• pošalji prijatelju
• ispiši

I dalje najviše izvozimo u BiH    Još dvije Gredeljeve lokomotive otišle za Maroko    'Hrvatska traži partnera za eksploataciju Jadrana'    Dionički promet na ZSE u četiri godini potonuo 82 posto    Reprogam poreznog duga zanima tek rijetke?    Državi zaradili 731,38 mil. kuna, a lani bili 288 milijuna u minusu     

Zgroženi smo činjenicom da bageri “ravnaju“ renesansni vrt ljetnikovca Gundulić u Gružu, i to bez ikakve dozvole i nadzora konzervatorske službe. Stoga obavještavamo građane i stručnu javnost kako bi se spriječila daljnja devastacija i obustavili ti radovi. Prostor vrta treba zaštititi i zapečatiti ga do izrade dokumentacije za sanaciju i obnovu tog jedinstvenog spomenika vrtne arhitekture. To se ističe u apelu Društva arhitekata Dubrovnika čija je predsjednica Marija Kojaković upozorila javnost na devastaciju dijela Gundulićeva ljetnikovca koji se nalazi tik do glavne gradske tržnice u Gružu.

Dubrovački arhitekti predlažu da obnovljeni vrt bude namijenjen edukativnom prostoru za učenike Osnovne škole Ivana Gundulića kao i posjetitelje kako bi mogli doživjeti duh renesansnog boravka u kultiviranom vrtnom prostoru. Uz zgroženost članova DAD-a i Dubrovčana koji drže do očuvanja i zaštite spomeničke baštine valja podsjetiti kako je upravo ta strukovna udruga podržana brojnim istaknutim povjesničarima umjetnosti (akademik Tonko Maroević, prof. dr. Nada Grujić, prof. dr. Bruno Šišić...) početkom lanjskog srpnja upozorila na teško razumljivu nakanu aktualne gradske vlasti na čelu s Androm Vlahušićem da se u spomenutom vrtu, nadomak tržnice u Gružu, izgradi parkiralište?!

Akademik Maroević je tada, podsjećamo, apelirao na odgovorne i svekoliku dubrovačku javnost da se “ne dopusti devastacija koja bi nasljednike baštine izjednačila s vandalima“. Parkiralište u Gundulićevu ljetnikovcu zaista je sramota, poručila je dr. Nada Grujić, koja je najveći dio svoje karijere posvetila upravo kulturi dubrovačkog ladanja.

Jedan od najcjenjenijih domaćih stručnjaka za krajobraznu arhitekturu dr. Bruno Šišić se, medu ostalim, tada zapitao - tko u dubrovačkoj sredini smije poduzimati bilo što u pravcu unakaživanja i obezvređivanja visokorangiranog segmenta dubrovačke i hrvatske kulturno-povijesne baštine. Izgledalo je tada da je gradska uprava predvođena Vlahušićem odustala od te ideje. No jučerašnje upozorenje DAD-a i fotografije snimljene u vrtu Gundulićeva ljetnikovca, zdanja iz 16. stoljeća, nažalost, govore drugačije.