Vijesti:
Oglas:
Krediti poduzećima u sedam mjeseci porasli 5 mlrd kuna RBA: Držati dionice Ericcson NT-a, ciljana cijena smanjena na 1.483,6 kuna Ulagači nezadovoljni poreznim sustavom Ako dođe MMF, svima će se iz proračuna rezati jednako Promet dionicama ljetos 60 posto niži HG Spot nakon revizije utrostručio lanjski gubitak
Poštanska banka zbog loših kredita izgubila 400 milijuna
26.11.2009 10:05:00 | Izvor: Novi list, Powered by PressCut
| Limun.hr leksikon : |
|---|
| Banka |
| Limun.hr leksikon : |
|---|
| Banka |
Tako je i u Hrvatskoj poštanskoj banci, koja je u vlasništvu države i uz kojoj je u rujnu na intervenciju Hrvatske narodne banke (HNB) smijenjena uprava baš zbog gubitaka na kreditima koje će teško biti naplatiti. No, gubitak se u HPB-u nije zaustavio na početnih 28 milijuna kuna, niti 86 milijuna, neće se zaustaviti ni na više od 200 milijuna kuna koliko se činilo krajem listopada nego će, doznajemo iz same banke ali i od ljudi bliskih nadzornom odboru HPB-a, biti najmanje 400 milijuna kuna.
Nakon kontrole HNB-a, i to samo za poslovanje u prva tri mjeseca ove godine, bilo je jasno da će gubici u banci biti veće od onih koje je prikazivala bivša uprava. Zato je Vlada na intervenciju HNB-a u kolovozu smijenila upravu na čelu s Josipom Protegom. Za prvog čovjeka banke postavljen je Čedo Maletić koji dolazi iz Imex banke, a prethodno je radio u HNB-ovoj Direkciji za nadzor banaka.
Nova uprava i nadzorni odbor izišli su već u rujnu s procjenom da će gubici zbog loših plasmana biti veći od sto milijuna kuna, kasnije je taj iznos više nego udvostručen, no nastavak analize kredita koje je banka odobravala, tvrde naši izvori, pokazuje da će gubitak zbog loših plasmana biti najmanje 400 milijuna kuna. Državna će banka po tom pitanju, kako se procjenjuje, imati udio loših, nenaplativih kredita dvostruko veći od velikih privatnih banka, poput Zagrebačke ili Privredne banke.
U sličnoj situaciji, ali s puno većim gubicima banka je bila i 2000. godine kad je otkriveno da se više od milijardu kuna kredita, danih samo tvrtkama iz Globus Grupe Miroslava Kutle, neće moći naplatiti. Iako u banci ne žele previše govoriti o tome kojim su klijentima najviše izloženi, uz napomenu da će učiniti sve da naplate svaku kunu koju je moguće naplatiti, ali, čini se, da je državna banka u probleme zapala dobrim dijelom zbog privatnih poduzeća koja nigdje drugdje nisu mogla dobiti kredit.
Tako je između ostaloga 2007. godine kredit od 27 milijuna kuna dobio i SMS Srđana Mladinića, tvrtka je iste godine po kredit išla i u Podravku jer ga više nije mogla dobiti ni u jednoj komercijalnoj banci. Transakcije između Podravke i SMS-a u kojem je odavno zaustavljena proizvodnja trenutno istražuje i Državno odvjetništvo.
Proizvodnja je početkom mjeseca stala i u još jednom privatnom poduzeću kojem je HPB davao kredite i to KIO Orahovici. Ta je tvrtka u HPB-u, kako nam je potvrđeno, dobila kredit od 150 milijuna kuna za modernizaciju, a obzirom da ni sama ne može na vrijeme naplatiti svoje poslove i da je obustavila proizvodnju malo je vjerojatno da će se HPB tako skoro naplatiti.
Uz to u kreditiranju te kompanije s više od sto milijuna kuna sudjelovali su još neki državni fondovi. Uz to je HPB sudjelovao i u kreditnom aranžmanu kojim se pokušava spasiti Adriatica.net i najmanje je, neslužbeno doznajemo, osiguran među svim bankama koje su kreditirale tu tvrtku. Kredit je odobren i Badelu 1862, poduzeću kojem je također prijetila blokada zbog poreznog duga. No, HPB nije na gubitku samo zbog kredita poduzećima nego je jedna trećina tog gubitka stvorena i kreditiranjem fizičkih osoba.
U banci nitko ne želi spekulirati o tome koliko je kredita odobreno zbog političkih pritisaka da se određene tvrtke spase, a koliko zato što su ljudi u banci bez puno razmišljanja odobravali kredite, jer im nad glavom ne stoji privatni vlasnik. Poštanska banka izložena je i kad je u pitanju brodogradnja gdje je dala 870 milijuna kuna kredita, ali kako su oni osigurani državnim jamstvom tu je izgledna naplata cijelog kredita, ali uz odgodu, što je puno bolje od slučajeva gdje su krediti osigurani zemljištem ili imovinom poduzeća koja vrijedi nekoliko puta manje od iznosa kredita. Ipak, nova uprava vjeruje da banka može izaći iz sadašnje situacije.
Optimizam temelje na činjenici da su samo u studenom za 150 milijuna kuna uspjeli povećati štednju građana, doduše uz dosta visoke kamate. Nadaju se i da će do kraja godine uspjeti povećati kapital banke u dogovoru s nekoliko državnih kompanija koje dobro stoje. Takav aranžman za domaće kompanije, uvjeravaju u HPB-u, ne bi smio biti rizičan jer se već u proljeće očekuje da će Europska banka za obnovu i razvoj dokapitalizirati HPB s najmanje 500 milijuna kuna.
EBRD bi tako trebao postati vlasnikom 25-postotnog udjela u HPB-u o čemu je, između ostaloga, prije tjedan dana vjerojatno razgovarala i premijerka Jadranka Kosor s Thomasom Mirowom, predsjednikom EBRD-a. Ulazak u EBRDa u HPB značit će i stabilnost te banke, mogućnost povećanja usluga, pa ulaganja domaćih kompanija u povećanje kapitala banke mogu tim kompanija donijeti samo dobit, vjeruju u HPB-u.
Vezane vijesti:
|
RBA analitičari:
| Ostale vijesti:
|
Marketing |
Komentari i pitanja | Arhiva vijesti | Linkovi | | Impressum
O nama | Uvjeti korištenja stranica | Kontakt | TV Broadcast | TEDx | Mapa weba
Ukupno 419.624 poslovnih informacija
Copyright by:
Izvor/autor: 
