Vijesti:
Oglas:
Početna > Vijesti > Tjedni pregled > Tjedni pregled (od 01. do 07. lipnja 2009. godine) > Ujesen bi moglo biti više kredita za poduzetnike
IGH predao zahtjev za predstečajnu nagodbu, očekuje pozitivan ishod U pet godina 68 kompanija je otišlo sa ZSE Đuro Đaković i MORH potpisali ugovor vrijedan 112 milijuna kuna Tržište osiguranja u prva četiri mjeseca 2013. godine Tvrtka iz Saudijske Arabije mora preuzeti Končar - sklopna postrojenja Od velikih samo Konzum, Plodine, Metro, Billa i Tommy 2012. završili u plusu
Ujesen bi moglo biti više kredita za poduzetnike
5.6.2009 | Autor/Izvor: Lider /PressCut
Nikada poduzetništvo nije bilo u takvoj financijskoj stisci kao ove krizne, recesijske godine. Kapital koji su banke sačuvale u velikoj mjeri jede država, jer se za sve obveze neće uspjeti zadužiti na inozemnom tržištu. Ono što ostane rezervirat će se za stalne klijente, uglavnom velike tvrtke (one koje se neće uspjeti snaći preko granice). Na manjak kredita za male i srednje poduzetnike mjesecima upozoravaju analitičari, a još glasnije i sami poduzetnici jer upravo oni guraju BDP zemlje.
Glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević misli da za njih ipak dolaze bolji dani. Naime, nakon izdavanja državnih obveznica na inozemnom tržištu smanjit će se pritisak na domaće banke u kojima bi se u ljetnim mjesecima moglo osloboditi dovoljno novca da se zadovolje apetiti privatnog sektora.
Pritom će se izmijeniti struktura traženih kredita - smanjit će se potražnja za investicijskim kreditima i projektnim financiranjem, a povećat će se potražnja za financiranjem obrtnog kapitala. Dio će se poduzeća do kraja godine suočiti sa slabijom potražnjom i prodajom svojih proizvoda, zbog čega će se dodatno smanjiti pritisci na banke, misli Starčević.
U Erste&Steiermarkische banci kažu da je većina malih poduzetnika suočena s problemom izrade poslovnog plana, zbog čega ih banke često nisu spremne financirati, jer nemaju dovoljno kvalitetnih informacija. S obzirom na razinu poslovanja i nemogućnost potvrde projekcija poslovanja, mali su poduzetnici često kategorizirani kao neprofitabilni i rizičniji klijenti.
Banka im je zato ponudila Priručnik za izradu poslovnog plana koji klijentima služi kao izvor informacija i analitički alat koji im omogućuje realnije i preciznije procjene, ali i olakšava snalaženje u brojkama, informacijama, nudi analizu opasnosti i potencijala tržišta na kojemu klijent posluje. Trenutačno se najviše traže kratkroročni krediti za premošćivanje nelikvidnosti.
U Zagrebačkoj banci priznaju da su uvjeti za poduzetnike-početnike pooštreni te da su u plasiranju kredita oprezniji i konzervativniji nego prijašnjih godina. No tvrde da će, uz pojačanu kontrolu rizičnosti plasmana, osigurati financijsku potporu klijentima koji posluju stabilno i sposobni su svoje poslovanje prilagoditi recesijskim uvjetima, i to kroz kredite za likvidnost i investicije koje jamče novo zapošljavanje, ekonomičnost i produktivnost postojećeg poslovanja.
I u Zabi se najviše traže krediti za premošćivanje usporene naplate svojih potraživanja. Kažu da je poduzetnicima poseban problem smanjena potražnja, posredno i manji prihodi, zbog kojih su prisiljeni rezati troškove kako bi očuvali profitabilnost poslovanja, kažu u banci. Tada je najčešći problem u prezentiranju informacija, odnosno nejasnom prikazivanju planova akcija u slučaju daljnjeg pada prihoda, što je banci za procjenu budućeg poslovanja i sposobnosti vraćanja kredita prijeko potrebno, poručuju.
U Raiffeisen banci kažu da su im prioritet poduzeća usmjerena izvozu. Banka, tvrde, neće linearno smanjivati dostupnost kredita za sve vrste financiranja niti svim klijentima. No vodit će računa o većoj kontroli isplativosti, posebno onih čija kreditna sposobnost ne jamči dugoročno uspješno poslovanje. Zato su danas kriteriji djelomično oštriji. Pri procjeni zahtjeva za kreditom imat će se na umu elastičnost poslovanja klijenta u uvjetima slabije potražnje za njegovim proizvodima i uslugama.
Visina plasmana i kamatna stopa dijelom se dogovaraju individualno s klijentom, pri čemu kamate ovise o kretanju tržišnih kamata i kreditnoj sposobnosti klijenta. No unatoč strožim uvjetima dodjele kredita i recesijskom okruženju poduzetnici mogu iskoristiti i neke pogodnosti iz poduzetničkih kompleta, primjerice zatražiti kredit s fleksibilnim rokom otplate, dopušteno prekoračenje prema transakcijskom računu ili zatražiti do 125 tisuća eura kredita iz EU/EBRD linije (za kupnju poslovnog prostora, uređenje ureda, skladišta, kupnju opreme ili vozila).
Kristijan Starčević, voditelj Malog i srednjeg poduzetništva u Hypo banci, kaže da su kriteriji odobravanja kredita ostali jednaki, no zbog rastuće nelikvidnosti zajmotražitelji danas imaju lošiji bonitet nego prije, kad su plasmani poskupjeli. Najvažniji je kriterij cash-flow, koji mora biti adekvatan i dovoljan, a sukladno procjeni rizika banka uzima i neko čvrsto osiguranje, kaže Starčević.
I u Hypu se najčešće traže kratkoročni krediti za obrtna sredstva, dakle, za održavanje tekuće likvidnosti, potom prekoračenja prema poslovnom računu te revolving krediti, eskonti mjenica i faktoring dok se dogoročni krediti za investicije usporavaju. Starčević kaže da su najčešće pogreške poduzetnika pogrešno i netransparentno navedeni podaci i nedovoljno kvalitetno pripremljena dokumentacija (loše strukturiran zahtjev, neadekvatan plan). S takvim je podacima onda teže izraditi procjenu rizika i obradu samog zahtjeva, kažu u toj banci.
U HPB-u potvrđuju da je to najveći problem, jer banka bez cjelokupne tražene dokumentacije neće moći procijeniti može li klijent uredno servisirati svoje obveze. Iako se tehnički uvjeti nisu pogoršavali, od klijenta se traži točan plan otplate kredita, plan prihoda i rashoda iz kojeg je vidljivo da klijent i uz kredit može nastaviti s redovitim poslovanjem. Planovi otplate moraju biti realni i popraćeni potrebnom dokumentacijom.
Ova je godina donijela novi pogled na tržište s obzirom na pojačani kreditni rizik, nelikvidnost u sektoru, pad BDP-a, proizvodnje i drugih pokazatelja, kažu u Podravskoj banci. Kreditna je politika zato nužno konzervativnija uz kvalitetniju procjenu rizika i usporavanje kreditiranja. No za male i srednje poduzetnike u ponudi su posebni programi prilagođeni novim potrebama, od kratkoročnih kredita za financiranje obrtnih sredstava i likvidnosti (koji se najviše traže), sezonskih kredita za poljoprivrednike, okvirnih kredita prema poslovnom računu do dugoročnih ulaganja u razvoj poduzeća i obrta.
Između redova se lako može iščitati oprez bankara. Ni dosad prema poduzetnicima nisu bili široke ruke, no s recesijom će (koja se ogleda upravo u nedostatku kapitala) kredita za male poduzetnike sigurno biti manje. Posebno zato što rijetki imaju solidnu kreditnu povijest, još manje ih zna izraditi detaljne planove prihoda i rashoda, pada prodaje ili otplate kredita.
Upravo će takvi najčešće dobivati odbijenice svojih privatnih bankara, osim ako poduzetnici ne plate nekom specijaliziranom uredu da sve te dokumente izrade umjesto njih. U vremenu kad se svaka kuna okrene nekoliko puta to je malo vjerojatno.
Tjedni pregled | Arhiva tjednih pregleda
U Tjednom medijskom izvješću (izvor: PressCut) od 01. do 07. lipnja 2009. godine možete pročitati:
Glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević misli da za njih ipak dolaze bolji dani. Naime, nakon izdavanja državnih obveznica na inozemnom tržištu smanjit će se pritisak na domaće banke u kojima bi se u ljetnim mjesecima moglo osloboditi dovoljno novca da se zadovolje apetiti privatnog sektora.
Pritom će se izmijeniti struktura traženih kredita - smanjit će se potražnja za investicijskim kreditima i projektnim financiranjem, a povećat će se potražnja za financiranjem obrtnog kapitala. Dio će se poduzeća do kraja godine suočiti sa slabijom potražnjom i prodajom svojih proizvoda, zbog čega će se dodatno smanjiti pritisci na banke, misli Starčević.
U Erste&Steiermarkische banci kažu da je većina malih poduzetnika suočena s problemom izrade poslovnog plana, zbog čega ih banke često nisu spremne financirati, jer nemaju dovoljno kvalitetnih informacija. S obzirom na razinu poslovanja i nemogućnost potvrde projekcija poslovanja, mali su poduzetnici često kategorizirani kao neprofitabilni i rizičniji klijenti.
Banka im je zato ponudila Priručnik za izradu poslovnog plana koji klijentima služi kao izvor informacija i analitički alat koji im omogućuje realnije i preciznije procjene, ali i olakšava snalaženje u brojkama, informacijama, nudi analizu opasnosti i potencijala tržišta na kojemu klijent posluje. Trenutačno se najviše traže kratkroročni krediti za premošćivanje nelikvidnosti.
U Zagrebačkoj banci priznaju da su uvjeti za poduzetnike-početnike pooštreni te da su u plasiranju kredita oprezniji i konzervativniji nego prijašnjih godina. No tvrde da će, uz pojačanu kontrolu rizičnosti plasmana, osigurati financijsku potporu klijentima koji posluju stabilno i sposobni su svoje poslovanje prilagoditi recesijskim uvjetima, i to kroz kredite za likvidnost i investicije koje jamče novo zapošljavanje, ekonomičnost i produktivnost postojećeg poslovanja.
I u Zabi se najviše traže krediti za premošćivanje usporene naplate svojih potraživanja. Kažu da je poduzetnicima poseban problem smanjena potražnja, posredno i manji prihodi, zbog kojih su prisiljeni rezati troškove kako bi očuvali profitabilnost poslovanja, kažu u banci. Tada je najčešći problem u prezentiranju informacija, odnosno nejasnom prikazivanju planova akcija u slučaju daljnjeg pada prihoda, što je banci za procjenu budućeg poslovanja i sposobnosti vraćanja kredita prijeko potrebno, poručuju.
U Raiffeisen banci kažu da su im prioritet poduzeća usmjerena izvozu. Banka, tvrde, neće linearno smanjivati dostupnost kredita za sve vrste financiranja niti svim klijentima. No vodit će računa o većoj kontroli isplativosti, posebno onih čija kreditna sposobnost ne jamči dugoročno uspješno poslovanje. Zato su danas kriteriji djelomično oštriji. Pri procjeni zahtjeva za kreditom imat će se na umu elastičnost poslovanja klijenta u uvjetima slabije potražnje za njegovim proizvodima i uslugama.
Visina plasmana i kamatna stopa dijelom se dogovaraju individualno s klijentom, pri čemu kamate ovise o kretanju tržišnih kamata i kreditnoj sposobnosti klijenta. No unatoč strožim uvjetima dodjele kredita i recesijskom okruženju poduzetnici mogu iskoristiti i neke pogodnosti iz poduzetničkih kompleta, primjerice zatražiti kredit s fleksibilnim rokom otplate, dopušteno prekoračenje prema transakcijskom računu ili zatražiti do 125 tisuća eura kredita iz EU/EBRD linije (za kupnju poslovnog prostora, uređenje ureda, skladišta, kupnju opreme ili vozila).
Kristijan Starčević, voditelj Malog i srednjeg poduzetništva u Hypo banci, kaže da su kriteriji odobravanja kredita ostali jednaki, no zbog rastuće nelikvidnosti zajmotražitelji danas imaju lošiji bonitet nego prije, kad su plasmani poskupjeli. Najvažniji je kriterij cash-flow, koji mora biti adekvatan i dovoljan, a sukladno procjeni rizika banka uzima i neko čvrsto osiguranje, kaže Starčević.
I u Hypu se najčešće traže kratkoročni krediti za obrtna sredstva, dakle, za održavanje tekuće likvidnosti, potom prekoračenja prema poslovnom računu te revolving krediti, eskonti mjenica i faktoring dok se dogoročni krediti za investicije usporavaju. Starčević kaže da su najčešće pogreške poduzetnika pogrešno i netransparentno navedeni podaci i nedovoljno kvalitetno pripremljena dokumentacija (loše strukturiran zahtjev, neadekvatan plan). S takvim je podacima onda teže izraditi procjenu rizika i obradu samog zahtjeva, kažu u toj banci.
U HPB-u potvrđuju da je to najveći problem, jer banka bez cjelokupne tražene dokumentacije neće moći procijeniti može li klijent uredno servisirati svoje obveze. Iako se tehnički uvjeti nisu pogoršavali, od klijenta se traži točan plan otplate kredita, plan prihoda i rashoda iz kojeg je vidljivo da klijent i uz kredit može nastaviti s redovitim poslovanjem. Planovi otplate moraju biti realni i popraćeni potrebnom dokumentacijom.
Ova je godina donijela novi pogled na tržište s obzirom na pojačani kreditni rizik, nelikvidnost u sektoru, pad BDP-a, proizvodnje i drugih pokazatelja, kažu u Podravskoj banci. Kreditna je politika zato nužno konzervativnija uz kvalitetniju procjenu rizika i usporavanje kreditiranja. No za male i srednje poduzetnike u ponudi su posebni programi prilagođeni novim potrebama, od kratkoročnih kredita za financiranje obrtnih sredstava i likvidnosti (koji se najviše traže), sezonskih kredita za poljoprivrednike, okvirnih kredita prema poslovnom računu do dugoročnih ulaganja u razvoj poduzeća i obrta.
Između redova se lako može iščitati oprez bankara. Ni dosad prema poduzetnicima nisu bili široke ruke, no s recesijom će (koja se ogleda upravo u nedostatku kapitala) kredita za male poduzetnike sigurno biti manje. Posebno zato što rijetki imaju solidnu kreditnu povijest, još manje ih zna izraditi detaljne planove prihoda i rashoda, pada prodaje ili otplate kredita.
Upravo će takvi najčešće dobivati odbijenice svojih privatnih bankara, osim ako poduzetnici ne plate nekom specijaliziranom uredu da sve te dokumente izrade umjesto njih. U vremenu kad se svaka kuna okrene nekoliko puta to je malo vjerojatno.
Tjedni pregled | Arhiva tjednih pregleda
U Tjednom medijskom izvješću (izvor: PressCut) od 01. do 07. lipnja 2009. godine možete pročitati:
POLITICSinfo
FINANCEinfo
| BUSINESS-ECONOMYinfo
|
Marketing |
Komentari i pitanja | Arhiva vijesti | Linkovi | | Impressum
O nama | Uvjeti korištenja stranica | Kontakt | TV Broadcast | TEDx | FameLab® | e-učenje | Mapa weba
Ukupno 662.481 poslovna informacija
Copyright by:
Autor/Izvor: 
