realno bi trebale iznositi između 7,9% i 10,6%, pokazuje analiza HUB-a.
Pritisak na rast kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj postoji, ali ako dođe do njihova rasta, on neće biti dramatičan jer su kamate do sada već porasle 15-ak posto. Dodatni porast mogao bi se kretati oko jednoga postotnog boda, ovisno o vrsti kredita, rekao je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka. Najnovija analiza HUB-a pokazuje da se većina kamata u Hrvatskoj kreće kao u eurozoni iako je premija rizika za Hrvatsku tijekom krize bitno povećana. I ta je analiza ponovila već rečeno: na kamate utječu tečaj kune, premija rizika i fiskalna politika.
HNB brani tečaj kune i on se sigurno neće bitnije mijenjati, a rizik zemlje zbog krize raste, faktor koji može utjecati na snižavanje kamatnih stopa je fiskalna politika. Stoga je nužna fiskalna konsolidacija, odnosno smanjivanje javne potrošnje, zatim provođenje strukturnih reformi posebno u vrijeme krize koje je dobro za bolne reforme nužne da se iz krize izađe sa zdravim temeljima. Potrebno je što prije ući u EU i monetarnu uniju, kaže Bohaček.
Uspoređujući kamate na stambene kredite u Hrvatskoj i eurozoni, Bohaček je priznao da su u eurozoni one niže kao posljedica smanjenja referentnih stopa ECB-a (jedino su u Sloveniji više). Istaknuo je pak da u Hrvatskoj snižavanje nije moguće zbog rastuće premije rizika i visokoga regulatornog troška. Da se krediti financiraju iz depozita, kamatna stopa trebala bi biti 7,9 posto, a da se financiraju iz inozaduživanja, 10,6 posto, no sada su na razini od 6,2 posto, rekao je.
Iako bi kamate trebale biti više, banke ih izbjegavaju podignuti iz konkurentskih razloga, a razliku između realne i stvarne cijene kredita nadoknađuju prelijevanjem prihoda od ostalih bankovnih proizvoda, istaknuo je Bohaček.
Zbog rasta kamatnih stopa kamatni prihodi domaćih banaka u prva tri mjeseca porasli su za 15-ak posto, no kamatni trošak veći je za više od 30 posto pa prvi put imamo negativni neto kamatni prihod, upozorili su u HUB-u.
Tjedni pregled | Arhiva tjednih pregleda
U Tjednom medijskom izvješću (izvor: PressCut) od 01. do 07. lipnja 2009. godine možete pročitati:
Pritisak na rast kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj postoji, ali ako dođe do njihova rasta, on neće biti dramatičan jer su kamate do sada već porasle 15-ak posto. Dodatni porast mogao bi se kretati oko jednoga postotnog boda, ovisno o vrsti kredita, rekao je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka. Najnovija analiza HUB-a pokazuje da se većina kamata u Hrvatskoj kreće kao u eurozoni iako je premija rizika za Hrvatsku tijekom krize bitno povećana. I ta je analiza ponovila već rečeno: na kamate utječu tečaj kune, premija rizika i fiskalna politika.
HNB brani tečaj kune i on se sigurno neće bitnije mijenjati, a rizik zemlje zbog krize raste, faktor koji može utjecati na snižavanje kamatnih stopa je fiskalna politika. Stoga je nužna fiskalna konsolidacija, odnosno smanjivanje javne potrošnje, zatim provođenje strukturnih reformi posebno u vrijeme krize koje je dobro za bolne reforme nužne da se iz krize izađe sa zdravim temeljima. Potrebno je što prije ući u EU i monetarnu uniju, kaže Bohaček.
Uspoređujući kamate na stambene kredite u Hrvatskoj i eurozoni, Bohaček je priznao da su u eurozoni one niže kao posljedica smanjenja referentnih stopa ECB-a (jedino su u Sloveniji više). Istaknuo je pak da u Hrvatskoj snižavanje nije moguće zbog rastuće premije rizika i visokoga regulatornog troška. Da se krediti financiraju iz depozita, kamatna stopa trebala bi biti 7,9 posto, a da se financiraju iz inozaduživanja, 10,6 posto, no sada su na razini od 6,2 posto, rekao je.
Iako bi kamate trebale biti više, banke ih izbjegavaju podignuti iz konkurentskih razloga, a razliku između realne i stvarne cijene kredita nadoknađuju prelijevanjem prihoda od ostalih bankovnih proizvoda, istaknuo je Bohaček.
Zbog rasta kamatnih stopa kamatni prihodi domaćih banaka u prva tri mjeseca porasli su za 15-ak posto, no kamatni trošak veći je za više od 30 posto pa prvi put imamo negativni neto kamatni prihod, upozorili su u HUB-u.
Tjedni pregled | Arhiva tjednih pregleda
U Tjednom medijskom izvješću (izvor: PressCut) od 01. do 07. lipnja 2009. godine možete pročitati:
POLITICSinfo
FINANCEinfo
| BUSINESS-ECONOMYinfo
|
Marketing |
Komentari i pitanja | Arhiva vijesti | Linkovi | | Impressum
O nama | Uvjeti korištenja stranica | Kontakt | TV Broadcast | TEDx | FameLab® | e-učenje | Mapa weba
Ukupno 663.678 poslovnih informacija
Copyright by:
Autor/Izvor: 
