Ekonomske analize:
Oglas:
Početna > Ekonomske analize > Domaće tržište novca > Deficit tekućih transakcija platne bilance 4,4 posto BDP-a
Krediti poduzećima u sedam mjeseci porasli 5 mlrd kuna RBA: Držati dionice Ericcson NT-a, ciljana cijena smanjena na 1.483,6 kuna Ulagači nezadovoljni poreznim sustavom Ako dođe MMF, svima će se iz proračuna rezati jednako Promet dionicama ljetos 60 posto niži HG Spot nakon revizije utrostručio lanjski gubitak
Deficit tekućih transakcija platne bilance 4,4 posto BDP-a
2.7.2010 | Izvor/autor RBA analitičari
Prema preliminarnim podacima HNB-a, deficit računa tekućih transakcija na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosio je 1,4 milijarde eura. Manjak na tekućem računu tako je manji u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, i to 23,9 posto. Udio deficita tekućeg računa platne bilance u BDP-u na kraju prvog tromjesečja iznosi 4,4%, dok je na kraju istog tromjesečja lani iznosio 7,8 posto. Isto tako, navedeni deficit najmanji je od 2004. godine. Već uobičajeno negativan doprinos kretanjima bilance tekućih transakcija došao je s računa roba.
Međutim, deficit na računu roba (-1,3 milijarde eura) u odnosu na prvo tromjesečje 2009. godine smanjen je za 25,6 posto. Na smanjenje deficita na računu roba upućivali su podaci o kretanju robnog izvoza i robnog uvoza koji su pokazivali pad robnog uvoza uz istovremeni rast robnog izvoza odražavajući tako kretanja u realnom gospodarstvu i znatno manju osobnu potrošnju no prethodnih godina.
S druge strane, zbog početka oporavka na razvijenim tržištima, povećala se inozemna potražnja, što je utjecalo na rast robnog izvoza. Istovremeno, suficit na računu usluga, odnosno razlika između prihoda i rashoda od usluga, iznosio je 123,8 milijuna eura, što predstavlja smanjenje suficita od 8,2% na godišnjoj razini. Najveći dio prihoda na ovom računu čine prihodi od putovanja (turizma) koji su iznosili 324,7 milijuna eura. Tako je potrošnja inozemnih gostiju zabilježila rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine od gotovo 8%, što ne iznenađuje s obzirom da je u prvom tromjesečju prošle godine zbog vrhunca financijske krize potrošački pesimizam kod inozemnih gostiju bio na visokoj razini. Manjak na računu dohotka iznosio je 492,6 milijuna eura odnosno bio je 8,4% veći nego prethodne godine, dok je suficit na računu tekućih transfera porastao 22,2 posto.
Na računu kapitalnih i financijskih transakcija na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja je ostvaren neto priljev od 640,7 milijuna eura, što je čak 72,3% manji priljev nego u prvom tromjesečju prošle godine. Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku iznosila su 434,2 milijuna eura, što je neznatno manje nego u istom razdoblju prošle godine (0,7% manje).
S obzirom da tijekom ove godine ne bi trebalo doći do jačeg oporavka domaće potražnje, u nastavku godine očekujemo da će se nastaviti snažniji rast izvoza od uvoza, što će imati pozitivan utjecaj na tekući račun bilance plaćanja. Uz to u 2010. očekujemo rast prihoda od turizma, pa bi se uz blage jednoznamenkaste stope rasta prihod od turizma vratio na razine iz 2007. Priljev po osnovi izravnih stranih ulaganja, koja predstavljaju najpovoljniji način financiranja deficita platne bilance, snažniji oporavak će doživjeti s ulaskom Hrvatske u EU kada bi suzdržanost stranih investitora mogla popustiti.
Međutim, deficit na računu roba (-1,3 milijarde eura) u odnosu na prvo tromjesečje 2009. godine smanjen je za 25,6 posto. Na smanjenje deficita na računu roba upućivali su podaci o kretanju robnog izvoza i robnog uvoza koji su pokazivali pad robnog uvoza uz istovremeni rast robnog izvoza odražavajući tako kretanja u realnom gospodarstvu i znatno manju osobnu potrošnju no prethodnih godina.
S druge strane, zbog početka oporavka na razvijenim tržištima, povećala se inozemna potražnja, što je utjecalo na rast robnog izvoza. Istovremeno, suficit na računu usluga, odnosno razlika između prihoda i rashoda od usluga, iznosio je 123,8 milijuna eura, što predstavlja smanjenje suficita od 8,2% na godišnjoj razini. Najveći dio prihoda na ovom računu čine prihodi od putovanja (turizma) koji su iznosili 324,7 milijuna eura. Tako je potrošnja inozemnih gostiju zabilježila rast u odnosu na isto razdoblje prethodne godine od gotovo 8%, što ne iznenađuje s obzirom da je u prvom tromjesečju prošle godine zbog vrhunca financijske krize potrošački pesimizam kod inozemnih gostiju bio na visokoj razini. Manjak na računu dohotka iznosio je 492,6 milijuna eura odnosno bio je 8,4% veći nego prethodne godine, dok je suficit na računu tekućih transfera porastao 22,2 posto.
Na računu kapitalnih i financijskih transakcija na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja je ostvaren neto priljev od 640,7 milijuna eura, što je čak 72,3% manji priljev nego u prvom tromjesečju prošle godine. Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku iznosila su 434,2 milijuna eura, što je neznatno manje nego u istom razdoblju prošle godine (0,7% manje).
S obzirom da tijekom ove godine ne bi trebalo doći do jačeg oporavka domaće potražnje, u nastavku godine očekujemo da će se nastaviti snažniji rast izvoza od uvoza, što će imati pozitivan utjecaj na tekući račun bilance plaćanja. Uz to u 2010. očekujemo rast prihoda od turizma, pa bi se uz blage jednoznamenkaste stope rasta prihod od turizma vratio na razine iz 2007. Priljev po osnovi izravnih stranih ulaganja, koja predstavljaju najpovoljniji način financiranja deficita platne bilance, snažniji oporavak će doživjeti s ulaskom Hrvatske u EU kada bi suzdržanost stranih investitora mogla popustiti.
Vezane vijesti:
|
RBA analitičari:
| Ostale vijesti:
|
Marketing |
Komentari i pitanja | Arhiva vijesti | Linkovi | | Impressum
O nama | Uvjeti korištenja stranica | Kontakt | TV Broadcast | TEDx | Mapa weba
Ukupno 419.624 poslovnih informacija
Copyright by:
Izvor/autor: 
