Tjedan u kojem je završilo jedno, a započelo drugo razdoblje održavanja obvezne pričuve nije donijelo previše uzbuđenja na tržištu. S početkom održavanja obvezne pričuve po novoj sniženoj stopi od 13,5% zabilježen je snažniji rast potražnje za kunskim sredstvima, dok je istovremeno ponuda kratkoročnih viškova likvidnosti smanjena.
Kamatne stope tržišta novca tek su blago porasle, ali vrlo brzo očekuje se njihov povratak ka minimalnim razinama (osobito kratkoročnih dospijeća do 1 mjesec kojima se uglavnom i trguje). Posljedica je to očekivanog povratka kunske likvidnosti u sustav s računa središnje države kod HNB-a (za isplatu mirovina i ostalih obveza), ali i oslobođenja sredstava od niže stope obvezne pričuve (oko 4 mlrd. kuna).
Stoga, bi se višak kunske likvidnosti uskoro mogao popeti oko razina od 6 milijardi kuna. U nedostatku atraktivnijih ulaganja aukcija trezorskih zapisa nastavlja biti u fokusu investitora. Upisani iznosi, 250 mil. kuna i 22,5 mil. eura, naposljetku su bili viši i od plana i od ovotjednog dospijeća, a zahtijevani prinosi jednogodišnjih trezoraca zabilježili su pad za 5 bb odnosno kod trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu 20bb.
Dug središnje države na osnovi plasmana trezorskih zapisa trenutno iznosi 15,7 mlrd. kuna te 1,6 mlrd. eura (837,4 mil. eura valutna klauzula te 763,9 mil. eura čistih eurskih trezorskih zapisa) čineći tako 8% procijenjenog BDP-a za 2012. godinu. U tjednu pred nama dospijeva svega 51 mil. kuna obveza po izdanim trezorskim zapisima pa ne očekujemo novu aukciju. Tjedan bi trebao biti obilježen rastom likvidnosti i blagim padom kamatnih stopa.
Na deviznom tržištu trgovanje EUR/HRK uglavnom se odvijalo u uvjetima smanjenih volumena oko razine 7,51 kuna za euro. Već na samom početku tjedna potražnja za devizama poglavito od strane bankovnog sektora pogurala je tečaj iznad 7,50 kuna za euro.
Očekivani raspon trgovanja u tjednu pred nama je 7,49 do 7,53 kuna za euro, a slična kretanja moguće je očekivati na mjesečnoj razini. Uz priljev deviza od turizma, podrška domaćoj valuti dolaziti će od oslobađanja dijela eurske likvidnosti s posljednjim mjerama HNB-a te povećanja duga na osnovi trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu, dok će suprotno djelovati razduživanje (privatnog) sektora prema inozemstvu, isplate dividendi prema vlasnicima (nerezidentnima) i pogoršanje vanjskotrgovinske razmjene.