Ekonomske analize:
Oglas:
HAC, HC i ARZ ostavili dug od 38 milijardi kuna 'Cilj Baze investicijskih projekata stvaranje je novih kontakata' Petrokemiji i AD Plastiku najviše pala prodaja među članicama indeksa CROBEX10 Lidl preskočio Mercator, pet od deset vodećih trgovaca u gubitku Stižu dodatni troškovi svim isplatiteljima plaća, mirovina, honorara, dividendi... Već mjesecima čekamo dozvole da bismo otvorili sto novih radnih mjesta
Stabilizacija cijena sirove nafte
22.3.2012 | Autor/Izvor RBA analitičari
Cijene sirove nafte na svjetskim su tržištima nastavile rasti u ožujku, no tijekom posljednjih deset dana cijene su se stabilizirale na razini oko 125 dolara po barelu za naftu tipa Brent i oko 106 dolara po barelu za naftu tipa WTI. S jedne strane, potražnja za sirovom naftom ne podržava ovako visoke cijene; prema očekivanjima Međunarodne agencija za energiju (IEA) ukupna svjetska potražnja za naftom mogla bi porasti za svega 0,9% u odnosu na 2012. godinu.
Međutim, visoke su cijene podržane geopolitičkim kretanjima i napetostima u odnosima Irana s jedne te SAD-a, Izraela i Europe s druge strane, što potiče strah od smanjenja ponude sirove nafte. Uz to, proizvodnja je već smanjena u Jemenu, Siriji i Južnom Sudanu, no ta smanjenja nadoknađuje pojačana proizvodnja u Saudijskoj Arabiji i Libiji. Nadalje, ne treba zanemariti dobru likvidnost i u SAD-u (ekspanzivna monetarna politika) i u Europi (LTRO operacije), što je potaknulo potražnju za ulaganjima koja nose više prinose (poput sirovina), kao ni solidne ekonomske pokazatelje iz SAD-a te ipak nešto bolje izglede za eurozonu.
Ne dođe li do eskalacije sukoba na Bliskom istoku, u ovoj godini cijene nafte ne bi trebale dalje rasti, već bi mogle doživjeti blagu korekciju. No, u slučaju vojne akcije protiv Irana ili blokade Hormuškog tjesnaca (čime bi bio otežan transport oko 20% svjetske proizvodnje sirove nafte), cijene bi mogle nastaviti rasti, što bi nepovoljno utjecalo na globalni gospodarski oporavak. Ipak, takav scenarij manje je vjerojatan. Kretanje cijena nafte na svjetskim tržištima trebalo bi se odraziti i na domaće cijene, no slaba domaća potražnja i nedostatak gospodarskog oporavka upućuju na blagu stopu inflacije u ovoj godini (oko 2,5% prosječno).
Međutim, visoke su cijene podržane geopolitičkim kretanjima i napetostima u odnosima Irana s jedne te SAD-a, Izraela i Europe s druge strane, što potiče strah od smanjenja ponude sirove nafte. Uz to, proizvodnja je već smanjena u Jemenu, Siriji i Južnom Sudanu, no ta smanjenja nadoknađuje pojačana proizvodnja u Saudijskoj Arabiji i Libiji. Nadalje, ne treba zanemariti dobru likvidnost i u SAD-u (ekspanzivna monetarna politika) i u Europi (LTRO operacije), što je potaknulo potražnju za ulaganjima koja nose više prinose (poput sirovina), kao ni solidne ekonomske pokazatelje iz SAD-a te ipak nešto bolje izglede za eurozonu.
Ne dođe li do eskalacije sukoba na Bliskom istoku, u ovoj godini cijene nafte ne bi trebale dalje rasti, već bi mogle doživjeti blagu korekciju. No, u slučaju vojne akcije protiv Irana ili blokade Hormuškog tjesnaca (čime bi bio otežan transport oko 20% svjetske proizvodnje sirove nafte), cijene bi mogle nastaviti rasti, što bi nepovoljno utjecalo na globalni gospodarski oporavak. Ipak, takav scenarij manje je vjerojatan. Kretanje cijena nafte na svjetskim tržištima trebalo bi se odraziti i na domaće cijene, no slaba domaća potražnja i nedostatak gospodarskog oporavka upućuju na blagu stopu inflacije u ovoj godini (oko 2,5% prosječno).
RBA analitičari:
| Ostale vijesti:
|
Marketing |
Komentari i pitanja | Arhiva vijesti | Linkovi | | Impressum
O nama | Uvjeti korištenja stranica | Kontakt | TV Broadcast | TEDx | FameLab® | e-učenje | Mapa weba
Ukupno 663.639 poslovnih informacija
Copyright by:
Autor/Izvor: 
