Posljednji tjedan svibnja na novčanom tržištu očekivano nije donio ništa novo. Likvidnost je i dalje vrlo visoka, kamatne stope ZIBOR-a najkraćih dospijeća nalaze se ispod razine od 1%, dok su se jednogodišnje stabilizirale oko 4 posto. I indikatori likvidnosti HNB-a potvrđuju navedenu situaciju budući da je nastavljena uobičajena praksa deponiranja viška novčanih sredstava kod HNB-a u obliku prekonoćnih depozita. Još uvijek se uglavnom ne trguje kunskim pozajmicama najkraćih dospijeća, pri čemu je uobičajeno da i dio potražnje ostane nepodmiren obzirom na iskorištene limita tržišnih sudionika te niske kamatne stope po kojima kreditori nisu spremni plasirati svoje novčane viškove.
I ovaj, treći tjedan za redom Ministarstvo je preskočilo
aukciju trezorskih zapisa, ali je očekivano u tjednu pred nama kada dospijeva 996 milijuna kuna obveza po izdanim kratkoročnim vrijednosnicama najavljena nova aukcija. U ponudi je 500 milijuna kuna kunskih trezorskih zapisa te 50 milijuna kuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Obzirom na visoku likvidnost tržišta, očekujemo solidan interes investitora, a prinosi bi mogli ostati stabilni uz moguću tendenciju prema više obzirom na visoke potrebe države za refinanciranje uz istovremenu činjenicu da država barem zasada ne namjerava izlaziti na inozemna tržišta. Navedeno je i očekivano i razumljivo s obzirom na povećanu averziju prema riziku te općenito sentiment na tržištima državnog duga.
Na deviznom tržištu trgovanje se odvijalo na nešto višim razinama no prethodnih tjedana oko 7,27 kuna za euro, ali bez značajnijih oscilacija čemu je pridonio je i relativno niski volumen transakcija. Na tjednoj razini ne očekujemo značajnije promjene, uz mogućnost lagane korekcije tečaja. Trgovanje bi se trebalo odvijati u rasponu 7,25 i 7,27 kuna za euro. U narednih mjesec dana priljevi i povećana ponuda deviza mogli bi stvarati pritiske na pad tečaja, koji bi ipak kraj drugog tromjesečja mogao dočekati na razini od oko 7,265 kuna za euro.