Nekretnine:
Republika Srpska isušuje dolinu Neretve
10.5.2012 10:36:00 | Autor/Izvor: Zdenko Jurilj/Večernji list/Presscut
Za jedne to znači život, a za druge postupno umiranje. Za jedne je to milenijska investicija, a za druge završni udarac na ono od čega su stoljećima živjeli. Na jednoj strani investitori i njihovi politički sponzori mašu fotografskim projekcijama plodnih dolina i zelenila u istočnoj Hercegovini. Na drugoj ekološke udruge i njihovi aktivisti od Dubrovnika, Malostonskog zaljeva, preko plodne doline Neretve, sve do Čapljine i Mostara... uzvraćaju kataklizmičnim scenarijima, koji će postojeće prirodne bisere - zaštitne znakove turističkih razglednica - pretvoriti u pustaru.
Težak milijardu dolara investiciji začetoj u eri jugoslavenskog socindustrijalizma kritičke osvrte pisao je veliki Mak Dizdar strahujući da će se njegova velika i moćna Modra rijeka zbog profita i industrijalizacije pretvoriti u običan prljavi potočić. U središtu višegodišnje polemike, koja tek ovih dana ulazi u eruptivnu fazu, golemi je hidroenergetski projekt vrijedan gotovo milijardu dolara pod nazivom Gornji horizonti, koji se treba dovršiti na prostoru istočne Hercegovine. Radi jačanja elektroenergetskog potencijala, ali i izvlačenja ovog dijela Republike Srpske iz sveprisutne krize, službene vlasti u Banjoj Luci odlučile su pod svaku cijenu 40-ak godina star projekt učiniti konačno stvarnim.
Za njega su zbog gradnje HE Dubrovnik 2, iako javno šute, živo zainteresirane i stare i nove vlasti u Hrvatskoj, Hrvatska elektroprivreda (HEP), ali i velike međunarodne korporacije iz Kanade i Velike Britanije, koje u svemu tome vide dobru zaradu. To potvrđuje živa korespondencija koja je proteklih godina kružila na relaciji službeni Zagreb - Banja Luka. Projektom Gornji horizonti planiraju se prevesti vode iz Nevesinjskog, Gatačkog i Dabarskog polja u korito Trebišnjice. Do pobune ekologa u Hrvatskoj i BiH, stručnjaka iz područja zaštite prirodnih hidropotencijala, vlada RS i elektroprivreda već su sagradili tunele kroz koje će prolaziti milijuni kubika vode koja inače prirodnim putem ide u slijev Neretve.
Prvi je korak napravljen, još se čeka formalna suglasnost iz Hrvatske i može početi, kako tvrde naši sugovornici, gradnja hidrosustava Trebišnjica, na kojem će u konačnici biti čak sedam hidroelektrana i šest akumulacija. Kad to postane stvarnost, vode koje teku podzemnim kraškim kanalima manjih rijeka, koje se prirodno ulijevaju u Neretvu i dalje u more, preusmjeravale bi se u slijevno područje Trebišnjice, njenih pritoka i dalje prema novosagrađenim akumulacijama.
U Ministarstvu za ekologiju Republike Srpske tvrde da Gornji horizonti nemaju štetan utjecaj na okoliš neretvanskog slijeva u slijev Trebišnjice. “Neretva bi mogla izgubiti znatan dio svoga hidropotencijala, koji bi bio poništen prodorom morske vode“, upozorava Ana Musa, predsjednica ekološkog pokreta Lijepa naša iz Ploča, koja zajedno s nekoliko ekoloških aktivista godinama pokušava alarmirati hrvatsku javnost i stanovnike doline Neretve o tome kakva im apokalipsa u budućnosti prijeti. Zbog nedostatka slatke vode iz Neretve, upozorava naša sugovornica, povećao bi se salinitet (slanost) vode do te mjere da bi praktično bio posve onemogućen uzgoj povrća i voća u dolini Neretve južno od Čapljine.
Prije nekoliko dana, dodaje, pisala je i ministrici zaštite okoliša Mireli Holy. “Ministrica je promptno odgovorila mailom, kazala je da će u slučaju Gornji horizonti tražiti poštovanje svih pravila iz konvencije ESPO“, kaže Ana Musa, koja lokalnim vlastima u dolini Neretve zamjera ravnodušnost za taj problem. Ekološki aktivisti taksativno su naveli raspon ekološke katastrofe, koju će za kraj od Cavtata do Mostara za nekoliko godina izazvati projekt. Zaslanjena voda, tvrde oni, zauzela bi i podzemne tokove rijeka Buna, Bregava i Bunica, što bi posve izmijenilo biološki život u njima. Ugroženo bi bilo i najveće europsko stanište ptica Hutovo blato s oko 240 vrsta ptica, 20-ak vrsta riba i više od 600 različitih biljaka.
Dolina Neretve, umjesto vode iz podzemnih tokova, dobivala bi slanu morsku vodu koja bi ispunila mrežu vodoopskrbnih kanala koja okružuju površine zasađene mandarinama, lubenicama, mrkvom, kupusom... Zbog nedostatka hranjivih tvari koje sa sobom nosi slatka voda iz rijeke Neretve, u Malostonskom zaljevu u opasnost bi došao uzgoj kamenica i dagnji. Gornji horizonti s gastroponude bi mogli izbrisati neretvanski brudet od ukusnih jegulja i žaba jer bi slana voda uništila postojeću floru i faunu. Kupus u žuljevitim rukama. Urednik metkovskog Vjesnika i čovjek koji je temeljito na terenu ispitao sve negativnosti koje dolini Neretve donosi gradnja hidroelektrana na slijevu Trebišnjice, Ivica Puljan, tvrdi da se rijeka kod Metkovića u ljetnim mjesecima i sada održava na biološkom minimumu. - Ako ostanemo potpuno.
Ako nam isuše Neretvu, s njom ćemo umrijeti i mi i naši potomci bez toga dijela vode, ostat ćemo i bez tog biološkog minimuma i ekološka katastrofa je zajamčena upozorava Puljan. Kaže da razumije želju vlade RS, koja u tom pasivnom kraju u istočnoj Hercegovini želi nešto napraviti jer je nezaposlenost velika, ali mu je čudno, ističe, da u igri velikih brojeva sudjeluje Hrvatska, koja radi energije svjesno žrtvuje dolinu Neretve istovremeno je namjeravajući proglasiti parkom prirode. “Već sada smo svjesni da se rijeka Neretva do Metkovića, a i uzvodno, pretvara u duboki morski kanal. Zašto vlasti RH ne proglase park prirode jer tako bi se dolina Neretve mogla zaštiti od katastrofe, pogotovo kad Hrvatska postane članica EU? Očito je da nekome nije stalo da se spriječi isu-šivanje. Ili jednostavno ne znaju što se može dogoditi“, zaključuje Puljan.
Salvu kritika na ponašanje hrvatskih vlasti, i bivših i sadašnjih, sipa i gradonačelnik Metkovića Stipe Gabrić Jambo. U svom osebujnom stilu, on tvrdi da vlast u Zagrebu svjesno radi električne energije iz hidroelektrane kod Dubrovnika žrtvuje dolinu Neretve. “Oni su se prije dogovorili da će to učiniti, a sad će, kao, nešto pregovarati, premda je posao u RS u istočnoj Hercegovini daleko otišao. Vidio sam svojim očima koji su tuneli napravljeni i kuda će ta voda teći. Nekome je i u Hrvatskoj i u BiH taj posao vrlo značajan jer je posrijedi velik novac“, tvrdi Jambo. Na vrućem zraku, uz jako strujanje vjetra koji je već isušio nedavno kišom natopljenu dolinu Neretve, zatekli smo poljoprivrednike koji, oznojenih čela, žuljevitim rukama beru kupus koji će završiti, kako kažu, na policama Konzuma.
Na spomen Gornji horizonti i isušivanje rijeke Neretve uglas sipaju kritike iako se, priznaju, baš i nisu unosili u cijelu problematiku. “Ako nam isuše Neretvu, ubit će i nas i naše potomke. Od čega će onda ovaj narod živjeti“, pita se Jadranka Puljan dok hitrim pokretima noža čisti glavice tek ubranog kupusa. U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS uvjeravaju da projekt neće donijeti štetu. Slijedi organiziranje javnih rasprava po općinama u istočnoj Hercegovini, a potom i prezentacija studije u Dubrovniku, na kojoj će biti i mjerodavni iz Hrvatske.
Težak milijardu dolara investiciji začetoj u eri jugoslavenskog socindustrijalizma kritičke osvrte pisao je veliki Mak Dizdar strahujući da će se njegova velika i moćna Modra rijeka zbog profita i industrijalizacije pretvoriti u običan prljavi potočić. U središtu višegodišnje polemike, koja tek ovih dana ulazi u eruptivnu fazu, golemi je hidroenergetski projekt vrijedan gotovo milijardu dolara pod nazivom Gornji horizonti, koji se treba dovršiti na prostoru istočne Hercegovine. Radi jačanja elektroenergetskog potencijala, ali i izvlačenja ovog dijela Republike Srpske iz sveprisutne krize, službene vlasti u Banjoj Luci odlučile su pod svaku cijenu 40-ak godina star projekt učiniti konačno stvarnim.
Za njega su zbog gradnje HE Dubrovnik 2, iako javno šute, živo zainteresirane i stare i nove vlasti u Hrvatskoj, Hrvatska elektroprivreda (HEP), ali i velike međunarodne korporacije iz Kanade i Velike Britanije, koje u svemu tome vide dobru zaradu. To potvrđuje živa korespondencija koja je proteklih godina kružila na relaciji službeni Zagreb - Banja Luka. Projektom Gornji horizonti planiraju se prevesti vode iz Nevesinjskog, Gatačkog i Dabarskog polja u korito Trebišnjice. Do pobune ekologa u Hrvatskoj i BiH, stručnjaka iz područja zaštite prirodnih hidropotencijala, vlada RS i elektroprivreda već su sagradili tunele kroz koje će prolaziti milijuni kubika vode koja inače prirodnim putem ide u slijev Neretve.
Prvi je korak napravljen, još se čeka formalna suglasnost iz Hrvatske i može početi, kako tvrde naši sugovornici, gradnja hidrosustava Trebišnjica, na kojem će u konačnici biti čak sedam hidroelektrana i šest akumulacija. Kad to postane stvarnost, vode koje teku podzemnim kraškim kanalima manjih rijeka, koje se prirodno ulijevaju u Neretvu i dalje u more, preusmjeravale bi se u slijevno područje Trebišnjice, njenih pritoka i dalje prema novosagrađenim akumulacijama.
U Ministarstvu za ekologiju Republike Srpske tvrde da Gornji horizonti nemaju štetan utjecaj na okoliš neretvanskog slijeva u slijev Trebišnjice. “Neretva bi mogla izgubiti znatan dio svoga hidropotencijala, koji bi bio poništen prodorom morske vode“, upozorava Ana Musa, predsjednica ekološkog pokreta Lijepa naša iz Ploča, koja zajedno s nekoliko ekoloških aktivista godinama pokušava alarmirati hrvatsku javnost i stanovnike doline Neretve o tome kakva im apokalipsa u budućnosti prijeti. Zbog nedostatka slatke vode iz Neretve, upozorava naša sugovornica, povećao bi se salinitet (slanost) vode do te mjere da bi praktično bio posve onemogućen uzgoj povrća i voća u dolini Neretve južno od Čapljine.
Prije nekoliko dana, dodaje, pisala je i ministrici zaštite okoliša Mireli Holy. “Ministrica je promptno odgovorila mailom, kazala je da će u slučaju Gornji horizonti tražiti poštovanje svih pravila iz konvencije ESPO“, kaže Ana Musa, koja lokalnim vlastima u dolini Neretve zamjera ravnodušnost za taj problem. Ekološki aktivisti taksativno su naveli raspon ekološke katastrofe, koju će za kraj od Cavtata do Mostara za nekoliko godina izazvati projekt. Zaslanjena voda, tvrde oni, zauzela bi i podzemne tokove rijeka Buna, Bregava i Bunica, što bi posve izmijenilo biološki život u njima. Ugroženo bi bilo i najveće europsko stanište ptica Hutovo blato s oko 240 vrsta ptica, 20-ak vrsta riba i više od 600 različitih biljaka.
Dolina Neretve, umjesto vode iz podzemnih tokova, dobivala bi slanu morsku vodu koja bi ispunila mrežu vodoopskrbnih kanala koja okružuju površine zasađene mandarinama, lubenicama, mrkvom, kupusom... Zbog nedostatka hranjivih tvari koje sa sobom nosi slatka voda iz rijeke Neretve, u Malostonskom zaljevu u opasnost bi došao uzgoj kamenica i dagnji. Gornji horizonti s gastroponude bi mogli izbrisati neretvanski brudet od ukusnih jegulja i žaba jer bi slana voda uništila postojeću floru i faunu. Kupus u žuljevitim rukama. Urednik metkovskog Vjesnika i čovjek koji je temeljito na terenu ispitao sve negativnosti koje dolini Neretve donosi gradnja hidroelektrana na slijevu Trebišnjice, Ivica Puljan, tvrdi da se rijeka kod Metkovića u ljetnim mjesecima i sada održava na biološkom minimumu. - Ako ostanemo potpuno.
Ako nam isuše Neretvu, s njom ćemo umrijeti i mi i naši potomci bez toga dijela vode, ostat ćemo i bez tog biološkog minimuma i ekološka katastrofa je zajamčena upozorava Puljan. Kaže da razumije želju vlade RS, koja u tom pasivnom kraju u istočnoj Hercegovini želi nešto napraviti jer je nezaposlenost velika, ali mu je čudno, ističe, da u igri velikih brojeva sudjeluje Hrvatska, koja radi energije svjesno žrtvuje dolinu Neretve istovremeno je namjeravajući proglasiti parkom prirode. “Već sada smo svjesni da se rijeka Neretva do Metkovića, a i uzvodno, pretvara u duboki morski kanal. Zašto vlasti RH ne proglase park prirode jer tako bi se dolina Neretve mogla zaštiti od katastrofe, pogotovo kad Hrvatska postane članica EU? Očito je da nekome nije stalo da se spriječi isu-šivanje. Ili jednostavno ne znaju što se može dogoditi“, zaključuje Puljan.
Salvu kritika na ponašanje hrvatskih vlasti, i bivših i sadašnjih, sipa i gradonačelnik Metkovića Stipe Gabrić Jambo. U svom osebujnom stilu, on tvrdi da vlast u Zagrebu svjesno radi električne energije iz hidroelektrane kod Dubrovnika žrtvuje dolinu Neretve. “Oni su se prije dogovorili da će to učiniti, a sad će, kao, nešto pregovarati, premda je posao u RS u istočnoj Hercegovini daleko otišao. Vidio sam svojim očima koji su tuneli napravljeni i kuda će ta voda teći. Nekome je i u Hrvatskoj i u BiH taj posao vrlo značajan jer je posrijedi velik novac“, tvrdi Jambo. Na vrućem zraku, uz jako strujanje vjetra koji je već isušio nedavno kišom natopljenu dolinu Neretve, zatekli smo poljoprivrednike koji, oznojenih čela, žuljevitim rukama beru kupus koji će završiti, kako kažu, na policama Konzuma.
Na spomen Gornji horizonti i isušivanje rijeke Neretve uglas sipaju kritike iako se, priznaju, baš i nisu unosili u cijelu problematiku. “Ako nam isuše Neretvu, ubit će i nas i naše potomke. Od čega će onda ovaj narod živjeti“, pita se Jadranka Puljan dok hitrim pokretima noža čisti glavice tek ubranog kupusa. U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS uvjeravaju da projekt neće donijeti štetu. Slijedi organiziranje javnih rasprava po općinama u istočnoj Hercegovini, a potom i prezentacija studije u Dubrovniku, na kojoj će biti i mjerodavni iz Hrvatske.
Marketing |
Komentari i pitanja | Arhiva vijesti | Linkovi | | Impressum
O nama | Uvjeti korištenja stranica | Kontakt | TV Broadcast | TEDx | FameLab® | e-učenje | Mapa weba
Ukupno 662.847 poslovnih informacija
Copyright by:
Autor/Izvor: 
