Monetarne projekcije HNB-a za 2006. godinu bit će ostvarene jedino pod uvjetom zaustavljanja inozemnog zaduživanja i održanja planiranog proračunskog deficita. Projekcije se rade kao i svake godine za jedan kvartal unaprijed detaljno, a okvirno za cijelu godinu i ta činjenica nema ništa s mojim mogućim odlaskom. Sve što sam imao i želio reći o svojoj kandidaturi, do sada sam već rekao naglasio je guverner središnje banke Željko Rohatinski na jučerašnjem posljednjem ovogodišnjem susretu s novinarima.
HNB očekuje pozitivno djelovanje svojih mjera koje bi rast plasmana banaka trebale svesti na oko 20%. Inozemni bi dug trebao ostati na razini od 82 do 83% BDP-a, bez daljnjeg povećavanja. Očekuje se i da Vlada ostvari planirani deficit od 3,3%. Inflacija bi s ovogodišnjih 3,7% iduće godine trebala biti smanjena na ispod 3%. HNB planira gospodarski rast od 4% i stabilan tečaj kune na razini od oko 7,40 kuna za euro.
Osnovni elementi monetarne politike ugrađeni su i u aneks sporazuma s MMF-om, a u prvoj će polovici godine biti i izvršni kriteriji aranžmana. Pod uvjetom da riješi svoj dug prema hrvatskim štedišama, belgijska KBC banka, većinski vlasnik Nove ljubljanske banke, sada ima jedinstvenu šansu za ulazak na naše tržište. Ako se to sada ne napravi, NLB neće ući na hrvatsko tržište sve do ulaska zemlje u EU. HNB u svom stavu neće popustiti ni pod kakvim pritiscima i ucjenama naglasio je Rohatinski. Prema njegovim riječima, nakon završetka spora u Strasbourgu, za koji se očekuje da će biti u korist hrvatskih štediša, pozicija slovenske strane bit će još teža. Hrvatska sigurno neće dati licencu banci koja je bila prisiljena sudskim putem vratiti svoje neupitne obveze. Stoga je, naglasio je, dobrovoljni povrat štednje najviše u interesu NLB-a i KBC-a.
Tjedni pregled | Arhiva tjednih pregleda U Tjednom medijskom izvješću (izvor:
PressCut) od 19. do 25. prosinca 2005. godine možete pročitati: