• pošalji prijatelju
• ispiši

IRB predstavlja infrastrukturne projekte vrijedne preko 100 milijuna eura    Linić potpisao ugovor o zajmu u iznosu od 20 milijuna eura    Javna poduzeća u prvom kvartalu ostvarila dobit od 753 milijuna kuna    Cijena električne energije porast će iz dva razloga    Stopa nezaposlenosti u travnju pala na 20,9%    Hrvatska IT tvrtka osvojila Microsoftovu globalnu nagradu    

Premda se neki investitori poput Gorana Štroka hvale da samo što nisu zabili prvu lopatu na riječkom Waterfrontu, projekt prenamjene lučkih područja Delte i Porto Baroša još je daleko od realizacije. Prije samog odabira investitora koji će izmijeniti vizuru Rijeke potrebna je vrlo zahtjevna i skupa priprema, doznajemo od upućenih u projekt i povijest ideje koja je stara više od pedeset godina.

Sugovornici Poslovnoga dnevnika, doduše, tvrde kako prenamjena riječkoga lučkog područja, iako zahtjevna, nikad nije bila izvjesnija. Konačno su se usuglasili svi ključni igrači, država, Grad Rijeka i Lučka uprava Rijeka, a o osnovnim pitanjima zasad se složila čak i struka. Dogovoreno je tako da će prvi korak biti raspisivanje anketnoga urbanističko-arhitektonskog natječaja na kojem će se prikupiti ideje za detaljnije definiranje područja, njegove namjene i sadržaj. Odabrana rješenja ugradit će se u riječki Generalni urbanistički plan (GUP), koji je u fazi izmjene te poslužiti kao podloga za Detaljni plan uređenja (DPU), a tek potom za izradu natječaja za odabir investitora, doznajemo od Snježane Papeš, rukovoditeljice marketinga Lučke uprave Rijeka i voditeljice projekta Port City Interface, jedne od komponenti projekta prenamjene područja Delte.

Međutim, napominje Papeš, da bi se uopće raspisao natječaj za odabir koncesionara, treba riješiti nekoliko zahtjevnih pitanja koja već godinama priječe realizaciju projekta riječkog Waterfronta, od zakonskih rješenja do skupih zahvata kao što je premještanje pročistača otpadnih voda, danas smještenog na području pod ingerencijom Lučke uprave Rijeka, na Delti. Pročistač smješten na Delti, uz samo more, odnosno na površini koju bi obuhvatio projekt, zauzima dva hektara, i kad bi ostao na istoj lokaciji, osim što bi se prema standardima koje propisuje EU trebao još i proširiti, oduzeo bi prostor drugim sadržajima, objašnjava Papeš.

Premještanje pročistača stajat će oko 50 milijuna kuna. S obzirom na to da se priprema dokumentacije za dobivanje sredstava iz fondova EU, iz kojih bi se financiralo tehnološko unapređenje pročistača, Grad Rijeka što prije treba donijeti odluku o tome hoće li pročistač ostati na postojećem mjestu ili se seli na drugu, GUP-om već predviđenu lokaciju. To pitanje treba biti riješeno najkasnije dok se ne počne razvijati područje na kojem se nalazi pročistač, što je moguće jer je zamišljeno da se područje Delte i Porto Baroša razvija u fazama.

Drugo važno pitanje koje treba riješiti prije potrage za ulagačima jest budućnost raspolaganja pomorskim dobrom, što podrazumijeva donošenje novoga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Koji model natječaja? U planu je, naime, gradnja stanova na području koje danas spada u pomorsko dobro, a aktualni Zakon ne dopušta nikakav oblik vlasništva na pomorskom dobru.loš jedno otvoreno pitanje jest hoće li se ići na model da se koncesija dodjeljuje jednom ulagaču ili će se ići na odvojene natječaje za nekoliko koncesionara. Kako je potpora Svjetske banke za navedeni projekt odobrena još 2003. godine, već su prikupljene brojne studije nužne za raspisivanje natječaja, što je ohrabrujuće za buduće ulagače.

Za projekt Porto Baroš i Delta interes je već iskazalo nekoliko desetaka vrlo ozbiljnih globalnih ulagača. Goran Štrok samo je jedan od ulagača koji će, prema vlastitim najavama, predati svoju ponudu na međunarodnom natječaju. Protiv ziheraškoga GUP-a. Zbog toga, ali i činjenice da tek treba provesti arhitektonsko-urbanistički natječaj, istupi Gorana Štroka u javnosti neozbiljni su i pokazuju da je Štrok loše informiran. Istrčava s netočnim podacima i brka osnovne pojmove kako bi se prikazao spasiteljem Rijeke koji ima viziju, kaže naš sugovornik, arhitekt upućen u urbanistički razvoj Rijeke.

Komentirajući Štrokovu viziju nebodera od 25 katova, naš izvor doduše potvrđuje da bi se takav objekt dobro uklopio u Rijeku. Štoviše, natječaj bi mogao rezultirati rješenjem koje predviđa gradnju i više takvih nebodera, kažu arhitekti s kojima smo razgovarali. Rješenja na urbanističko-arhitektonskom natječaju mogla bi nas ugodno iznenaditi, očekujemo hrabra rješenja koja će Rijeku staviti u 21. stoljeće, a ne vratiti u prošlost. Ako taj natječaj podrži hrabro rješenje, dobit ćemo i GUP koji nije ziheraški kao ovaj koji je sad na snazi, zaključuju naši sugovornici urbanisti. Gorana Štroka kontaktirali smo kako bismo dobili komentar i objašnjenje o eventualnim partnerima s kojima je najavio udruživanje na projektu Porto Baroš, no do zaključenja broja nismo dobili odgovor.